Ukrajinska trakavica: Puno priče, malo razuma

U prilično napornoj trakavici na temu 'hoće li ikad itko zaustaviti rat u Ukrajini' ovog tjedna došlo je do novog niza prilično besmislenih događaja te sve više upućuju na odgovor - nitko nikada. Počelo je u noći sa subote na nedjelju, kad je Rusija ispalila rekordnih 367 dronova i projektila na Ukrajinu te ubila 13 ljudi. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo navelo je da je riječ o najvećem koordiniranom zračnom napadu od početka rata te najvećem napadu dronovima ikad zabilježenom.

Donald Trump konačno je postao svjestan da Rusija pojačava ofenzivu na Ukrajinu te konstatirao da je Vladimir Putin 'potpuno poludio'. Dalje je rekao da se Putin 'igra s vatrom' te da bi se, ako nastavi s ofenzivom, Rusiji trebalo dogoditi 'stvarno puno loših stvari'.

Prvo mu je uzvratio glasnogovornik Dmitrij Peskov, rekavši da su takve izjave posljedica 'emocionalnog preopterećenja', a Putinov glavni jastreb Dimitrij Medvedev na engleskom je poručio da zna za 'samo jednu STVARNO LOŠU stvar, a to je treći svjetski rat. Nadam se da Trump to shvaća!'. Sam Putin je u međuvremenu podigao ulog te kao nove uvjete za okončanje rata iznio zahtjev da zapadni vođe napismeno obećaju zaustaviti proširenje NATO-a prema istoku i da ukinu dio sankcija Rusiji.

U tu kašu umiješao se i njemački kancelar Friedrich Merz te je, kao odgovor na eskalaciju, u ponedjeljak izjavio da Njemačka ukida ograničenja dometa za oružje koje saveznici isporučuju Ukrajini. 'To znači da se Ukrajina sada može braniti, primjerice, napadajući vojne ciljeve u Rusiji. Dosad to u pravilu nije činila. Sada to može', rekao je Merz, što je izazvalo špekulacije da je Njemačka spremna poslati dugo očekivane projektile Taurus, a koji imaju domet do 500 kilometara – znatno veći od bilo kojeg sustava koji je Kijev dosad dobio.

Merza su također dočekale kritike iz Rusije, ali i kod kuće, jer je prethodna vlada na čelu sa SPD-om dosad odbijala taj potez da ne bi isprovocirala Moskvu. Zelenski je ubrzo stigao u Berlin, gdje su ipak ublažili ton, najavivši tek njemačku podršku Ukrajini u proizvodnji raketa dalekog dometa, priopćeno je nakon susreta Zelenskog s Merzom, a on je istaknuo da je ovo 'novi oblik vojnoindustrijske suradnje'.

Cijela ova papazjanija ukazuje na evidentno podizanje uloga i ono je, kako nam je rekao vojni analitičar Igor Tabak, zapravo predimenzionirani PR u koji su uključene sve strane. Ukrajini, naime, ne trebaju toliko Taurusi koliko enormna količina oružja i streljiva, ocijenio je Tabak, jer ovo će evidentno biti igra na duge staze.

Trump zaratio s Harvardom. Je li razlog sinko Barron?

Nakon što je uputio otrovnu strelicu na račun Putina, Trump je odabrao novu metu ovog tjedna – jedno od najprestižnijih američkih sveučilišta. Prvo je njegova administracija praktički onemogućila Harvardu upisivanje stranih studenata, oduzimajući mu licencu za sudjelovanje u Programu za studente i razmjenu (SEVP), očito motivirana Trumpovim trajnim ukazivanjem na tobožnji 'antisemitizam' na prosvjedima za Palestinu, a koje na tom sveučilištu već mjesecima organiziraju studenti.

Potom je u srijedu sam Trump izdao uredbu o obvezi otkrivanja izvora stranog ​​financiranja institucija visokog obrazovanja u zemlji, nakon što su iz njegova kruga izrazili sumnje da Harvard krše zakone o otkrivanju takvih donacija. Konačno, udarili su ih i po džepu – zamrznuto im je 2,2 milijarde potpore i 60 milijuna dolara ugovora s državom.

Harvard se od ove Trumpove agresije pokušao braniti javnim pismom dekana Alana Garbera, u kojem je upozorio da savezno ministarstvo obrazovanja takvim mjerama prijeti vrijednostima ustanove 'posvećene potrazi, proizvodnji i širenju znanja'. Ipak, daleko učinkovitije ih brani američki savezni sud jer je u srijedu blokirao njegovu uredbu o zabrani upisa stranih studenata, čime je Trump još jednom istaknuo kandidaturu za šampiona među američkim predsjednicima po sudskim odbijenicama svojih mjera.

