Prema posljednjim podacima, Palestinu je priznalo ukupno 147 od 193 države članice Ujedinjenih naroda. U ove dvije godine, otkako je krenula brutalna izraelska kampanja u Pojasu Gaze, na taj popis uvršteno je desetak država, pri čemu prednjače one iz Europe. Tako su 2024. Palestinu priznale Španjolska, Irska, Norveška, Slovenija i Armenija, a krajem 2023. ili početkom prošle godine Jamajka, Trinidad i Tobago, Barbados i Bahami.

Niz europskih zemalja najavio je njezino priznanje do kraja ove godine, a među njima su Malta, Belgija, ali i moćnije države poput Francuske, Australije, Velike Britanije i Kanade. Dobar dio ovih država učinit će to na Općoj skupštini UN-a krajem rujna. Iako bi priznanje Palestine trebalo biti jedna od tema, ironično, na njoj neće biti palestinskih dužnosnika, kojima je SAD uoči dolaska ukinuo vize.

Dva pola hrvatske vanjske politike

Na Općoj skupštini UN-a pojavit će se i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, velik zagovaratelj priznanja Palestine, a već u nekoliko navrata pozvao je Vladu da pokrene taj postupak.

'Hrvatska treba priznati Palestinu kao korak prema zaustavljanju rata i humanitarne katastrofe u Gazi. Priznavanje prava palestinskom narodu na vlastitu državu jedini je način za uspostavu trajnog mira na Bliskom istoku', rekao je Milanović prilikom nedavnog posjeta palestinske ministrice vanjskih poslova i iseljeništva Varsen Aghabekian Zagrebu.

Na priznanje je pozvala i sama palestinska ministrica, a pritisak je došao i iz Slovenije, čija je predsjednica Nataša Pirc Musar poručila da bi Hrvatska trebala priznati Palestinu.

'Mislim da bi sve zemlje ovog svijeta trebale priznati Palestinu. Palestina treba biti samostalna, treba zaživjeti svoj život i ljudi tamo trebaju dostojanstvo. Trebamo pokazati srce za koje se nadam da i dalje postoji u političarima', kazala je.

Unatoč pozivima, hrvatska Vlada, ako je suditi po izjavama premijera Andreja Plenkovića, i dalje je čvrsta u stavu da se prije ikakvog priznanja mora pronaći rješenje o dvije države. Na tom tragu su i HDZ-ovi koalicijski partneri poput HSLS-a, no u HNS-u su ovaj tjedan jasno za Jutarnji list poručili da Palestinu treba priznati i to kao 'poticaj za dvodržavno rješenje, mir, međunarodno pravo i sigurnost obje strane, kao put prema stabilnosti'.

Kada je u pitanju odnos Izraela i Palestine, kao i stanje na Bliskom istoku, koordinacije EU-a, koju Vlada tako željno iščekuje, očigledno nema. A i kada je ima, kao što je u slučaju izjava oko humanitarne krize u Gazi ili traženja hitnog prekida vatre, Hrvatska ne sudjeluje.

Priznanje Palestine kao odgovor na agresiju i genocid

Različitih razmišljanja o Palestini ima i među bivšim hrvatskim ministrima vanjskih poslova, a koje smo upitali treba li Hrvatska priznati tu državu.

'Već sam više puta javno rekao da bi Hrvatska trebala priznati Palestinu. Tako bi Zagreb izrazio jasan stav o neprihvatljivo agresivnoj politici Netanyahuova Izraela prema civilnom stanovništvu u Gazi, ali sve više i na Zapadnoj obali. To je i u skladu s rješenjem o dvije države, Palestini i Izraelu, koje ima široku potporu međunarodne zajednice', kazao je za tportal bivši ministar vanjskih poslova iz Račanove vlade te aktualni hrvatski eurozastupnik Tonino Picula.

Na istom tragu je bivša šefica diplomacije iz vlade Zorana Milanovića, Vesna Pusić, a ona nam je jasno rekla zašto treba priznati Palestinu, unatoč tome što još nema rješenja o dvije države.

