Iznenadni potez Donalda Trumpa da uvede sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu neće paralizirati ratni stroj Vladimira Putina, ali će pomoći Europskoj uniji da jednom zauvijek izbaci rusku naftu iz Europe
U srijedu je Trump najavio 'ogromne' nove sankcije usmjerene na ruski Lukoil i državni Rosnjeft, što predstavlja prve američke sankcije Moskvi otkako je preuzeo dužnost u siječnju. Detalji novih mjera još se razrađuju, ali u teoriji sankcije bi mogle prisiliti te dvije ruske tvrtke da prodaju svoju imovinu i obustave preostalu opskrbu naftom u Europi, piše Politico.
'Ovo je značajan korak', izjavila je Kimberly Donovan, stručnjakinja za sankcije iz think tanka Atlantic Council. 'Natjerat će europske zemlje i tvrtke koje su nastavile uvoziti energente da preispitaju te transakcije' do 21. studenoga, kada sankcije stupaju na snagu', dodala je.
Najava dolazi mjesec dana nakon što je Trump oštro kritizirao Europu zbog 'neoprostivog' nastavka kupnje ruske energije, koja ukupno čini oko četvrtinu prihoda Kremlja za financiranje rata. Tada je dao i ultimatum Europi.
'Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a suglase i počnu to isto činiti – i kada sve NATO zemlje PRESTANU KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE', napisao je tada Trump, a sada je to i ostvario.
Šteta, ne uništenje
Za Moskvu će nove sankcije biti privremeni udarac, ali vjerojatno neće ograničiti njezine ratne napore u Ukrajini. Rosnjeft i Lukoil zajedno čine oko dvije trećine od 4,4 milijuna barela sirove nafte koje Rusija dnevno izvozi, navodi David Fyfe, glavni ekonomist konzultantske kuće Argus Media.
Sankcije bi te isporuke mogle srezati za pola, rekao je Fyfe, s obzirom na to da mjere zabranjuju dvjema kompanijama prodaju tereta u dolarima, valuti koja se gotovo isključivo koristi za međunarodnu trgovinu sirovom naftom.
Što se tiče Lukoila, sankcije će tvrtki 'značajno naštetiti', rekao je bivši izvršni direktor te kompanije. Tvrtka će vjerojatno morati prodati udjele u inozemnim projektima od Egipta do Iraka, što bi moglo pogoditi i do 20 posto njezinih prihoda.
No većina kineskih i indijskih kupaca, dvaju najvećih partnera Rusije u trgovini naftom, vjerojatno će nastaviti s uvozom iz Moskve, s obzirom na niže cijene i ograničene alternative pogotovo u slučaju Kine), rekao je Homayoun Falakshahi, voditelj analize sirove nafte u tvrtki Kpler,
Nakon početnog zastoja, 'većina kupaca će se ponovno vratiti kupovini', nakon što pronađu načine da prikriju rusko vlasništvo, uključujući kupnju preko posredničkih kompanija, dodaje Falakshahi.
'Ovo će zakomplicirati izvoz i trgovinu', rekao je Vladimir Milov, bivši ruski zamjenik ministra energetike, a sada kritičar Putina. 'Ali te kompanije već imaju alternativne sheme poslovanja, tako da će šteta biti stvarna, ali ograničena.'
U četvrtak je i sam Putin priznao da su nove sankcije 'ozbiljne', ali je potez nazvao 'neprijateljskim činom koji ništa ne pridonosi jačanju rusko-američkih odnosa.'
Trajna prisutnost
Mjesto na kojem sankcije ipak vjerojatno mogu imati jasan učinak jest Europa. Otako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu prije više od tri godine, EU se trudi zaustaviti ovisnost o ruskoj energiji. Bruxelles je uveo embargo na rusku sirovu naftu, gorivo i ugljen koji dolaze morskim putem i smanjio udio Kremlja na europskom tržištu plina s 45 na 13 posto (sada dovršava zakon koji će ga svesti na nulu).
Rosnjeft, koji je nekoć posjedovao rafinerije i kontrolirao tijek nafte prema Njemačkoj, već je uvelike istisnut iz Europe nakon što je Berlin 2022. preuzeo kontrolu nad njegovom lokalnom podružnicom.
'Pretpostavljamo da američke mjere nisu usmjerene na Rosnjeftove podružnice u Njemačkoj, koje su pod povjereničkom upravom saveznih država', rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva gospodarstva. U četvrtak je EU dodatno pooštrila sankcije protiv kompanije pod kontrolom Kremlja.
No situacija je drukčija s Lukoilom. Ta najveća ruska privatna naftna tvrtka ima stotine benzinskih crpki diljem EU-a, uključujući oko 200 u Belgiji, upravlja velikim rafinerijama u Rumunjskoj i Bugarskoj te posjeduje 45 posto udjela u postrojenju za preradu goriva u Nizozemskoj.
Također opskrbljuje Mađarsku i Slovačku, koje još uvijek ovise o Moskvi za između 86 i 100 posto svojih uvoznih potreba. Iskorištavajući izuzeće od sankcija, obje zemlje uporno odbijaju prestati kupovati rusku naftu, unatoč snažnom pritisku EU-a.
Bruxelles do sada nije uspio sankcionirati Lukoil, iako se tvrtka više puta povezivala s zaobilaženjem sankcija unutar bloka.
Kraj Lukoila u Europi
No sada bi se sve moglo promijeniti. Američko ministarstvo financija poručilo je da 'može' uvesti sankcije svima koji surađuju s ruskim tvrtkama, što znači da nijedna banka u Europi više neće obrađivati njihove uplate, kaže Donovan.
'To je snažan signal europskim bankama i poduzećima da se moraju povući iz tih odnosa, inače riskiraju da i sami budu pogođeni sankcijama', dodala je.
U četvrtak je i Europska komisija objavila kako razmatra vlastitu zabranu transakcija s Lukoilom.
Za Mađarsku i Slovačku nove sankcije izazivaju zabrinutost da bi mogle u potpunosti ostati bez dotoka nafte. Ako se sankcije provedu, to bi 'dovelo do zaustavljanja uvoza', priznao je anonimni slovački dužnosnik, dodavši da će vlada 'najvjerojatnije' tražiti izuzeće od Washingtona.
Učinci sankcija već se osjećaju. Finska energetska tvrtka Neste u četvrtak je obustavila isporuke goriva podružnici Lukoila, Teboil, nakon što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo uvele sankcije toj kompaniji.
Ova zemlja zarađuje milijarde na ruskom ratu i troši ih na sofisticirano naoružanje
Rumunjski državni tajnik za energiju Cristian Busoi rekao je da će Lukoil sada biti morati prodati svoju rafineriju Petrotel do kraja idućeg mjeseca. 'Bilo bi nam drago da Lukoil više ne bude prisutan u Rumunjskoj', dodao je.
Nizozemska vlada također vjeruje da će brza prodaja Lukoilovog udjela u rafineriji Zeeland biti 'najvjerojatniji' ishod sankcija.
Bugarska istočna rafinerija Neftohim, kako procjenjuju analitičari, 'morat će prekinuti rad 21. studenoga' osim ako ne bude prodana, rekao je Martin Vladimirov iz Centra za proučavanje demokracije u Sofiji. Bugarsko ministarstvo energetike odbilo je komentirati.
'Morat će prodati imovinu', ponovio je bivši Lukoilov direktor. Za kompaniju će to, zaključuje, biti 'katastrofalno.'