Napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uzrokuju masovne nestanke struje i grijanja, i to usred zime s dvoznamenkastim minusima. Takvi uvjeti snažno pogađaju i gospodarstvo. Bečki institut zbog toga je snizio prognozu rasta ukrajinskog BDP-a za ovu godinu s tri na 2,5 posto, pokazuje njihova studija objavljena u srijedu, piše Handelsblatt.

Autorica studije Olga Pindiuk ističe da masovni napadi na elektroenergetsku mrežu i industrijska postrojenja dovode do prekida proizvodnje. Usto, unatoč mirovnim razgovorima koje predvode Sjedinjene Države, ne nazire se kraj rata, zbog čega su se, uoči početka pete ratne godine, gospodarski izgledi pogoršali.

Rusija u stagnaciji, Ukrajina raste

Unatoč svemu, ukrajinsko će gospodarstvo rasti dvostruko brže od ruskog. Za Rusiju ekonomisti WIIW-a ove godine očekuju rast od tek 1,2 posto, nakon 0,7 posto lani. 'To je za ruske prilike vrlo malo', kaže ekonomist WIIW-a Vasilij Astrov. 'Rusko gospodarstvo nalazi se u stagnaciji.'

Jedan od ključnih razloga za to izrazito je restriktivna monetarna politika ruske središnje banke, a ona nastoji obuzdati inflaciju i spustiti je na ciljanih četiri posto. Krajem prošle godine inflacija je iznosila šest posto dok je referentna kamatna stopa podignuta na čak 16 posto, no visoke kamate snažno guše domaću potražnju.

'Usporile su i investicije i potrošnja', ističe Astrov. 'Potražnja za svime što se kupuje na kredit naglo pada.' Prodaja automobila prošle godine tako je pala dvoznamenkastim stopama, a slična situacija vlada i na tržištu nekretnina.

Ratna potrošnja više ne potiče rast

Početni ratni bum ruske ekonomije sada je završio. U prvim godinama rata gospodarstvo je raslo i do četiri posto godišnje zahvaljujući snažnom povećanju državne potrošnje u vojnom sektoru, što je dovelo do rasta zaposlenosti i plaća, a time i potrošnje.

Kremlj je vojnike privlačio jednokratnim bonusima i mjesečnom plaćom od oko 2000 eura, a ta su izdvajanja činila oko dva posto ruskog BDP-a. No ove godine obrambeni izdaci stagniraju, a plaće u vojsci već dulje vrijeme nisu rasle, što se izravno odražava na gospodarski rast.

Dodatni pritisak stvaraju zapadne sankcije. Ruski izvoznici sve teže pronalaze načine za njihovo zaobilaženje, što povećava troškove poslovanja. Nakon američkih sankcija protiv naftnih kompanija Lukoil i Rosnjeft, cijena ruske nafte znatno je pala, kao i državni prihodi.

Da bi nadoknadila gubitke, Putinova vlast posegnula je za povećanjem poreza, uključujući rast PDV-a s 20 na 22 posto. To bi kratkoročno moglo dodatno potaknuti inflaciju i još više zakočiti rast. Ipak, zahvaljujući relativno niskom proračunskom deficitu od 2,6 posto BDP-a, Rusiji zasad ne prijeti financijski slom. 'Unatoč visokim kamatama, rat je za Putina i dalje financijski održiv', kaže Astrov.

'Rat je ekonomska katastrofa za Rusiju'

Dugoročno ratna ekonomija i izolacija od Zapada slabe konkurentnost ruskih tvrtki. 'Rat nema nikakvih gospodarskih prednosti za Rusiju', naglašava Pindiuk. 'Putin troši resurse na proizvodnju oružja. Ekonomski gledano, rat je katastrofa.'

Prema Astrovu, njegov završetak bio bi dobra vijest za rusko gospodarstvo, uvelike ovisno o zapadnoj tehnologiji – primjerice za održavanje zastarjele flote civilnih zrakoplova. No ekonomski razlozi očito nisu presudni za Kremlj. 'Putinu su potrebni uspjesi u Ukrajini, a iz njegove perspektive njih još nema dovoljno.'

Ukrajinski dronovi kao budući motor rasta

U Ukrajini industrijska proizvodnja od početka rata uglavnom stagnira, uz ključnu iznimku – obrambeni sektor. Upravo bi taj inovativni dio gospodarstva, prema mišljenju stručnjaka, dugoročno mogao postati novi motor rasta.

'Povijest pokazuje da obrambena industrija može postaviti temelje za gospodarski uzlet', rekao je nedavno u Bruxellesu Jeromin Zettelmeyer, direktor think tanka Bruegel. Ukrajinski vojno-industrijski sektor uvelike se oslanja na startupove te u zemlji djeluje više od 2000 obrambenih tvrtki, a čak četvrtina njih bavi se proizvodnjom dronova, istaknula je Katerina Mihalko iz udruženja Tech Force.

Suradnja s europskim partnerima, dodaje, mogla bi postaviti temelje moderne industrije na razini cijele Europe. Da interes postoji, potvrđuje i Heidi Crebo-Rediker iz američkog think tanka Vijeće za vanjske poslove. Prema njezinim riječima, investitori rizičnog kapitala iz Silicijske doline pokazuju velik interes za ukrajinske startupove.

'Industrija dronova u Ukrajini vodeća je u Europi', kaže Crebo-Rediker. 'Nakon rata Ukrajina bi mogla imati iznimno inovativno gospodarstvo, a mnoge razvijene tehnologije mogu se koristiti i u civilne svrhe', dodaje.