HS PRODUKT

Hrvatsko oružje u Karlovcu će proizvoditi i - roboti

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 17.10.2017 10:26
  • Objavljeno 17.10.2017 u 10:26
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Karlovačka tvrtka HS-Produkt otpočela je proces automatizacije proizvodnje koji će trajati deset godina, a koji će u prvoj fazi zamijeniti ljude na poslovima ručne obrade i dorade. Detalje za tportal otkriva Luka Mrzljak, član razvojnog tima Odjela automatizacije proizvodnje i voditelj projekta CEKOM NP 4.0

'Kroz kontinuirano učenje, informiranje i posjete većim europskim i svjetskim tvornicama, koje već imaju implementirana mnoga rješenja te relevantnim sajmovima i radionicama nastojimo biti ukorak s vremenom na području automatizacije i robotike', rekao je tportalu Luka Mrzljak, član razvojnog tima Odjela automatizacije proizvodnje i voditeljem projekta CEKOM NP 4.0. u tvrtki HS-Produkt.

Ova tvrtka u jeku je procesa automatizacije i robotizacije proizvodnje, ali i 50 milijuna vrijednom projektu podizanja Centra kompetencije koji će biti otvoren svima zainteresiranima.

Neusklađenost i nemogućnost kontrole kvalitete ručne obrade, ponavljajuće operacije, opasno okruženje i slično razlozi su koji opravdavaju investicije vezane za automatizaciju procesa. 

Također, kako nam pojašnjavaju u HS Produktu, automatizacija proizvodnih procesa i edukacija radnih kadrova je neophodna u održavanju konkurentnosti na tržištu, bez obzira o kojoj je grani industrije riječ. 

Neke od prednosti su standardizacija proizvoda, povećanje produktivnosti, mogućnost udaljenog praćenja i povezivanja proizvodnih procesa te upravljanje potrošnjom resursa što djeluje pozitivno i na očuvanje okoliša.

Luka Mrzljak (HS Produkt)

Luka Mrzljak (HS Produkt)

Izvor: HS Produkt / Autor: HS Produkt

Automatizacija proizvodnje mogla bi potrajati i do deset godina

Općenito govoreći, nastavio je Mrzljak, strategija tvrtke HS-Produkt je zapošljavanje stručnih kadrova na svim područjima djelatnosti pa se isto odnosi i na odjel Automatizacije proizvodnje koji je zadužen za razvoj robotskih stanica. 

'Uz voditelja odjela Marka Filipovića, koji je nedavno doktorirao na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, i novozaposlenog kolegu magistra s istog fakulteta, razvojni tim sastoji se od raznih specijaliziranih stručnjaka koji su stjecali znanja i vještine u proizvodnoj okolini ili u drugim operativnim i razvojnim odjelima tvrtke. Iako imamo instaliranu već 21 robotsku ćeliju u našim proizvodnim pogonima, moramo priznati da smo još uvijek na početku procesa automatizacije na razini cijele tvrtke. Procjenjujem kako će proces trajati barem desetak godina', pojasnio je Mrzljak.

U prvoj fazi namjeravaju automatizirati tehnološke procese koji uključuju ručnu obradu ili doradu. 

'Meka' tranzicija prema robotskoj radnoj snazi

Model koji sada koriste je edukacija dijela radnika za rad na robotskim stanicama koje ih 'zamjenjuju', kako bi se za optimizaciju programa u realnom vremenu iskoristilo njihovo poznavanje tehnologije, stečeno neposrednim iskustvom u proizvodnji koja je tražila ručnu obradu. Ostatak radnika se raspoređuje na druga radna mjesta s obzirom na stalnu potrebu radi rasta tvrtke. 

Vrijeme trajanja razvoja i provođenja automatizacije ovisi i o strukturi i raspodjeli radnika. Mrzljak je rekao kako tvrtka neće inzistirati na otkazima u svrhu napretka već na edukaciji i restrukturiranju postojećeg kadra. 'To će usporiti proces automatizacije ali tranzicija će biti temeljitija i bezbolnija', istaknuo je. 

