Drevni egipatski brod za razonodu, koji se podudara s opisom grčkog povjesničara Strabona iz 1. stoljeća, otkriven je u blizini obale Aleksandrije, izazvavši veliko uzbuđenje među arheolozima.

Aleksandrija je u antičko doba bila jedan od najsjajnijih gradova svijeta s raskošnim palačama, hramovima i čuvenim svjetionikom Farosom, visokim 130 metara, jednim od sedam čuda starog svijeta. Novootkriveni brod, koji potječe iz prve polovice 1. stoljeća nove ere, bio je dug oko 35 metara te je bio projektiran za nošenje središnjeg paviljona s luksuzno uređenom kabinom.

Pronađen je uz potopljeni otok Antirhodos, nekadašnji dio Portus Magnusa, velike luke drevne Aleksandrije. Upravo takve brodove opisao je Strabon, a posjetio ga je između 29. i 25. godine prije Krista. U svojim zapisima spominje raskošno opremljena plovila koja je koristio kraljevski dvor za izlete, kao i mnoštvo ljudi koji su se kanalima spuštali iz Aleksandrije na javne svečanosti, uz glazbu, ples i bučno slavlje koje je trajalo danju i noću, piše Guardian.

Iskopavanja je proveo Europski institut za podvodnu arheologiju pod vodstvom Francka Goddija, gostujućeg profesora pomorske arheologije na Sveučilištu u Oxfordu. Goddio je istaknuo da je riječ o iznimnom otkriću jer je to prvi put da je takav brod pronađen u Egiptu. Iako su se slična plovila spominjala u antičkim tekstovima i prikazivala u ikonografiji, poput poznatog mozaika iz Palestrine, dosad nisu bila otkrivena.

Za razliku od mozaika, koji prikazuje znatno manji brod, ovaj je primjer daleko veći. Dobro očuvane drvene grede otkrivaju širinu od oko sedam metara, a procjenjuje se da je brod mogao imati više od dvadeset veslača. Ležao je na dubini od svega sedam metara, prekriven s oko metar i pol sedimenta, što je pridonijelo njegovoj iznimnoj očuvanosti. Neobična konstrukcija, s ravnim pramcem i zaobljenom krmom, u početku je navela Goddija na pomisao da su pronađena dva broda jedan na drugome, no kasnije je postalo jasno da je takav oblik bio prilagođen plovidbi vrlo plitkim vodama.

Goddio već desetljećima vodi ambiciozna istraživanja uz egipatsku obalu, posebice u istočnoj luci Aleksandrije te u zaljevu Abu Kir, u suradnji s egipatskim Ministarstvom za starine. Upravo su ondje 2000. godine otkriveni potopljeni grad Thonis-Herakleion i dijelovi Kanopusa, jednog od najvećih arheoloških otkrića modernog doba, s monumentalnim kipovima i brojnim dragocjenim artefaktima. Godine 2019. njegov je tim pronašao i brod čije su značajke odgovarale opisu Herodota.

Novo otkriće nalazi se manje od 50 metara od hrama Izide, koji je također predmet istraživanja. Goddio smatra da je brod možda potonuo tijekom katastrofalnog uništenja hrama oko 50. godine nove ere, uzrokovanog potresima i plimnim valovima koji su potopili Portus Magnus i dijelove drevne obale te palače i druge građevine.

Postoji i mogućnost da je riječ o svetoj barci povezanoj s hramom te korištenoj u procesiji u čast božice Izide, kada se slavilo njezino utjelovljenje na raskošno ukrašenom brodu. Na središnjoj gredi pronađeni su i grčki grafiti koji tek trebaju biti protumačeni.

Iako je istraživanje broda tek u početnoj fazi, znanstvenici očekuju da će pružiti nova saznanja o svakodnevnom životu, religiji, luksuzu i užicima na vodenim putovima ranorimskog Egipta. Najnoviji rezultati istraživanja hrama Izide već su objavljeni u znanstvenim publikacijama Oxfordskog centra za pomorsku arheologiju. Njegov direktor, profesor Damian Robinson, naglasio je da je riječ o tipu broda kakav do sada nije pronađen te da je iznimno vrijedno imati arheološki dokaz onoga što je bilo poznato samo iz tekstova i slika.

Brod će ostati na morskom dnu, u skladu s pravilima Unesca koja preporučuju očuvanje podvodne baštine in situ. Istraženo je tek neznatno područje, a iskopavanja bi se trebala nastaviti.