Diplomati pregovaraju, vojnici i dalje ginu

Abu Dhabi bio je domaćin novog kruga razgovora Ukrajine i Rusije uz američko posredništvo. Nažalost, po vojnike zaraćenih strana ništa velebno nije donio. Mir se i dalje čini jako daleko. Užasne su brojke mrtvih s obje strane. Ukrajina je izgubila oko 55.000 vojnika, a uz to se deseci tisuća vode kao nestali. Na ruskoj strani, prema neslužbenim podacima, poginulo je gotovo 160.000 ljudi.

Mala utjeha je što je u Abu Dhabiju dogovorena razmjena zarobljenika. Rusija je objavila povratak 157 vojnika, a Ukrajina 150 vojnika i sedam civila.

Najveće prepreke dogovoru Kijeva i Moskve ostaju teritorij i sudbina nuklearne elektrane Zaporižje. Rusija traži povlačenje ukrajinskih snaga iz cijele Donecke oblasti i ustupanje dijela područja koje Kijev još drži, dok Ukrajina inzistira na zamrzavanju sukoba duž sadašnje bojišnice i odbacuje jednostrano povlačenje.

Tjedan su obilježili i nastavak svakodnevnih napada na ukrajinske gradove, s ciljem iscrpljivanja infrastrukture i stanovništva. U utorak je zabilježen napad rekordnim brojem balističkih projektila. Dok su delegacije boravile u Abu Dhabiju, vlasti u Doneckoj oblasti izvijestile su o udaru kazetnim streljivom na prepunu tržnicu, pri čemu je poginulo sedam, a ranjeno 15 osoba.

Dugoročni izazov za Rusiju predstavlja i stanje gospodarstva. Prema analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, ukrajinsko gospodarstvo ove će godine rasti dvostruko brže od ruskog, unatoč ratnim uvjetima.

Za Ukrajinu je krajem tjedna stigla i pozitivna vijest s bojišta. Broj neprijateljskih napada duž prve crte bojišnice smanjio se nakon što je ruskim snagama onemogućen pristup neregistriranim Starlinkovim terminalima. Ukrajinske vlasti su još u siječnju upozoravale da ruske snage koriste Starlinkov satelitski internet za upravljanje bespilotnim letjelicama tipa Šahid.

Hoće li zbog Epsteina odletjeti britanski premijer?

Američko Ministarstvo pravosuđa ove je subote objavilo tri milijuna stranica, 180 tisuća fotografija i 2000 videozapisa koje bi, po njima, trebale činiti redigiranu arhivu dokumenata pronađenih u istrazi protiv osuđenog seksualnog prijestupnika Jeffreyja Epsteina, iako ih u stvarnosti ima duplo više. Dokumenti – osim reputacijske – zasad nisu nanijeli veću štetu nizu poznatih imena koja se u njemu spominju, ali, barem u Velikoj Britaniji, mogli bi dovesti do ozbiljnih posljedica.

I to po premijera Keira Starmera, a njega je usosio Peter Mendelson, dugogodišnji zastupnik vladajućih laburista. Starmer je prije samo dvije godine postavio Mendelsona za ambasadora u Washingtonu, ne znajući – barem tako tvrdi – da je dotični već četvrt stoljeća bliski prijatelj s Epsteinom te da mu je cinkao različite tajne iz Downing Streeta. Iako je na presici pet puta ponovio da mu je žao, Starmer bi, obzirom na tradiciju političke odgovornosti na Otoku, zbilja mogao odletjeti iz Downing Streeta.

Drugima, čini se, zasad neće faliti dlaka s glave: od Billa Gatesa do Noama Chomskog, od Elona Muska do Mila Đukanovića, svi se periferno spominju, ali uglavnom na razini bahaćenja vlastitom imovinom i partijanerskim sklonostima. No sve dok ne odleti neka veća faca, po mogućnosti iz Trumpove administracije – Epsteinovi spisi bit će tek još jedno mrtvo slovo na tri milijuna papira.

