milanović tjera svoje

Zakotrljala se ozbiljna priča oko izbora novog šefa Vrhovnoga suda: Izdvojili smo osnovna pitanja koja nameće ovaj proceduralno-pravni kaos

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 26.02.2021 18:51
  • Objavljeno 26.02.2021 u 18:51
Zoran Milanović / Vrhovni sud

Zoran Milanović / Vrhovni sud

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/ DAMIR SENCAR/HINA/POOL/PIXSELL

Najava predsjednika Zorana Milanovića da će mimo zakona predložiti svog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda stvorila je proceduralno-pravni kaos s neizvjesnim ishodom. Troje kandidata koji su se javili na propisani javni poziv - aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa te zagrebački odvjetnici Lidija Horvat i Šime Savić - predsjedniku nisu po volji. On želi nekog tko će, kako kaže, moći eventualno pokrenuti disciplinski postupak protiv neke 'vucibatine' na Vrhovnom sudu

Ovlast predsjednika Hrvatske da predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda proizlazi iz Ustava, a procedura je razrađena kroz Zakon o sudovima. Sukladno tom zakonu, Državno sudbeno vijeće (DSV) provelo je javni poziv, no Milanović to ignorira i planira predložiti Saboru svog kandidata ili kandidatkinju.

Što Milanović želi i koja je njegova pozicija?

Predsjednik Zoran Milanović želi na čelu Vrhovnog suda osobu koja, kako kaže, 'garantirano čini razliku' u radu te institucije, a bit će i važna poruka na simboličnoj razini. Takvu osobu ne vidi među troje kandidata koji su se javili na javni poziv. Po njemu, izmjenama zakona 2018. napravljena je hajdučija nad Ustavom, a javni poziv je travestija i bijedna gluma s perikama i štiklama. 'Tamo stoji da bih u slučaju da se javi 300 kandidata, svih 300 trebao dostaviti na mišljenje saborskom odboru. Bolje da se pravimo da toga nema', kazao je Milanović.

Zoran Milanović o Vrhovnom sudu

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Najavio je da će o svom kandidatu razgovarati s predsjednicima HDZ-a i SDP-a, a onda će se 'vidjeti tko je i zašto protiv' promjena. 'Jako dobro znamo tko je dolazio iz hrvatske Vlade kod predstojnika Ureda predstojnika i koje su to igre', rekao je Milanović.

Tvrdi da je Zakon o sudovima neustavan i da su se predsjedniku u ovom pitanju oduzele ovlasti. Izmjenama 2018. definirano je da će DSV šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika Vrhovnog suda pokrenuti izbor tako što će raspisati javni poziv, a kandidati će uz prijavu i životopis priložiti svoj program rada. Učinjeno je to na preporuku Skupine država protiv korupcije (GRECO), tijela Vijeća Europe, kojim predsjeda Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda. Milanović naziva GRECO 'kvazitijelom', a usvajanje preporuka dovodi u kontekst 'slučajne države'.

Što kaže premijer i predsjednik HDZ-a?

Andrej Plenković pita stoji li iza ovog Milanovićeva poteza neka 'šira utakmica'. Nisu mu, kaže, jasni predsjednikovi motivi. Njemu se čini logičnim to da se poštuje zakon prema kojem DSV raspisuje natječaj, predsjednik odabire kandidata, a Sabor odlučuje.

Konferencija za medije Andreja Plenkovića

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midžor

'Intencija promjena zakona bila je izrazito dobra i korisna jer omogućuje onima koji su zainteresirani da budu predloženi od strane predsjednika, čija je to ustavna ovlast, da se i njemu pomogne da bira ljude koji su se javili, ispunjavaju uvjete i vrlo jasno elaboriraju svoj program. Bio sam u poziciji da predlažem glavnog državnog odvjetnika bez javnog poziva i potom s javnim pozivom, gdje sam mogao s drugima analizirati program. Puno mi je draža druga opcija', kazao je Plenković, dodajući da je to bila preporuka s ciljem povećanja transparentnosti, a ne sužavanja nečijeg manevarskog prostora.

Kakva je procedura trenutno na snazi?

Po čl. 116 Ustava, predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor, na prijedlog predsjednika Republike i uz prethodna mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda te saborskog Odbora za pravosuđe.

Zakon o sudovima u čl. 44a razrađuje izbornu proceduru: DSV objavljuje javni poziv u Narodnim novinama i na mrežnoj stranici Vijeća, a na toj stranici objavljuju se i životopisi kandidata te njihovi programi rada kao predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Vrhovnog suda bira se na četverogodišnji mandat, a jedna osoba može obavljati najviše dva mandata.

Kako 'diše' predsjednik SDP-a, a kako resorni HDZ-ov ministar?

SDP-ov ustavni stručnjak i predsjednik stranke Peđa Grbin tvrdi da forma nije prekršena i žao mu je što se ne govori više o sadržaju, tj. o (ne)radu dosadašnjih predsjednika Vrhovnog suda kako bi se izvukle lekcije za izbor idućeg čelnika te institucije. Ta osoba, po Grbinu, trebala bi biti spremna postojeći sustav 'izuti iz cipela' i protresti ga od vrha do dna. Konzultacije koje je predsjednik najavio su pak 'pozitivan iskorak' jer će se prije rasprave u Saboru pokušati postići širok konsenzus.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica očekuje od Milanovića poštivanje procedure utvrđene Zakonom o sudovima kako ne bi došlo do krize sudbene vlasti. U najmanju ruku, da se obrati DSV-u kako bi se ponovno raspisao poziv za izbor predsjednika Vrhovnog suda.