  • +1

HS-Produkt

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

S druge strane, dodao je, činjenica je da njihov glavni konkurent s grubom procjenom od oko 50 posto manje radnika te uz puno veći stupanj automatizacije na tržište plasira skoro dvostruku količinu proizvoda. 'Moramo se kretati u tom smjeru ako želimo ostati konkurentni', ustvrdio je Mrzljak.

50 milijuna kuna za centar kompetencija

HS-Produkt je nedavno predao dokumentaciju za drugu fazu otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Podrška razvoju centara kompetencija. Sredstva predviđena za dodjelu prijaviteljima povlače se iz fondova ESI.

Njihov projekt za osnivanje centra kompetencije, pod nazivom CEKOM NP 4.0, vrijedi 50 milijuna kuna. U prosjeku 63 posto tog iznosa bit će sufinanciran ako evaluatori prihvate njihov model. 

'Planiramo urediti tri istraživačka laboratorija predviđena za provođenje šest istraživačko-razvojnih projekata, uz svu popratnu infrastrukturu, građevinske radove, opremu, strojeve, školovanja... Također, u vrijednost projekta ulaze i plaće istraživačkog tima i pomoćnog osoblja, plaće i usluge partnera na projektu, troškovi za održavanje edukacijskih radionica, troškovi za promidžbu i vidljivost, troškovi posjete i izlaganja na sajmovima te neizravni troškovi (režije, repromaterijal i tako dalje)', pojasnio je Mrzljak. 

Troškovi su računati na bazi pet godina, koliko traje sufinanciranje projekta.

Osnovna aktivnost centra prvih pet godina bit će provođenje istraživačkih projekata. Rezultati provođenja bit će nova znanja i principi na području integracije automatizacije u proizvodnji te nekoliko prototipnih robotskih stanica, automatizirane stanice za dimenzijska mjerenja i kontrolne stanice za čitanje alfanumeričkih znakova. 

Rješenja primjenjiva i u drugim industrijama

Sva ta rješenja bit će fleksibilna i primjenjiva bilo gdje u metaloprerađivačkoj industriji, ali i ostalim granama industrije. 

Centar kompetencije bit će organiziran kao otvorena infrastruktura. To znači da će Centar moći posjetiti bilo tko (uz prethodnu najavu), u svrhu istraživanja, poslovne suradnje, najma opreme, edukacije... 

'Imamo pisma namjere nekoliko renomiranih hrvatskih tvrtki o planiranoj suradnji na predviđenim projektima. Također uvijek postoji mogućnost i intencija pokretanja novih projekata gdje će Centar zajedno razvijati neka rješenja sa zainteresiranom stranom ili nuditi rješenje po načelu ključ-u-ruke. Centar planiramo promovirati, kako je već rečeno, na sajmovima, letcima, imat ćemo svoj portal, bit ćemo aktivni i na društvenim mrežama...', rekao je Mrzljak.

Treba pomoći i država

Što je potrebno kako bi se u Hrvatskoj ubrzalo usvajanje tehnologija automatizacije i robotizacije poslovanja? Mrzljak smatra kako nema rezona ulagati u automatizaciju proizvodnih procesa ako ne postoji jasna vizija i dugoročan plan poslovanja kroz održivi razvoj i poznavanje tržišta. 

'Podrška zakonodavne vlasti kroz razne pakete poreznih olakšica i poticaja za poduzetnike neizostavna je kako bi se poslovanje tvrtki na stranom i domaćem tržištu stabiliziralo i kako bi se ostvario planirani rast. 

Nakon tih početnih uvjeta automatizacija se nameće sama po sebi kao neizbježan dio strategije razvoja i rasta neke tvrtke u 21. stoljeću. 

Za uspješno provođenje potrebno je prije svega znanje, dakle stručni kadar i naravno kapital. Gospodarski rast i zadržavanje stručnjaka u domaćim firmama su ključni faktori na državnoj razini', zaključio je Mrzljak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!