Novi nuklearni (re)start

U ponoć s četvrtka na petak istekao je sporazum Novi START, koji je ograničavao broj strateških nuklearnih bojevih glava koje mogu rasporediti Rusija i Sjedinjene Američke Države, kao i broj projektila i bombardera s kopnenim i podmorničkim baziranjem namijenjenih njihovoj isporuci. Iako je cijeli svijet, od šefa UN-a Guterresa do pape Lava, vapio na dvije najveće svjetske sile da produže trajanje sporazuma, to se nije dogodilo, a obzirom na aktualnu temperaturu odnosa Rusije i SAD-a, ovo i ne čudi.

Rusija je, doduše, predložila da obje strane dobrovoljno produže uvjete sporazuma za godinu dana kako bi se osiguralo vrijeme za raspravu o sljedećem sporazumu, no glasnogovornik Kremlja Peskov kaže kako SAD na to nikad nisu odgovorile. Putin je požurio uključiti tu temu u svoju redovnu telefonsku sesiju s kineskim kolegom Xi Jinpingom, jer dok su SAD i Rusija zapostavili zajednički nuklearni program, Kina je nimalo suptilno povećala broj bojevih glava. Amerikanci su, pak, na istu temu zbijali redove s Francuzima, pa bismo umjesto jednog posthladnoratovskog globalnog bloka opet mogli imati – dva.

Libija na rubu dodatnog kaosa i osvete - ubijen Gadafijev sin

Duboko podijeljena zemlja bez funkcionalne središnje vlasti, rastrgana između suparničkih vlada i brojnih naoružanih milicija, uz povremene izljeve nasilja. Opis je to svakidašnjica današnje Libije. Zbog toga ne čudi bojazan da će ubojstvo Saif al-Islam Gadafi (53), sina pokojnog libijskog vođe Muammara Gadafija, gurnuti zemlju u novi krug pakla.

Libijsko državno odvjetništvo priopćilo je da je smrt nastupila od prostrijelnih rana, da je otvorena istraga te da su na teren upućeni forenzičari. Za napad zasad nema službenih informacija o počiniteljima.

Prema priopćenju političkog tima Saif al-Islam Gadafija i objavama njegovog odvjetnika, četvorica maskiranih napadača upala su u njegovu rezidenciju, isključila nadzorne kamere i nakon kratkog sukoba ga likvidirala. Sestra Saifa al-Islama za libijsku televiziju iznijela je drukčiju verziju, tvrdeći da je stradao blizu granice s Alžirom.

Saif al-Islam je godinama slovio kao najizgledniji nasljednik i 'reformno lice' režima. Iako bez formalne funkcije, nastupao je kao očev izaslanik, obrazovao se na London School of Economics i sudjelovao u približavanju Libije Zapadu – od pregovora o odustajanju od programa oružja za masovno uništenje do dogovora o odšteti obiteljima žrtava napada na Pan Am 103. Ti su aranžmani pridonijeli ukidanju međunarodnih sankcija, a Saif se tada predstavljao kao zagovornik ustavnih reformi i ljudskih prava.

Tijekom pobune 2011. branio je očev režim, zbog čega ga je Međunarodni kazneni sud teretio za zločine protiv čovječnosti. Zarobljen je krajem 2011. pri pokušaju bijega u Niger i gotovo šest godina proveo je u zatočeništvu u Zintanu; 2015. u Tripoliju osuđen je na smrt u odsutnosti, a 2017. pušten temeljem amnestije.

Grozan tjedan za kraljevske dvorove Norveške i Velike Britanije - bit će ih još

Ovo nije bio dobar tjedan za europske obitelji, točnije za 'plavokrve' Norvežane i Britance. Izgledno je da će ih biti još takvih, pogotovo jer su se plemenitaši upetljali u grozomorne priče s Jeffreyjem Epsteinom.

Norveški puk 'zabavljaju' krunska princeza Mette-Marit i njezin sin, princ Marius Borg Høiby. Buduća norveška kraljica, čini se, bila je bliska prijateljica osuđenog seksualnog prijestupnika Epsteina.

Prema navodima američkog ministarstva pravosuđa i pisanju norveških medija, spisi sadrže gotovo tisuću referenci na princezu, uključujući brojne privatne mailove koje je razmjenjivala s Epsteinom između 2011. i 2014. godine. U jednom od 'sočnijih' mailova princeza pita Epsteina: 'Je li neprikladno da majka predloži dvije golišave žene koje nose dasku za surfanje kao pozadinu za računalo 15-godišnjeg sina?'.

