Znanstvenici upozoravaju da je 'pitanje vremena' kada će se kupola Prudhoe (Dome) na Grenlandu početi nepovratno topiti. Nova studija otkriva da je ovaj golemi ledeni štit već nestao prije 7000 godina pod utjecajem blagog zatopljenja, što budi strah od katastrofalnog porasta razine mora u bliskoj budućnosti
Znanstvenici upozoravaju da je topljenje grenlandske ledene kupole Prudhoe, golemog ledenog pokrova debljine 500 metara koji se prostire na oko 2500 četvornih kilometara, gotovo neizbježno. Ova masa leda, površinom usporediva s Luksemburgom, predstavlja 'uspavanog diva' čije bi otapanje moglo imati razorne globalne posljedice.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Geoscience, donosi alarmantne podatke: Prudhoe se već jednom potpuno otopio. Analizom stijena i sedimenata izvučenih s dubine od 508 metara, stručnjaci su metodom luminiscentnog datiranja utvrdili da se kupola zadnji put otopila prije otprilike 7000 godina, tijekom ranog holocena, piše Euronews.
vezane vijesti
Milijuni ljudi pod prijetnjom poplava
Činjenica da se led otopio u relativno nedavnoj geološkoj prošlosti sugerira da je kupola izrazito osjetljiva čak i na blage poraste temperature. Prema podacima programa Copernicus, svaki centimetar rasta razine mora izlaže oko šest milijuna ljudi opasnosti od obalnih poplava. Potpuni nestanak kupole Prudhoe mogao bi podići razinu mora za čak 73 centimetra, što bi značilo egzistencijalnu prijetnju za stotine milijuna stanovnika priobalnih područja.
Razdoblje holocena, koje traje posljednjih 11.700 godina, bilo je obilježeno stabilnom klimom i ona je omogućila razvoj poljoprivrede i civilizacije. No u ranom holocenu temperature su bile za tri do pet Celzijevih stupnjeva više nego danas.
'Ako je prirodno i blago zatopljenje tog doba uspjelo otopiti Prudhoe i držati ga povučenim tisućama godina, samo je pitanje vremena kada će se to ponoviti zbog današnjih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem', izjavio je Jason Briner, profesor geoznanosti i jedan od voditelja studije.
Trenutne projekcije pokazuju da bi svijet, ako se drastično ne smanje emisije štetnih plinova, mogao dosegnuti razine zagrijavanja slične onima iz ranog holocena već do 2100. godine. Znanstveni tim planira nova bušenja ledenog štita kako bi preciznije predvidjeli brzinu topljenja i točnu temperaturu koja dovodi do kritične točke bez povratka.
