Europski parlament izglasao je odgodu primjene dijelova Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act), produbivši neizvjesnost oko već složenog regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju. No stručnjaci upozoravaju da tvrtke, unatoč odgodi, ne bi smjele usporiti pripreme
Zastupnici su podržali pomicanje rokova za primjenu pravila koja se odnose na visokorizične AI sustave kako bi se regulatorima dalo više vremena za izradu smjernica i tehničkih standarda potrebnih za provedbu. Iako su Europski parlament i Europska komisija usuglašeni oko odgode, konačnu riječ još mora dati Vijeće Europske unije.
Prvi rokovi koje bi ova odluka pomaknula odnose se na kolovoz, što otvara dilemu za tehnološke direktore: nastaviti s implementacijom prema postojećim rokovima ili čekati formalno odobrenje odgode i riskirati kašnjenje, piše CIO.
Odgoda nije olakšanje
Analitičari su gotovo jednoglasni: odgoda ne znači da kompanije mogu stati s pripremama. Naprotiv, preporuka je da nastave s njima kao da pravila već vrijede.
Nader Henein, analitičar u Gartneru, ističe da je i ranije savjetovao klijentima da svaku potencijalnu odgodu iskoriste za testiranje i unapređenje procesa upravljanja AI sustavima. Problem, dodaje, nije u spremnosti kompanija, već u kašnjenju regulatora.
'Regulatori još nisu spremni za provedbu. Španjolska je među rijetkima koje su uspostavile nadzorno tijelo, a europski AI odbor kasni s ključnim smjernicama potrebnima za razumijevanje obaveza', upozorava Henein.
Sličan stav ima i Brian Levine iz konzultantske kuće FormerGov, naglašavajući da odgoda ne mijenja suštinski problem: odgovornost za rizike koje AI sustavi stvaraju i dalje je na kompanijama.
'Bez obzira na to hoće li Bruxelles početi s provedbom za godinu ili dvije, operativni, pravni i reputacijski rizici već postoje. Tvrtke koje čekaju regulatornu jasnoću riskiraju da njihovi sustavi u međuvremenu generiraju probleme s usklađenošću, privatnošću ili sigurnošću', upozorava Levine.
Novi rokovi, isti ciljevi
Prema prijedlogu Parlamenta, pravila za visokorizične AI sustave – uključujući biometriju, kritičnu infrastrukturu, obrazovanje, zapošljavanje, javne usluge, pravosuđe i upravljanje granicama – primjenjivala bi se od 2. prosinca 2027. godine.
Za AI sustave obuhvaćene sektorskim zakonodavstvom EU-a rok bi bio dodatno pomaknut na kolovoz 2028. godine. Istodobno bi pružatelji AI rješenja imali rok do studenoga ove godine za usklađivanje s pravilima o označavanju (watermarkingu) sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.
Jason Hookey iz Info-Tech Research Groupa smatra da je odgoda razumljiva jer organizacije bez jasnih smjernica teško mogu ispuniti zahtjeve, no upozorava da se ciljevi regulacije ne mijenjaju. 'Oni koji ovo vrijeme iskoriste za pripremu bit će u boljoj poziciji – ne samo za usklađenost, nego i za izgradnju povjerenja na tržištu. Oni koji čekaju samo odgađaju problem', kaže Hookey.
Rizik na razini država članica
Dodatnu složenost donosi činjenica da regulativa EU-a funkcionira na dvije razine – europskoj i nacionalnoj. Države članice imaju prostor prilagoditi provedbu, što znači da se rokovi i zahtjevi mogu razlikovati.
Flavio Villanustre iz LexisNexis Risk Solutionsa upozorava da takav sustav gotovo uvijek podrazumijeva višegodišnje prijelazno razdoblje i različite nacionalne interpretacije. 'I nakon donošenja politike na razini EU-a, države članice definiraju svoje modele provedbe. To često znači da se stvarni rokovi dodatno pomiču', ističe Villanustre.
No postoji i proceduralni rizik. Ako pregovori između Parlamenta i Vijeća potraju dulje od kolovoza, originalni rokovi ostaju na snazi. Doug Barbin iz konzultantske kuće Schellman upozorava da su upravo tvrtke koje čekaju najizloženije tom scenariju.
'Organizacije koje sada ulažu u upravljanje i kontrolu AI sustava neće kasnije gasiti požare. Ovo je dodatno vrijeme – treba ga iskoristiti', poručuje.
Visoka cijena čekanja
Stručnjaci upozoravaju i na financijske posljedice odgađanja priprema. Yvette Schmitter iz Fusion Collectivea smatra da odgoda može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti. 'Sudove ne zanima vaš regulatorni rok. Ako AI sustav proizvede štetne ili diskriminatorne rezultate, izgovor da ste čekali smjernice neće vas zaštititi', kaže Schmitter.
Sanchit Vir Gogia iz Greyhound Researcha dodaje da pomicanje rokova zapravo povećava konfuziju u organizacijama. 'Tvrtke su sada u hibridnom stanju – neka pravila već vrijede, druga dolaze kasnije, a timovi različito tumače rizike. To otežava donošenje odluka i prije nego što regulator uopće reagira', objašnjava.
Osobito upozorava na skrivene troškove odgađanja. 'Rad koji se zaustavi mora se ponovno pokrenuti, timovi gube kontinuitet, a naknadno uvedeno upravljanje skuplje je nego ono ugrađeno od početka. Dugoročno čekanje gotovo uvijek košta više nego pravovremena akcija', zaključuje Gogia.