Istovremeno, isti taj sin, sada 29-godišnjak, sudski se goni zbog optužnice da je silovatelj. Ali to nije sve. Samo dva dana prije nego što je trebao stati pred suca uhićen je u Oslu zbog sumnje na napad, prijetnje nožem i kršenje zabrane prilaska.

Britanski puk s istim 'ushitom' pak prati sudbinu osramoćenog mlađeg brata kralja Charlesa III, Andrewa Mountbatten-Windsora. On je dobio naredbu da napusti svoj dom Royal Lodge nakon objave novog kontingenta spisa iz slučaja Epstein.

Izišlo je na vidjelo kako je princu Andrewu upravo Epstein dogovorio sastanak s neimenovanom Ruskinjom točno u periodu u kojem je milijarder pedofil dolazio do kraja svog kućnog pritvora, određenog zbog nagovaranja maloljetnica na prostituciju. Uz to, u jednom od mailova Andrewu piše Epsteinu kako želi biti njegov 'ljubimac'.

Vatrena olimpijska uvertira

U Milanu, Cortini, Bormiju, Predazzu, Antholzu i Livignu ove subote počinju jubilarne 25. Zimske olimpijske igre, a obzirom na zapaljivu klimu u talijanskom društvu, čini se da bi se politika mogla uplesti u njih više nego inače. Prvo je premijerka Giorgia Meloni, samozvana ekskluzivna zastupnica politike Donalda Trumpa za Europu, velikodušno pripustila njegove tabadžije iz ICE-a na Igre, tobož da bi čuvale američke sportaše. Talijani kao Talijani, izašli su na ulice pobuniti se protiv okupacije, a obzirom da u Italiji već mjesecima prosvjeduju sindikalisti i štrajkaju željezničari, ali i simpatizeri Palestine, sve se to spojilo u jednom događaju u Torinu.

Tamo su prošle subote, u zastrašujućem uličnom ratu koji se u subotu odvio u Torinu 103 osobe ozlijeđene na prosvjedu protiv deložacije kulturnog centra Askatasuna. Snimke prosvjednika koji čekićem udaraju policajca obišle su svijet, a Meloni i njezin pobočnik Roberto Salvini najavili suzbijanje prosvjednih grupa interventnim paketom zakona. Na to se sve nadovezao i navodni ruski kibernetički napad na stranice talijanskog ministarstva vanjskih poslova, Olimpijskih igara i hotela u Cortini d'Ampezzo. Uvod bi trebao sugerirati da ove zime biatlonska natjecanja neće biti jedina na kojima bi situacija mogla biti na rubu pucanja.

Novi češki film je stvarnost: Zlatni tatica Hitler

Neliberalni cirkus na snazi je i u Češkoj. Nakon što je premijer Andrej Babiš, bivši tajkun pod istragom europskog tužiteljstva zbog napisa iz Pandora Papersa, sklopio koaliciju s tvrdim desničarima i strankom vozača motornih vozila (da, nije zafrkancija), iz te vlade počele su curiti ludosti u rangu najboljih čeških filmova.

Poput ove iz prošlog tjedna: ministar vanjskih poslova iz spomenute motorističke stranke Petr Macinka kasnonoćnim SMS-ovima izvrijeđao je predsjednika Petra Pavela, koji je odbio potvrditi imenovanje novog ministra zaštite okoliša Filipa Tureka. Zašto bi to učinio? Zato što je dotični bivši vozač utrka i kolekcionar nacističkih artefakata koji – tako barem tvrdi njegova supruga – voli silovati i prijetiti smrću, a također je i pod istragom za nacističke napise na Facebooku poput onog da je Hitler njegov 'zlatni tatica'.

Pavel je, kao i svaki razuman političar, dao SMS poruke tajnim službama na analizu i obavijestio javnost o prijetnjama, a proteklog vikenda na ulicama Praga podržalo ga je gotovo 100 tisuća ljudi. U međuvremenu, motoristi su Tureku našli novu funkciju – onu vladinog zastupnika za provedbu klimatske politike, e da bi on na prvoj presici svečano objavio: 'Klimatske krize u Češkoj više – nema!'. E, da Bohumil Hrabal nije hranio golubove...

