Istraživanje koje je obuhvatilo 80 tisuća ljudi pokazalo je kako imamo ambivalentan odnos prema o umjetnoj inteligenciji i naglasilo glavne razloge za zabrinutost
Anthropic je intervjuirao je više od 80 tisuća ljudi iz 159 država. Što su otkrili? Pa, stvari koje ljudi najviše vole kod umjetne inteligencije često su upravo one stvari kojih se boje.
Brojni ispitanici rekli su kako su koristili umjetnu inteligenciju kao emocionalnu podršku u situacijama poput gubitka roditelja ili rata. Iako ljudi mogu cijeniti umjetnu inteligenciju zbog emocionalne podrške, također su tri puta skloniji strahu od ovisnosti o njoj.
vezane vijesti
Jedan nijemi Ukrajinac je pomoću nje napravio softver za pretvaranje teksta u govor kako bi mogao komunicirati s prijateljima gotovo u stvarnom vremenu, za što je mislio kako je nemoguće.
Izvješće je otkrilo kako umjetnu inteligenciju na radnom mjestu najčešće koristimo za automatizaciju zadataka. Ispitanici su rekli kako im je to oslobodilo vrijeme za druge, važnije poslove. No, kada su ih pitali što točno, istaknuli su vrijeme s obitelji.
Međutim, tehnologija također predstavlja mač s dvije oštrice, jer se ljudi boje da će izgubiti kognitivne sposobnosti. 'Koristio sam umjetnu inteligenciju za pregled ugovora, uštedu vremena... i istovremeno se bojim: gubim li sposobnost samostalnog čitanja? Razmišljanje je bila posljednja granica', naveo je odvjetnik koji je sudjelovao u istraživanju.
Gotovo polovica odvjetnika među ispitanicima iz prve ruke je iskusila nepouzdanost umjetne inteligencije. Ali, također su izvijestili o najvišim stopama ostvarenih koristi u donošenju odluka od bilo koje profesije.
vezane vijesti
Pet glavnih razloga za zabrinutost
Oko 11 posto ispitanika reklo je kako nemaju nikakvih strahova od umjetne inteligencije. Preostalih 89 posto navelo je pet glavnih razloga za zabrinutost.
Jedan od najvećih strahova korisnika umjetne inteligencije bio je nepouzdanost robota za brbljanje. Oko 27 posto ispitanika reklo je kako su zabrinuti zbog donošenja loših ili netočnih odluka umjetne inteligencije, naspram samo 22 posto koji su kao korist naveli poboljšano donošenje odluka.
Drugi najveći strah korisnika umjetne inteligencije bio je utjecaj tehnologije na radna mjesta i gospodarstvo (22 posto), kao i što bi to značilo za stagnaciju plaća i širenje nejednakosti.
Tu je i strah kako bi umjetna inteligencija mogla donositi odluke bez ljudskog nadzora i gurnuti ljude u pasivnost (22 posto). Četvrti strah bio je gubitak sposobnosti kritičkog razmišljanja (16 posto), a posljednji kako umjetna inteligencija nije regulirana i nije jasno tko je odgovoran kada stvari krenu po zlu (15 posto).
Diljem svijeta, 67 posto ispitanika imalo je pozitivno mišljenje o umjetnoj inteligenciji, ali neki kontinenti bili su optimističniji od drugih. Korisnici u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji više su brinuli zbog nedostataka u upravljanju, regulatornih propusta i nadzora.
Podsaharska Afrika, Latinska Amerika i Južna Azija bile su puno pozitivnije u vezi s umjetnom inteligencijom. Očekuju kako će im tehnologija olakšati pokretanje poslovanja ili pristup obrazovanju. Istočna Azija nije naročito zabrinuta oko toga tko kontrolira umjetnu inteligenciju, ali je pokazala veliku zabrinutost zbog toga što ona čini kognitivnoj atrofiji.
Anthopic je rekao kako će otkrića do kojih su došli tijekom istraživanja utjecati na daljnji razvoj njihovog robota za brbljanje Claudea, piše Euro News.
