Kineski proizvođači automobila sve agresivnije mijenjaju pristup nastupu na inozemnim tržištima, osobito u Europi. Nakon što su godinama kupce privlačili prvenstveno povoljnijim cijenama, sada sve više ulažu u modele razvijene posebno za lokalne ukuse i navike vozača.

Razlog je jednostavan: Na domaćem tržištu vlada golema konkurencija, potražnja slabi, a cjenovni ratovi ozbiljno pritišću profitne marže. Zato kineske marke sve veći prostor za rast traže izvan Kine, gdje automobile često mogu prodavati po znatno višim cijenama nego kod kuće, a i dalje ostati osjetno povoljnije od etabliranih europskih konkurenata.

No samo niska cijena više nije dovoljna. Ako žele dugoročno uspjeti u Europi, Australiji, Meksiku i drugim važnim tržištima, kineski proizvođači moraju ponuditi automobile koji odgovaraju lokalnim očekivanjima - od dimenzija i dizajna do unutrašnjosti, opreme i voznih karakteristika.

Europa traži drukčije automobile

Veliki proizvođači kao što su BYD, Chery, Changan, SAIC-ov MG i FAW-ov premium brend Hongqi već razvijaju modele namijenjene upravo izvoznim tržištima. To uključuje manje hatchback modele za Europu, ali i pick-upove za tržišta poput Australije i Meksika.

Hongqi je na salonu automobila u Pekingu predstavio mali 'globalni SUV' koji bi se trebao prodavati u 80 zemalja, ali je posebno osmišljen za urbane europske kupce.

'To je razlog zbog kojeg taj automobil postoji', rekao je za Reuters Giles Taylor, čelnik Hongqijeva odjela za dizajn.

Sličnim putem ide i BYD. Njegov Dolphin G, hatchback razvijen posebno za Europu, trebao bi stići na tržište u lipnju. Taj je model za kompaniju iznimno važan jer hatchback automobili u pojedinim dijelovima južne Europe čine više od 40 posto prodaje novih automobila, dok taj segment u Kini gotovo da nema istu važnost.

'Ako nemamo pravi automobil u tom sektoru, gubimo', izjavila je Stella Li, zamjenica izvršnog direktora BYD-a.

Kineski proizvođači time slijede logiku koju su velike globalne marke odavno usvojile: Uspjeh ne donosi samo izvoz gotovog proizvoda, nego razvoj automobila prema stvarnim potrebama kupaca na određenom tržištu. Toyota je, primjerice, devedesetih godina u Europi razvila Yaris upravo za europske kupce, a taj joj je model pomogao da se čvršće pozicionira na Starom kontinentu.

Cijena otvara vrata, ali ne jamči uspjeh

Kineski automobili posljednjih su godina snažno povećali prisutnost u Europi. U prvom ovogodišnjem tromjesečju kineski proizvođači udvostručili su tržišni udio u Velikoj Britaniji na 14,2 posto, dok je na razini Europe njihov udio porastao s 3,5 posto u 2024. na 6,0 posto u 2025. godini, prema podacima koje navodi Reuters.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se rast ne može dugoročno temeljiti isključivo na cijeni. Europski kupci imaju drukčije navike od kineskih, često preferiraju manje automobile, suzdržaniji dizajn i opremu prilagođenu svakodnevnoj upotrebi. U Kini su kupci u prosjeku znatno mlađi, što utječe i na dizajn interijera, izbor boja, digitalne funkcije i dodatke koji u Europi ne bi nužno imali isti odjek.

'U Kini se prilično eksperimentalno odnose prema izražavanju bojom i materijalom', objasnio je Alfonso Albaisa, globalni šef dizajna u Nissanu.

Zato Chery razvija novi hatchback Lepas 2 za europsko tržište, a MG planira model MG2, također namijenjen Europi. U SAIC-ovu MG-u otvoreno ističu da europski kupci 'ne vole ogromne automobile', što dodatno objašnjava zašto se kineske marke okreću kompaktnijim modelima.

BYD pak želi snažno povećati udio izvoza u ukupnoj prodaji i do 2030. godine cilja na 50 posto. Changan razvija niz hatchbacka, kompaktnih SUV-ova i pick-upova za Europu i druga tržišta, s dolaskom prvih modela od kraja 2027. godine.

Kineska autoindustrija tako ulazi u novu fazu. Nakon prvog vala, u kojem su kupce osvajali cijenom i bogatom opremom, sada slijedi teži zadatak: Dokazati da mogu razumjeti europske vozače jednako dobro kao domaći proizvođači. Upravo bi to moglo odlučiti hoće li kineski brendovi ostati tek povoljnija alternativa ili postati trajna prijetnja najvećim imenima automobilske industrije.