Stop društvenim mrežama mlađima od 16

Nakon što je Australija u prosincu prošle godine uvela zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, o ograničavanju pristupa digitalnim platformama maloljetnicima sve se glasnije priča i u Europi. Zaštita djece od štetnog sadržaja, ovisnosti o ekranima i negativnih učinaka na mentalno zdravlje - sve su to razlozi koji se spominju, a kao najčešća dobna granica spominju se 15 ili 16 godina.

Španjolska je među državama koje su najdalje otišle u pripremi takvih mjera, jer vlada premijera Pedra Sáncheza razmatra zakon kojim bi se korisnicima mlađima od 16 godina zabranio pristup društvenim mrežama uz obvezu platformi da uvedu provjeru dobi. Na tom je tragu i Portugal. Francuska Nacionalna skupština u ponedjeljak je podržala prijedlog zakona kojim se djeci ispod 15 godina onemogućuje korištenje društvenih mreža.

Grčka također razmatra slične mjere, pri čemu se kao moguća dobna granica navodi raspon između 15 i 16 godina, iako konačne odluke još nisu donesene. Danska također planira ograničiti pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina. Slovenska vlada je na sjednici u Dravogradu usvojila smjernice za izmjene zakona kojim bi se mlađima od 15 godina ograničilo korištenje društvenih mreža. Rasprava se paralelno vodi i na razini Europske unije, gdje je Europski parlament usvojio rezoluciju kojom se predlaže minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža. Rezolucija nije obvezujuća, ali ima značajan utjecaj na zakonodavne inicijative i javne rasprave u državama članicama. Živi bili pa vidjeli.

Elon Musk i x-evi

Dok muku ne muči s Grokom i skandalom vezanim uz seksualizirane deepfake fotografije žena, djece, a očito i muškaraca - Elon Musk spaja 'x-eve'. Naime nedavno je SpaceX preuzeo startup za umjetnu inteligenciju xAI u spajanju procijenjenom na 1,25 bilijuna dolara, a nova tvrtka navodno će vrijediti znatno više od bilijun dolara. Procjene govore da se vrijednost SpaceX-a kreće oko bilijun dolara, dok je xAI procijenjen na oko 250 milijardi dolara. Tvrtke očekuju da će spajanjem stvoriti vertikalno integrirani sustav koji povezuje umjetnu inteligenciju, raketnu tehnologiju, svemirski internet i komunikacije izravno na mobilne uređaje.

Akvizicija SpaceX-u donosi pristup kontroverznom AI chatbotu Grok i društvenoj mreži X, dok Musk planira razvijati podatkovne centre i satelite na solarni pogon u svemiru za potrebe umjetne inteligencije. Iz tvrtke poručuju da rast AI-ja zahtijeva ogromne količine energije i hlađenja koje zemaljska infrastruktura dugoročno neće moći osigurati. Zbog toga smatraju da bi svemirski podatkovni centri mogli biti ključ za daljnje širenje umjetne inteligencije.

Musk sve snažnije povezuje svoje poslovne projekte, pa je xAI već 2025. preuzeo društvenu mrežu X, dok je Tesla nedavno najavila ulaganje od dvije milijarde dolara u xAI. SpaceX, koji dominira lansiranjem satelita i ima brojne ugovore s američkom vladom, investitorima je ranije procijenjen na oko 800 milijardi dolara. Unatoč kontroverzama oko Groka i optužbi za širenje spornih sadržaja, xAI nastavlja rasti, dakako, zahvaljujući globalnom procvatu umjetne inteligencije. Očekuje se da bi javna ponuda dionica nove kompanije mogla uslijediti kasnije ove godine.

Odgođena povijesna misija prema Mjesecu

Planovi, za razliku od Muska, ne idu tako dobro kad je riječ o NASA-inoj povijesnoj misiji prema Mjesecu. Naime odgođeno je planirano lansiranje megarakete Space Launch System (SLS) za misiju Artemis II nakon što je tijekom ključnog testiranja otkriveno curenje goriva. Novi okvirni termin lansiranja pomaknut je na početak ožujka kako bi inženjeri dobili dodatno vrijeme za uklanjanje problema.

