No taj duhovni mir možda i neće dugo potrajati jer Orbana danas u Washingtonu čeka neugodan razgovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je nekoć nazivao 'velikim vođom' i uzorom konzervativne politike. Ovaj put dvojicu saveznika dijeli ključno pitanje - ruska nafta, piše BBC.

Središnja tema susreta dvojice lidera bit će američki pritisak na Mađarsku i Slovačku da se prestanu oslanjati na ruske energete. To je dio Trumpove strategije kojom pokušava prisiliti Moskvu na okončanje rata u Ukrajini. Upitan nedavno smatra li da je Trump pretjerao sa sankcijama protiv ruskih naftnih divova Lukoila i Rosnefta, Orban je rekao: 'Iz mađarske perspektive – da.'

Mađarski čelnik koristi ovisnost zemlje o ruskom plinu i nafti za kritiziranje Bruxellesa, održavanje bliskih odnosa s Moskvom i, ne manje važno, za predizbornu kampanju kojom biračima obećava 'jeftinu rusku energiju'. Iako se na izborima u travnju iduće godine planira prikazati kao stabilna ruka u nesigurnom svijetu, trenutačno zaostaje u anketama zbog uzleta oporbenog čelnika Petera Magyara.

Propali planovi za 'mirovni' samit

Orban je mjesecima pripremao ambiciozni 'mirovni samit' u Budimpešti, na kojem su se trebali pojaviti Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin. Plan je propao 21. listopada, kada je Bijela kuća objavila da se susret otkazuje. Mađarska vlada radila je na planovima u tajnosti. Orbanov politički direktor Balazs Orban održavao je bliske kontakte s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i navodno imao ključnu ulogu u organizaciji.

No prošlog tjedna u Rimu Orban je tvrdio da će se samit ipak održati te da je 'samo pitanje vremena'. Kremlj je tijekom vikenda poručio da 'nada i dalje postoji'. Odnose Budimpešte i Washingtona narušava, dakle, ruska nafta. Unatoč sankcijama, Mađarska je 2024. povećala uvoz nafte iz Rusije preko naftovoda Družba, i to na oko pet milijuna tona godišnje, što je 80 posto ukupnog uvoza.

Mađarska se brani argumentom da, kao kontinentalna zemlja bez izlaza na more, nema jeftinije alternative. Manje količine stižu iz Kazahstana, Hrvatske, Iraka i Azerbajdžana, no glavnina se i dalje oslanja na rusku sirovinu. Osim toga, glavna mađarska rafinerija u Szazhalombatti, kao i slovačka rafinerija Slovnaft – obje u vlasništvu MOL-a – tehnički su prilagođene preradi ruske 'Urals' nafte, a ne zapadnog 'Brenta'.

Suradnja s Hrvatskom?

Orban tvrdi da se Mađarska ne može brzo odviknuti od ruskih energenata, no primjer susjedne Češke to demantira. Češka se uvelike oslanjala na rusku sirovu naftu za osam milijuna tona nafte koliko joj je potrebno godišnje. Ta zemlja koja također nema izlaz na more još je 2022. odlučila uložiti u nadogradnju transalpskog naftovoda prema talijanskom Trstu. U travnju 2025. Češka je objavila da više ne koristi ni kap ruske nafte, nakon što su njezine rafinerije prilagođene na 'Brent'.

Stručnjaci napominju da MOL u tišini provodi tehničke prilagodbe, no izostaje politička odluka Budimpešte da se okrene prema Jadranskom naftovodu (JANAF) i Terminalu Omišalj. JANAF upravlja međunarodnim sustavom transporta nafte od Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u Jugoistočnoj i Srednjoj Europi. Dodatne prepreke stvaraju i nesuglasice između MOL-a i JANAF-a oko količine nafte koju JANAF može isporučiti.

Američki veleposlanik pri NATO-u Matt Whitaker izjavio je prošlog tjedna da Mađarska još 'nije poduzela nikakve korake' prema smanjenju ovisnosti o ruskoj nafti. 'Naši prijatelji u Mađarskoj imaju još mnogo planiranja pred sobom', rekao je i obećao američku pomoć Mađarskoj i Hrvatskoj u tranziciji.

S obzirom na to da se Omišalj nalazi tek 70 kilometara zračne linije od Trsta, stručnjaci tvrde da bi se uskoro i do Mađarske mogla dopremati nafta iz Kazahstana, Libije, Azerbajdžana, SAD-a i Iraka. Unatoč Orbanovim upozorenjima na moguće poskupljenja, nema dokaza da češki potrošači plaćaju više.

A njegov stari prijatelj Donald najviše voli sklapati dogovore. Orban će uskoro otkriti koliko uvjerljiv može biti američki predsjednik, piše BBC.