Najluđe od svega je to što kuloari američke sveučilišne zajednice bruje da je Trump pobjesnio na Harvard zato što je njegov sin Barron navodno odbijen u pokušaju upisa na to sveučilište. Podaci o kandidatima za upis na Harvard nisu javni, pa je ovo nemoguće provjeriti, ali Melania Trump tvrdi da to nema veze s mozgom, jer da Barron uopće nije aplicirao na Harvard. Ovog puta joj možda i vjerujemo, jer zamislite kako bi uistinu izgledalo da Trumpov sin studira na tom bastionu liberalnog obrazovanja.

Je li Elon Musk gotov?

Elon Musk ovih bi dana možda najradije bio – kako bi rekla sada već kultna Jovanka Jolić – iz Republike Srpske. Tamo kontroverznog poduzetnika, naime, ne bi morile milijarderske brige jer Musku ne ide ni na Zemlji, ni u orbiti, a ni na društvenim mrežama. Kao da vodi simultanku protiv samog sebe, ovog je tjedna pokušavao gasiti požare u svojim carstvima – u Tesli, SpaceX-u i na platformi X – ali je na trenutke ostao i bez vode, pa i bez plamena nade.

Kriza u Tesli, gdje Musk planira ostati izvršni direktor još najmanje pet godina (vjerojatno dok ne izgradi vikendicu na Marsu), samo se produbljuje, pogotovo u Europi, inače drugom najvećem tržištu električnih vozila. U travanjskom debaklu su u Francuskoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Švicarskoj zabilježeni dvoznamenkasti padovi u prodaji. Novi Model Y, poznat kao Juniper, trebao je donijeti svježinu, ali je zaboravljen na tržištu. Investitori postaju sve nervozniji, a Musk – kao i obično – preglasno kompenzira tišinu konkretnih rješenja.

Ništa bolje nije bilo ni na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru, koji uporno promovira kao bastion slobode govora. Platforma se u subotu srušila – drugi put u samo tri dana. Figurativno, ruši se već mjesecima: broj aktivnih korisnika je u padu, promet u silaznoj putanji, a platforma je sve češća meta hakera; barem tako tvrdi njezin vlasnik.

Musku ne ide ni doli, pa pokušava gori – ali i tamo se vraća doli. U devetom testnom letu Starshipa – rakete kojom sanja kolonizaciju Marsa – sve je išlo dobro… dok nije krenulo jako loše. Letjelica se iznad Indijskog oceana počela nekontrolirano okretati. Raketa je dospjela u svemir u jednom komadu, ali nije uspjela otvoriti vrata teretnog prostora. To je treći neuspjeh uz tešku dozu stvarnosti za Muska – Starship je daleko od Marsa. Doduše, on (jedini) i dalje tvrdi da će do 2028. slati ljude na njega.

Kaos ovdje ne staje, naprotiv pretočio se i na napuklu ljubav tehnološkog mogula i američkog predsjednika. Pukao je bromance desetljeća. Musk je dugo i glasno podržavao Trumpa, donirao mu više od 250 milijuna dolara i držao mu leđa, pa naposljetku vodio i Odjel za učinkovitost vlade (DOGE), iz kojeg je u četvrtak, nakon turbulentnih 130 dana, otišao. Ako ništa, barem je ondje uspio implementirati svoj AI chatbot Grok, doduše ne bez kontroverzi.

A njihova ljubavna priča? Priča se po kuloarima da je pukla na - porezima. Doslovno. Trumpov zakon o potrošnji i proračunu narušio je Muskov poslovni interes, pa je multimilijarder ekspresno i dramatično okrenuo ploču: 'Sve što sam gradio, ovaj zakon uništava!' rekao je. Tjedan za Muska bio je pravi raspad sistema: sve gori, a on i dalje – tvita. 'It’s not a bug, it’s a feature', kaže stara tech krilatica. Samo što, čini se, Muskovi bugovi stižu sa svih strana.

Možda je Brigitte, možda su Rusi: Šamar o kojem bruji cijeli svijet

Kad jednog dana budu snimali film o Macronovima, središnji trenutak oko kojeg će se vrtjeti dobar dio priče sigurno će biti sekunda videa snimljenog u trenutku u kojem se francuski predsjednički zrakoplov u ponedjeljak spustio u zračnu luku u Hanoiju. Kamera je, naime, zabilježila kako odrješite ženske ruke, laskavo rečeno, odguruju lice Emmanuela Macrona, na što on reagira naglim pomicanjem glavom unazad. Čak i u eri deepfakea teško je slagati da smo vidjeli ono što smo vidjeli – šamarčinu koju je francuskom predsjedniku uputila supruga Brigitte, čiju vezu s njim prate kontroverze još otkad mu je predavala u srednjoj školi.