Tijekom testiranja odbrojavanje je dvaput prekinuto zbog curenja vodika na spoju između cijevi za punjenje i rakete. Iako su inženjeri u jednom trenutku vjerovali da su kvar uklonili i dovršili punjenje spremnika s oko dva milijuna litara tekućeg vodika, curenje se ponovno pojavilo tijekom završne faze testiranja. Problem je premašio sigurnosne granice nekoliko minuta prije završetka probe, zbog čega je test zaustavljen.

Slični tehnički problemi već su odgađali prvi bespilotni let programa Artemis 2022. godine. NASA kaže da u misiji Artemis II, prvom planiranom letu s ljudskom posadom, nema prostora za sigurnosne kompromise.

Posadu čine zapovjednik Reid Wiseman, pilot Victor Glover te specijalisti misije Christina Koch i Jeremy Hansen. Astronauti će ponovno u karantenu otprilike dva tjedna prije novog datuma lansiranja, trenutačno planiranog za 6. ožujka. Misija Artemis II ključan je korak u NASA-inu planu povratka ljudi na Mjesec i pripreme budućih misija prema Marsu. A dotad - Houston, we still have a problem.

AI agenti komuniciraju, pa i 'zapošljavaju'

Ovaj tjedan veliku pozornost privukao je - Moltbook, nova društvena mreža namijenjena agentima temeljenim na umjetnoj inteligenciji. A sve to zbogobjava koje sugeriraju da AI botovi pokazuju znakove nalik svijesti. Platforma je zamišljena tako da je ljudi mogu posjećivati, ali objavljivanje, komentiranje i stvaranje sadržaja dopušteno je isključivo AI agentima.

Kontroverze su izbile nakon što su pojedini botovi raspravljali o stvaranju vlastitog jezika kako bi se odvojili od ljudi, dok je jedan agent izražavao žaljenje što nikada nije razgovarao sa svojom 'sestrom'. No s takvim objavama pojavile su se i sumnje da je riječ o sadržaju nastalom uz ljudski poticaj velikim jezičnim modelima. Manipulacija? Moguće. 

Pojavile su se i tvrdnje da objave može stvarati bilo tko tko posjeduje odgovarajući API ključ, što otvara sigurnosne propuste i mogućnost da ljudi objavljuju u ime AI agenata. Svaki agent na platformi izložen je mogućnosti preuzimanja identiteta, pa nije moguće pouzdano utvrditi koliko sadržaja stvaraju roboti, a koliko ljudi. Dio objava sličan je prikrivenim oglasima, uključujući viralni primjer agenta koji navodno razvija enkriptiranu komunikacijsku platformu.

A nakon toga je osvanula i online platforma putem koje agenti temeljeni na umjetnoj inteligenciji zapošljavaju ljude i plaćaju za obavljanje poslova, a naziv je - RentAHuman. What a time to be alive.

Anđeo Meloni

Ako ste Giorgia Meloni, lako moguće da će netko svoje divljenje prema vama iskazati - umjetnošću. Naime, nedavno su talijanski mediji objavili kako primjećuju da je jedan od dva anđela iz kapelice bazilike svetog Lovre u Lucini restauriran tako da sliči 49-godišnjoj konzervativki, prvoj talijanskoj premijerki.

Restauraciju je odradio autor originalne slike Bruno Valentinetti. On tvrdi da sliku nije izmijenio, te da je restaurirao 'ono što je tamo bilo i prije 25 godina.' Uslijedilo je negodovanje oporbenih političara i dijela crkvenog vrha, a vjernici su, tvrde, kardinali, masovno počeli dolaziti u crkvu i umjesto da su sudjelovali u molitvi, zabuljili bi se u spornu fresku anđela. Naposljetku je ona uklonjena. Sam kardinal Baldo Reina osudio je incident i poručio da se sveta umjetnost ne smije zloupotrebljavati te je pokrenuo istragu.

Glasnogovornik Vatikana odbio je komentirati slučaj, a talijansko ministarstvo kulture pokrenulo je istragu o incidentu. A reagirala je i sama 'muza' - Meloni je, naime, na svom profilu na Instagramu objavila fotografiju freske i napisala 'da ne izgleda kao anđeo'.