Godine 1944. norveški pripadnici pokreta otpora digli su u zrak tvornicu topova u Kongsbergu jer su je okupacijske snage nacističke Njemačke koristile tijekom Drugog svjetskog rata. Više od osam desetljeća kasnije ta općina ponovno bi mogla postati meta sabotaže i stoga se priprema za mogući rat, piše Independent.

Lokalne vlasti reaktivirale su skloništa iz doba Hladnog rata, instalirale novi satelitski komunikacijski sustav i surađuju s vojskom na planovima za podršku u razmještaju zapadnih trupa u slučaju sukoba.

'Lekcija koju smo naučili iz Ukrajine jest da su svi sudjelovali', rekao je Odd John Resser, službenik za krizno planiranje u Kongsbergu, istaknuvši da su se čak i pivovare preorijentirale na proizvodnju Molotovljevih koktela, lokalne vlasti pretvarale škole u skloništa, a tvornice oružja ubrzale su proizvodnju.

Nova strategija

U svim nordijskim zemljama vlade povećavaju izdvajanja za obranu, preispituju sigurnosne protokole i promiču koncept potpune obrane – strategije koja uključuje angažman cijelog društva u pripremama za potencijalne vojne i civilne krize.

Dok Moskva nastavlja rat u Ukrajini, zapadni dužnosnici optužuju Rusiju za kampanju sabotaža, požara i kibernetičkih napada. U cijeloj Europi raste zabrinutost zbog toga može li se i dalje računati na Sjedinjene Američke Države kao pouzdanog partnera.

Norveška je u svibnju predstavila svoju prvu strategiju nacionalne sigurnosti, poručivši da se suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata. 'Nakon desetljeća mira', navodi se u dokumentu, 'Norveška i Europa ušle su u novo doba.'

'Ono što se danas događa u Ukrajini mora biti poziv na buđenje za sve nas. Moramo ojačati svoju obranu kako bismo spriječili da se takvo što dogodi i nama', izjavio je norveški premijer Jonas Gahr Støre za Associated Press.

Koncept potpune obrane

U siječnju je Norveška najavila da će ponovno uvesti obvezu gradnje skloništa u novim zgradama – praksu koja je obustavljena 1998. godine.

Švedska je, ubrzo nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022., imenovala prvog ministra za civilnu obranu. Stanovnici te države u dobi od 16 do 70 godina obvezni su, u slučaju rata ili prijetnje njime, služiti u vojsci ili pomoći u pružanju hitnih i javnih usluga – poput spašavanja, gašenja požara, zdravstvene skrbi itd.

Finska, čiji se sustav civilne obrane smatra jednim od najboljih u Europi, ima skloništa koja mogu primiti čak 86 posto populacije. U Helsinkiju postoji javno sklonište za 6000 ljudi i opremljeno je tako da izdrži nuklearni napad, s ležajevima i sanitarijama skrivenima iza protuprovalnih vrata, a sada se koristi kao podzemno klizalište na kojem se igra hokej.

Norveška i druge nordijske zemlje savjetuju građanima da osiguraju zalihe hrane i vode za najmanje sedam dana. 'Kako biste vi i vaša obitelj preživjeli bez struje dulje vrijeme? Što ako nestane vode?' ističu u norveškom vodiču za pripremu u izvanrednim situacijama.

AP je razgovarao s 11 stanovnika Kongsberga – većina ih ima određene zalihe, iako rijetki zadovoljavaju preporučeni prag od sedam dana. Dvoje je reklo da bi moglo izdržati i duže. 'Rusija je vrlo blizu Norveške i nikad ne znate što se može dogoditi. Radije bih bila spremna nego nespremna', rekla je Katina Bakke, zaposlenica sportske trgovine.

Zajednica kao podrška vojsci

Iako norveške vlasti ne očekuju neposredni sukob, Kongsberg bi u slučaju rata na sjeveru Europe mogao postati strateški važan.

Ova općina, udaljena 85 kilometara jugozapadno od Osla i s oko 27.000 stanovnika, sjedište je tvrtke Kongsberg Gruppen, proizvođača visokopreciznog oružja koje se koristi i u Ukrajini. Tvrtka je 2024. otvorila novu tvornicu i povećala proizvodnju naprednih projektila koje koriste mnoge europske države.

