Umjetna inteligencija smanjuje potražnju za većinom početnih tehnoloških pozicija, osobito u područjima proizvoda i dizajna, dok se rast koncentrira u područjima umjetne inteligencije, podataka i infrastrukture, u kojima su žene i dalje značajno podzastupljene. Ovo su samo neki od zaključaka najnovije analize tvrtke McKinsey & Company pod nazivom 'Žene u tehnologiji i umjetnoj inteligenciji u Europi: može li regija zatvoriti rodni jaz?' (Women in tech and AI in Europe: Can the region close its gender gap?) u kojoj se napominje kako se Europa suočava s ključnim izborom: dopustiti da se postojeći rodni jaz dodatno produbi ili prepoznati žene kao ključni čimbenik u izgradnji sljedeće generacije liderstva u području umjetne inteligencije.

Tehnološka industrija prolazi kroz tranziciju, pri čemu umjetna inteligencija preoblikuje i organizacije i samu prirodu tehnološkog rada, a McKinsey procjenjuje da bi suverena umjetna inteligencija mogla do 2030. godine europskom gospodarstvu dodati više od 480 milijardi eura godišnje vrijednosti i za Europu ova transformacija nije samo test tehnoloških sposobnosti nego i strategije upravljanja talentima.

Danas bi žene mogle imati presudnu ulogu u jačanju europske baze tehnoloških talenata, no istodobno su izložene trostrukom riziku povezanom s umjetnom inteligencijom. Prvo, žene su nedovoljno zastupljene u tehnološkom sektoru. McKinseyjevo prethodno izvješće o ženama u tehnologiji iz 2023. godine pokazalo je kako su žene činile 22 posto zaposlenih na ključnim tehnološkim pozicijama, a najnovije istraživanje pokazuje da je taj udio pao na 19 posto što upućuje na to da napori za rješavanje problema nedovoljne zastupljenosti nisu donijeli napredak.

Jaz se dodatno produbljuje kako žene napreduju u tvrtkama: samo 13 posto žena nalazi se u menadžerskim pozicijama u tehnologiji, a svega osam posto na razinama višeg menadžmenta poput direktorskih i izvršnih funkcija. Drugo, mnogi otkazi u tehnološkom sektoru povezani s umjetnom inteligencijom dogodili su se na radnim mjestima gdje su žene nerazmjerno zastupljene, poput upravljanja proizvodima i dizajnu, što sugerira da bi se bez intervencija njihov udio mogao dodatno smanjiti. Treće, sve ovo se događa u trenutku kada se žene koje rade u tehnologiji suočavaju s tzv. staklenim stropom. Primjerice, samo u području softvera udio žena pada za 15 postotnih bodova od početne razine do razine izvršnog vodstva.

Najveći pad u napredovanju žena je između početnih i prvih menadžerskih pozicija

Kako umjetna inteligencija automatizira ključne zadatke, potražnja za većinom početnih tehnoloških pozicija opada. Naše istraživanje pokazuje kako se broj radnih mjesta na početnim pozicijama u razvoju proizvoda i softverskom inženjerstvu na kojima su bile zaposlene žene najviše smanjio između 2024. i 2025. godine i to 17 odnosno 13 posto. Iako žene čine značajan dio zaposlenih na početnim pozicijama i drže više od polovice početnih radnih mjesta vezanih za dizajnerske poslove, njihov udio je sve manji na svakoj sljedećoj razini karijere.

Najveći pad događa se između početnih i prvih menadžerskih pozicija gdje zastupljenost žena pada za sedam do 18 postotnih bodova, ovisno o području. McKinseyjevo prijašnje istraživanje pokazuje kako korporativna kultura također može usporiti napredovanje. Otprilike 49 posto žena u tehnologiji je izjavilo kako je doživjelo seksizam ili pristranost na radnom mjestu u protekloj godini, dok je 82 posto izjavilo kako moraju dokazivati svoju kompetenciju više nego muškarci.

Istodobno, umjetna inteligencija otvara priliku za uključivanje nedovoljno iskorištenih segmenata radne snage, uključujući žene. Kako se broj početnih pozicija u tehnologiji smanjuje, raste potražnja za srednjom i višom razinom menadžerskih kadrova koji kombiniraju tehničku dubinu sa strateškim prosuđivanjem i etičkim nadzorom kako bi odgovorno dizajnirali, implementirali i upravljali sustavima umjetne inteligencije. Uz ciljano prekvalificiranje i jasno definirane putove napredovanja, žene bi mogle preuzeti mnoge od tih brzorastućih poslova.

Tri načina kako zatvoriti jaz u rodu i talentu

Unatoč svemu navedenom, disruptivni učinak umjetne inteligencije nudi tri prilike za ubrzanje zastupljenosti žena u europskom tehnološkom sektoru. Prva prilika leži u promjeni organizacijske kulture jer je ona najvažniji čimbenik hoće li žene ostati u tehnologiji i napredovati. Organizacije trebaju uvesti transparentne ciljeve zastupljenosti žena, redovito pratiti napredak i povezati rezultate s KPI-jevima rukovoditelja. Druga prilika krije se u razvoju vještina. Umjetna inteligencija radikalno će promijeniti strukturu vještina na tržištu rada što otvara nova radna mjesta fokusirana na dizajn sustava, nadzor, interpretaciju i etičko upravljanje AI-jem, područja u kojima žene imaju snažne potencijale.

Treća prilika je redizajn operativnih modela jer kultura i razvoj vještina moraju biti potkrijepljeni operativnim modelima koji podržavaju napredovanje žena. Kako bi uklonile zapreke u napredovanju karijere, tvrtke mogu prilagoditi sustave pogodnosti i programe podrške kako bi se osiguralo da se zaposlenici procjenjuju isključivo na temelju svojih rezultata. Isto tako, unaprjeđenjem roditeljskog dopusta i standardiziranjem okvira za povratak na posao za sve zaposlenike, poput postupnog povratka na posao, podijeljenog roditeljskog dopusta i strukturiranih planova reintegracije, organizacije mogu izbjeći situacije u kojima su žene u nepovoljnijoj situaciji zbog korištenja tih pogodnosti.

'Europa ne može ostvariti puni potencijal umjetne inteligencije bez većeg uključivanja žena u tehnologiju. U trenutku kada AI mijenja način rada i strukturu tehnoloških zanimanja, mobiliziranje cjelokupnog talenta postaje ključno za inovacije i konkurentnost. Veće sudjelovanje žena u tehnološkim i AI poslovima nije samo pitanje ravnopravnosti, nego i strateški gospodarski imperativ za Europu', izjavio je Tomislav Brezinščak, vodeći partner za jugoistočnu Europu u McKinsey & Company.