'Mislim da treba odmah priznati Palestinu. O tome sam promijenila mišljenje jer sam nekad mislila da prvo treba provesti projekt dvije države (Izrael i Palestina) na terenu, pa onda tu državu i priznati i da se time vrši pritisak u korist realizacije tog projekta. No danas, nakon genocida koji Netanyahuov režim vrši nad Palestincima u Gazi, smatram da iz simboličnih razloga treba priznati Palestinu. Ne znam hoćemo li se zbog toga manje sramiti pred budućnosti koja će se pitati kako smo mogli šutke gledati ono što se događa u Gazi, ali ta simbolička gesta bila bi bar neka poruka otpora politici Netanyahua, Ben Gvira i Smotricha. Iako je danas projekt dvije države dalji od realizacije nego ikad', poručila je Pusić za tportal.

Dvodržavno rješenje, ali...

Simboličnim gestama vjerojatno se vode i u europskim državama koje su odlučile u rujnu priznati Palestinu, a sve kako bi se izvršio pritisak na Izrael. Na tom tragu nisu ministri iz bivših HDZ-ovih vlada.

Ministar vanjskih i europskih poslova iz prve Plenkovićeve vlade i aktualni hrvatski eurozastupnik Davor Ivo Stier smatra da se Hrvatska mora i dalje zauzimati za 'rješenje temeljeno na dvije države, Izraelu i Palestini, koje će se međusobno priznati i živjeti u miru i sigurnosti'.

'Svojedobno sam organizirao posjet Jadranke Kosor Palestinskoj samoupravi, prvi na toj razini s hrvatske strane, i oduvijek branim načelo da palestinski narod ima pravo na svoju državu. No takva država trenutno ne postoji, jer država je monopol legitimne sile na jednom teritoriju, a to Palestinci nažalost danas nemaju. Štoviše, Hamasov teroristički napad na Izrael 7. listopada 2023. dodatno je smanjio izglede za dvodržavno rješenje. Stoga se Hrvatska mora sada zauzeti za kraj rata u Gazi i bezuvjetno oslobađanje talaca kako bi se stvorile prilike za stvaranje palestinske države, kao i to da arapske države priznaju Izrael', naglasio je Stier za tportal.

'Moramo prihvatiti političku realnost'

Ako se pita ministra vanjskih i europskih poslova iz vlade Tihomira Oreškovića, Miru Kovača, moramo prihvatiti političku realnost. A to je da dvodržavnog rješenja neće biti sve dok na to ne pristanu Izrael i SAD, unatoč tome što sve više država priznaje Palestinu.

'S Davorom Šternom u tekstu za Večernji list, objavljenom na njegovoj naslovnici 18. prosinca 2023. godine, skicirao sam mogućnost kako olakšati postizanje dvodržavnog rješenja, a tiče se Gaze, izložene humanitarnoj katastrofi uslijed izraelskih vojnih operacija istjerivanja Hamasa zbog njegova prethodnog krvavog pohoda u listopadu 2023. Tada smo napisali da bi upravo Hrvatska, sa svojim specifičnim iskustvom prijelazne uprave u hrvatskom Podunavlju, mogla predložiti svjetskoj zajednici model UNTAES-a za formiranje Gaze kao samostalnog demokratskog i gospodarski samoodrživog entiteta', kazao nam je Kovač.

To bi, dodaje, bio doprinos ne samo postizanju dvodržavnog izraelsko-palestinskog rješenja, nego i ponovnoj afirmaciji Ujedinjenih naroda u održavanju i stvaranju mira i sigurnosti u svijetu.

'Osim Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i njezinim članicama, posebna uloga u pripremi i provedbi međunarodnog upravljanja Gazom trebala bi pripasti Izraelcima i Palestincima, ali i Europskoj uniji i državama Bliskog istoka. Vraćanje suvereniteta Palestincima u Pojasu Gaze, bez Hamasa, pod okriljem međunarodne zajednice te uz pristanak i suradnju Izraela i SAD-a, bio bi ključan korak u postizanju dugoročnog dvodržavnog rješenja', poručio je Kovač za tportal.

Dok svjetski diplomati i države raspravljaju o tome što će biti s Bliskim istokom, a na drugoj strani 'frcaju' priznanja Palestine, izraelska vojska nastavlja ofenzivu kojom želi zagospodariti gradom Gazom (a tko garantira da će stati samo na tome). Istovremeno je sve teža situacija na Zapadnoj obali jer se kuju planovi o njezinoj kolonizaciji, čime bi se efektivno spriječilo osnivanje palestinske države s teritorijalnim kontinuitetom. Stoga nam preostaje zapitati se, kada se Hrvatska i odluči na priznanje Palestine, hoće li imati što priznati.