Dok Europa pokušava uhvatiti korak sa SAD-om u razvoju umjetne inteligencije, suočava se s ozbiljnim ograničenjem: nedostatkom energije. Novo istraživanje pokazuje da podatkovni centri, ključni za AI revoluciju, troše goleme količine električne energije i sve više opterećuju već ionako preopterećenu mrežu
Svaki upit koji korisnici postave AI chatbotu pokreće ogroman sustav računalne infrastrukture, često smješten tisućama kilometara dalje. Ti podatkovni centri, temelj modernih AI sustava, postaju sve veći i energetski zahtjevniji, a njihova potrošnja raste paralelno razvoju tehnologije.
Prema podacima Cloudscenea, Sjedinjene Države trenutačno dominiraju s oko 5400 podatkovnih centara, a Europa ih ima oko 3400. No pokušaj smanjenja tog jaza dolazi uz visoku cijenu – dodatni pritisak na elektroenergetsku mrežu koja već teško zadovoljava postojeću potražnju, piše Euronews. Podsjetimo, u Hrvatskoj je nedavno najavljen grandiozni projekt Pantheon, AI razvojni i podatkovni centar koji bi trebao niknuti u Topuskom. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 50 milijardi eura.
Na taj problem upozorava novo izvješće europskog think tanka Interface, u kojem ističe da bi bez hitnih reformi europske ambicije u području AI-a mogle završiti kao neiskorištena i skupa infrastruktura. Takvi bi projekti, upozoravaju autori, trošili ogromne količine energije i javnog novca, a pritom ne bi bili globalno konkurentni.
'Izgradnja objekata snage nekoliko stotina megavata koji ne koriste učinkovito svoj kapacitet bila bi neodrživa, ne samo ekonomski, nego i iz perspektive energetskog i klimatskog sustava', navodi se u izvješću.
vezane vijesti
Energetski divovi
Prosječno europsko kućanstvo godišnje potroši oko 3600 kilovatsati električne energije, odnosno oko 10 kilovatsati dnevno. Nasuprot tome, podatkovni centar može potrošiti dnevnu količinu energije potrebnu za desetke tisuća takvih kućanstava. I to prije doručka.
Snaga najnaprednijih AI sustava rapidno raste. Dok su vodeći AI klasteri 2019. godine radili na oko 13 megavata, procjenjuje se da će xAI-ev sustav Colossus doseći između 280 i 300 megavata, što odgovara potrošnji oko 250.000 europskih kućanstava.
Dodatni problem je infrastruktura. Europska elektroenergetska mreža – kompleksan sustav dalekovoda, trafostanica i prijenosnih kapaciteta – nije projektirana za ovakve nagle i koncentrirane energetske zahtjeve. Kada podatkovni centar odjednom zatraži stotine megavata, to ne znači samo priključivanje na mrežu. Takvi zahtjevi opterećuju cijeli sustav, zahtijevaju skupe nadogradnje i mogu istisnuti druge korisnike koji se natječu za isti kapacitet.
Primjerice, treniranje modela ChatGPT-4 potrošilo je oko 46 gigavatsati energije, što odgovara kontinuiranoj snazi od 20 megavata tijekom tri mjeseca i dovoljno je za napajanje cijele regije Bruxellesa više od četiri dana. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će se globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima do 2030. godine više nego udvostručiti, ponajviše zbog opterećenja koje stvara razvoj AI-a.
Mreža puca po šavovima
Problem je najizraženiji u vodećim europskim tržištima podatkovnih centara – Frankfurtu, Londonu, Amsterdamu, Parizu i Dublinu, tzv. FLAP-D gradovima. Ondje su liste čekanja za priključenje na mrežu toliko duge da praktički blokiraju nove projekte te se u prosjeku na priključak čeka između sedam i deset godina, a u najopterećenijim područjima i do 13 godina.
Neke zemlje već su povukle radikalne poteze. Irska je uvela de facto moratorij na nove podatkovne centre u Dublinu do 2028., a Nizozemska i Frankfurt praktički su zatvorili vrata novim priključcima barem do 2030. godine. Visoke cijene energije samo kompliciraju situaciju te je, prema izvješću, OpenAI zbog toga već odgodio planirana ulaganja u Ujedinjenom Kraljevstvu i Norveškoj, što sugerira da čak i najveći igrači nailaze na ozbiljna ograničenja.
Europski elektroenergetski sustav već je pod pritiskom zbog elektrifikacije prometa i grijanja, sporog razvoja obnovljivih izvora te nestabilnosti tržišta plina i električne energije, pogoršanih ratom u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku.
U takvom kontekstu dodavanje stotina megavata novih kapaciteta za potrebe razvoja AI-a bez strateškog planiranja moglo bi još više destabilizirati sustav. Autori izvješća preporučuju da se razvoj podatkovnih centara uskladi s planiranjem elektroenergetske mreže na nacionalnoj i razini EU-a, uz snažnije povezivanje s dostupnošću obnovljivih izvora energije.