U slučaju sukoba, grad bi mogao služiti i kao baza za raspoređivanje savezničkih snaga. U svibnju su se stoga lokalne vlasti sastale s vojskom da bi razradile logističku i zdravstvenu potporu za vojne jedinice.

'Ako naši saveznici dođu u Norvešku, radi obuke, borbenih operacija ili tranzita, čitava će zajednica imati značajnu ulogu u pružanju podrške', rekao je Resser.

Pripremajući se za najgore scenarije, lokalne vlasti ne zanemaruju ni realnije prijetnje poput pandemija, ekstremnih vremenskih uvjeta i prekida opskrbe električnom energijom – poput onog koji je pogodio Španjolsku i Portugal u travnju.

Električna energija i arhiviranje podataka

Iako nisu uvijek bile tako proaktivne, vlasti u Kongsbergu postale su svjesnije rizika nakon poplave 2007. i vježbe iz 2016., a koja je simulirala četverodnevni nestanak struje. Provedena je zakonom propisana procjena rizika, identificirano je više od 30 ranjivih točaka, a zatim su krenule konkretne investicije u sustave za krizne situacije.

Kupljeni su pomoćni agregati za gradsku vijećnicu, bolnice i domove za starije osobe te satelitski sustavi za hitne pozive. U slučaju kibernetičkog napada, lokalne zdravstvene vlasti redovito, jednom tjedno, ispisuju i arhiviraju ključne podatke o pacijentima.

Nailazilo se i na tehničke poteškoće – prvi satelitski telefoni, nabavljeni 2017., radili su samo s lokacije mjesnog groblja, što se pokazalo nepraktičnim tijekom zimskih temperatura koje se spuštaju i do -20 °C. Drugi komunikacijski sustav ocijenjen je neispravnim u studenom prošle godine, nedugo nakon što je Donald Trump ponovno izabran za predsjednika SAD-a.

Zbog neizvjesnosti o tome kakve bi posljedice Trumpov povratak mogao imati za Norvešku, lokalne su vlasti odlučile koristiti usluge domaćeg, norveškog pružatelja satelitskih komunikacija, želeći osigurati 'nacionalnu kontrolu' u hitnim slučajevima, istaknuo je Resser.

'Ključna razlika u modelu otpornosti nordijskih zemalja jest to što on osnažuje lokalne vlasti da samostalno donose odluke', rekla je Martha Turnbull, direktorica Europskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji u Helsinkiju.

Za razliku od drugih sustava, u nordijskim zemljama vojska nije ta koja u kriznim situacijama dijeli boce vode, već se podrazumijeva da će lokalne vlasti, građani i tvrtke surađivati i pružati pomoć.

Sabotaža

Prema riječima Matthewa Redheada, stručnjaka za nacionalnu sigurnost iz Royal United Services Instituta u Londonu, Europljani moraju shvatiti da prijetnja iz Moskve može ići mnogo dublje od država koje graniče s Rusijom.

'Prijetnja raste', potvrdio je i norveški ministar obrane Tore O. Sandvik, upozorivši da bi meta mogli postati energetski sustavi, podmorski internetski kabeli i vodovodna infrastruktura. 'Sabotaža je postala prijetnja koju danas uzimamo ozbiljno kao nikad od Drugog svjetskog rata', rekao je Even Tvedt, glavni službenik za sigurnost u Kongsberg Gruppen.

Govoreći o sumnjivim incidentima, naveo je pokušaj uništenja motora za borbene zrakoplove 2024., prisutnost dronova u zabranjenim zonama i pokušaje proboja tvorničkog perimetra.

Iako motivi ne mogu uvijek biti razjašnjeni – može se raditi o povezanim slučajevima, samostalnim incidentima ili pak nepromišljenoj radnji 'nekog klinca s dronom' – broj sumnjivih događaja pokazuje da je sabotaža realna prijetnja, smatra Tvedt.

'Ruske aktivnosti u Europi sve više podsjećaju na pripreme za rat', rekao je Tvedt, dodavši da u državama udaljenima od Rusije postoji opasnost da lokalne vlasti budu manje spremne jer 'ne vjerujemo da ćemo biti na prvoj crti'.

'U nekom trenutku', zaključuje, 'možda će biti nužno – i korisno – barem malo uzdrmati ljude.'