Što kažu ustavni stručnjaci?

Ana Horvat Vuković kaže da Milanović u ovom slučaju ne štiti Ustav, već ga krši nepoštovanjem zakona, iako je upravo predsjednik po Ustavu odgovoran za funkcioniranje državnih institucija. 'Znamo što se događa građanima i građankama ako ne poštuju zakone', ističe Horvat Vuković, dodajući da Milanoviću sada ostaje samo da signalizira DSV-u da ne može predložiti aktualne kandidate kao svoj izbor te bi DSV trebao raspisati ponovljeni javni poziv.

Mato Palić upozorava da se zakon trenutno ne krši, no Milanović će prekršiti zakon ako predloži kandidata koji se nije javio na javni poziv. 'Ako predsjednik smatra da je zakon neustavan, to je njegov subjektivan stav. Njegovo mišljenje nema pravni učinak. Odredbe zakona koje su po njemu neustavne može ukinuti samo Ustavni sud', kaže Palić, smatrajući da Milanović neće predati zahtjev za neustavnost zakona jer nema dovoljno znanja i hrabrosti.

Sanja Barić kaže da je Ustavni sud već mogao ocijeniti mora li u postupak biti uključen DSV. Da je na mjestu predsjednika Milanovića, onda bi već ranije podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti ili bi sugerirala ljudima koje cijeni da se jave na javni poziv. U svakom slučaju, ne bi stvarala konflikt i tjerala mak na konac, kao što to radi Milanović.

Kako se ovo može riješiti?

Neće biti jednostavno. Potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić ne vidi kako se može podržati kandidat za predsjednika Vrhovnog suda ako se on nije javio na natječaj. Takva odluka ne bi bila usklađena sa zakonom, a moguće je i da bi eventualna tužba jednog od troje aktualnih kandidata rušila možebitnu odluku Sabora o imenovanju osobe koja se nije javila na zakonom predviđen javni poziv.

  • +9
  • +6

Sjednica Sabora

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Ako Milanović, svemu i svima unatoč, predloži svog kandidata mimo natječaja, moguće je da ga predsjednik Sabora Gordan Jandroković neće uvrstiti na dnevni red. Rješenje je moguće ako DSV raspiše novi natječaj na koji će se javiti Milanovićev kandidat, koji će potom dobiti podršku Sabora, a nisu isključene ni zakonske promjene. Zakon nije predvidio ovakvu situaciju, a ministar Malenica najavio je da će mijenjati zakon 'ako bude potrebe' kako bi se 'razradila' ova nepredviđena situacija. Otvoreno je pitanje kada bi se zakon mijenjao, s obzirom na to da bi novog predsjednika Vrhovnog suda trebalo izabrati do srpnja. U suprotnom, taj sud vodit će zamjenik predsjednika Marin Mrčela.

Kada će Milanović predložiti svog kandidata?

Iz predsjednikova tima poručuju da ni s čime ne treba žuriti jer mandat sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda traje do 14. srpnja. Ipak, ističu da će prijedlog doći na vrijeme kako bi se o njemu moglo raspraviti, a najkasnije do lipnja. Zbog toga će, osim s čelnicima HDZ-a i SDP-a, razgovarati s drugim političkim grupacijama, primjerice predstavnicima manjina.

Milanović ističe da vremena sada ima puno više nego prije četiri godine, kada se 'gospodina Sessu biralo zadnji dan'.

Tko će biti predsjednikov kandidat ili kandidatkinja?

Ime predsjednikova odabranika neće iscuriti u javnost prije nego što ga on službeno predloži Saboru, uvjeravaju njegovi suradnici s Pantovčaka. Sugeriraju da bi bilo dobro da to bude netko izvan sudskih krugova, odnosno osoba koja je spremna unijeti promjene i uz zaštitu sudaca, primjerice, pokrenuti stegovne postupke protiv onih koji ne rade dobro svoj posao, što do sada predsjednik Vrhovnog suda nije činio.

Đuro Sessa

Đuro Sessa

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

U svakom slučaju, Milanović je decidirano ustvrdio da to neće biti nitko od poznatih odvjetnika, niti netko iz sadašnjeg postava Vrhovnog suda, jer je to 'sukob interesa'.

Zašto se Milanović ne želi obratiti Ustavnom sudu?

Iako svjesni zakonske nedorečenosti i neusklađenosti s Ustavom, u Uredu predsjednika kažu da se nisu obratili Ustavnom sudu jer su Milanovićevi prethodnici godinama čekali na odgovore tog tijela. Osim toga, Milanović je decidirano rekao da se kao predsjednik nikada neće obraćati Ustavnom sudu vezano za ocjenu ustavnosti zakona.

'Nikad se neću obraćati Ustavnom sudu. Moj posao nije da, ako me politička većina pokušava potopiti, plačem i trčim Ustavnom sudu, jer to traje vječno. Vidjeli ste sudbinu Josipovića i Kolinde kad su se obratili Ustavnom sudu. Kolinda je čekala - koliko, četiri godine? Ako je Hrvatska vojska na nekom mjestu koje ja držim neprikladnim, ja ću se pozvati na Ustav i maknuti vojsku', poručio je predsjednik Milanović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!