IDUĆI VELIKI KORAK

Kamo nakon Mjeseca i Marsa? Evo što neki znanstvenici predlažu

08.05.2026 u 12:19

Bionic
Reading

Najveći Saturnov mjesec vrlo je atraktivna destinacija zbog svojeg osebujnog okoliša - išaran je rijekama i jezerima, ima podnošljivu temperaturu od 'samo' -150 Celzijevih stupnjeva, a umjesto kiše na površinu padaju tekući etan i metan

Dok se NASA priprema za povratak ljudi na Mjesec nakon Artemisa II i dugoročno slanje astronauta na Mars, dio znanstvene zajednice već razmišlja o sljedećem velikom koraku: ljudskoj ekspediciji na Titan, najveći Saturnov mjesec.

U lipnju će se u američkom Boulderu održati prvi summit posvećen toj ideji, nazvan 'Humans to Titan Summit 2026'. Cilj okupljanja je izraditi prve ozbiljnije smjernice za buduće ljudske misije prema Titanu, uključujući potrebne robotske misije, tehnologiju i znanstvene prioritete.

Titan kao 'sljedeći svijet'

Titan već godinama fascinira znanstvenike jer je jedno od rijetkih tijela u Sunčevu sustavu s gustom atmosferom, rijekama, jezerima i vremenskim sustavima. Za razliku od Zemlje, tamo ne pada voda nego tekući metan i etan. Amanda Hendrix iz Planetary Science Institutea, jedna od organizatorica summita, smatra da je važno razmišljati dugoročno.

'Sad kada se vraćamo na Mjesec i govorimo o Marsu kao sljedećoj destinaciji, korisno je imati viziju onoga što dolazi poslije,' rekla je Hendrix za Space.com. 'To nam daje smjer i održava motivaciju za budućnost.'

Dragonfly otvara put

Ključnu ulogu u budućim planovima mogao bi imati Dragonfly, NASA-in nuklearni rotorcraft koji bi prema trenutačnom planu trebao biti lansiran 2028. godine, piše Space.

Izvor: Društvene mreže / Autor: APL

Misija će nakon šestogodišnjeg putovanja sletjeti na Titan i tri godine istraživati njegovu površinu leteći između različitih lokacija. Znanstvenici se nadaju da bi Dragonfly mogao otkriti koliko je Titan pogodan za razvoj života ili barem prebiotičke kemije.

'Titan nije statičan svijet. Vrlo je dinamičan i možda nalikuje ranoj Zemlji,' rekla je Hendrix.

Najudaljenije slijetanje u povijesti

Titan je već jednom posjetila ljudska tehnologija. Europska sonda Huygens sletjela je na površinu mjeseca 2005. godine u sklopu zajedničke misije Cassini-Huygens. Tijekom spuštanja kroz gustu atmosferu Huygens je zabilježio riječne kanale, ledene stijene i maglovit krajolik. To je i dalje najudaljenije slijetanje koje je čovječanstvo ikada izvelo.

Titan ima prednosti za ljude

Za razliku od Mjeseca ili Marsa, Titan ima gustu atmosferu, što znači da astronautima ne bi trebala klasična tlačna svemirska odijela. 'Morali biste ostati topli jer je ondje ekstremno hladno, ali atmosfera omogućuje mnogo različitih načina kretanja,' objasnila je Hendrix. 'Teoretski biste mogli letjeti s krilima ili koristiti jet-pack.'

Niska gravitacija i gusta atmosfera čine Titan jednim od rijetkih mjesta izvan Zemlje gdje bi ljudi mogli relativno lako letjeti.

Ogromni izazovi

Povoljni uvjeti za letenje i postojanje atmosfere ne znače da će misija na Saturnov najveći mjesec biti jednostavna. Titan nema kisik za disanje, temperature padaju do oko minus 180 stupnjeva Celzija, a sva infrastruktura morala bi proizvoditi energiju i štititi opremu od organskih spojeva koji neprestano padaju iz atmosfere.

Zbog velike udaljenosti putovanje bi trajalo godinama, a komunikacija sa Zemljom kasnila bi više od sat vremena. Unatoč tome, zagovornici projekta tvrde da je riječ o dugoročno ostvarivom cilju.

'Mnogo toga možemo i trebamo napraviti robotski,' rekla je Hendrix. 'Ali postoje stvari koje samo ljudi mogu raditi na površini drugog svijeta.'