Što, dakako, ne znači da nisu pokušali lagati. Prvo su iz Elizejske palače pustili priču da snimka nije autentična te da iza nje možda stoje ruski deepfakeri, što je bilo dosta teško progutati jer je snimljena u prijenosu uživo. Potom su se odlučili za formulaciju 'mala bračna prepirka', a zatim je incident postao 'šala među supružnicima'. Četvrta verzija glasila je 'trenutak opuštanja uoči početka službenog programa', da bi konačno zaključili da je 'sve izvučeno iz konteksta'. Sam Macron rekao je da su se 'zafrkavali kao i uvijek' i dodao da 'nema vremena baviti se besmislicama'.

Besmislice ili ne, da je brak Macronovih u krizi, ustvrdit će ovog tjedna mnogi estradni novinar, čitač s usana i analitičar govora tijela. A što se deepfakea tiče, čak i ako prihvatimo da je Macron u zadnjoj takvoj epizodi (sjećate se navodnog šmrkanja/skrivanja kokaina s britanskim i njemačkim kolegom) ispao žrtva manipulacije, činjenica da je drugi put u mjesec dana upao u neprilike govori da baš i ne mari za skrivanje svoje privatnosti. To možda jest u francuskoj tradiciji, ali, brate Emmanuele, daj pripazi malo. A mogla bi i gospođa.

A da netko možda oduzme Izraelu oružje?

Još jedna stvar koju svijet, barem dok je Trump gospodar njegovog zapadnog dijela, ne uspijeva zaustaviti jest izraelsko divljanje u Gazi. Ovog su tjedna, recimo, bombardirali školu u kojoj su smješteni izbjeglice i ubili njih 20, a nešto kasnije iz čista mira počeli su pucati po ljudima koji su čekali američku humanitarnu pomoć. Nije ni čudo što se sve više zemalja na različite načine pokušava organizirati da bi se to ludilo nekako zaustavilo.

Najnovija ideja stiže iz Španjolske, čiji je ministar vanjskih poslova José Manuel Albares na sastanku Madridske grupe iznio ideju o uvođenju embarga na izvoz oružja u Izrael. Na spomenuti sastanak pozvao je predstavnike Njemačke, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Italije, Egipta, Jordana, Saudijske Arabije, Turske, Maroka i Brazila, zemalja koje zajedno izvoze manje od trećine oružja u Izrael. Preostale dvije trećine, kao što možete pretpostaviti, izvozi SAD, koji nema namjeru stati s lifranjem oružja svom lojalnom savezniku – od Drugog svjetskog rata nahranili su ih vojnom pomoći u vrijednosti od 228 milijardi dolara.

Bolje išta nego ništa, reći ćete, barem kad bi neke od tih zemalja pristale smanjiti vojnu pomoć Izraelu. Recimo, Njemačka, koja izvozi najveći dio fregata i torpeda iz kojih Izrael napada neprijatelje morskim putem, kaže da nema šanse da se to dogodi. Doduše, nedavna rečenica kancelara Merza, koji je izjavio da više ne razumije izraelski cilj u Gazi jer to više nema veze s borbom protiv Hamasa, sugerira da bi možda mogli barem malo ublažiti ovaj sekundarni oblik ratnog profiterstva. Ako ništa, barem da bi dio oružja prebacili Ukrajini.

Skandinavci se ozbiljno spremaju za rat

Dok razumniji dio svijeta razmišlja kako skresati oružanu pomoć Izraelu, onaj malo paranoičniji – tko bi rekao, danas je to skandinavski – sve više ide prema konceptu totalne obrane. Iz Norveške nam dolazi nadrealna priča o tvornici topova u Kongsbergu, koju su njihovi partizani digli u zrak 1944. da bi otjerali Nijemce, a sad je revitaliziraju. Uložili su hrpu kruna u obnovu skloništa, instalirali novi satelitski komunikacijski sustav i dogovaraju raspored vojske. Iz reportaže Associated Pressa saznajemo da većina stanovnika tog mjesta ima zalihe koje bi im u slučaju napada mogle potrajati i do dvanaest dana.

Nisu jedini. Švedska je nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. imenovala prvog ministra za civilnu obranu. Stanovnici te države u dobi od 16 do 70 godina obvezni su, u slučaju rata ili prijetnje njime, služiti u vojsci ili pomoći u pružanju hitnih i javnih usluga – poput spašavanja, gašenja požara, zdravstvene skrbi i sličnog.

Finska ima skloništa koja mogu primiti čak 86 posto stanovništva. U Helsinkiju postoji javno sklonište za 6000 ljudi i opremljeno je tako da izdrži nuklearni napad, s ležajevima i sanitarijama skrivenima iza protuprovalnih vrata, a sada se koristi kao podzemno klizalište na kojem se igra hokej. A mi?