Vučić ode, ne miriše više ružmarin

Ne miriše više ružmarin na političkoj sceni Srbije. Aleksandar Vučić pohodio je predizborne skupove uz sjetne taktove pjesme Merime Njegomir, no u izbornoj noći diljem Srbije orilo se 'Zato ne volim kad miriše ružmarin'. U nedjelju smo svjedočili povijesnom izbornom porazu čovjeka koji je više od desetljeća dominirao tom zemljom, postavši alfa i omega, vrhovni tumač stvarnosti i apsolutni vlasnik medijskog prostora. Zamirisao mu je tada i povratak u premijersku fotelju, ali su mu planove pomrsili studenti. Rekordna izlaznost od gotovo 70 posto, najveća od raspada Jugoslavije, pokazala je da je građanima prekipjelo.

Studentska lista osvojila je 53 posto glasova, a Vučićeva koalicija ostala je na 39 posto. Presudio mu je Novi Sad, gdje je samo desetak dana ranije Vučić uz slovačkog premijera Roberta Fica održao predizborni skup. No u nedjelju navečer Trg slobode preuzeli su slavljenici uz pjesme Đorđa Balaševića, baklje i istarsku medicu.

Slavlje je na 16 minuta utihnulo u spomen na 16 ljudi poginulih u padu nadstrešnice novosadskog željezničkog kolodvora u studenome 2024. godine. Ta je tragedija pokrenula gotovo dvije godine studentskih blokada i masovnih prosvjeda protiv korupcije i izostanka odgovornosti vlasti, a oni su naposljetku prerasli u pokret sposoban maknuti Vučića s trona.

Studentski pokret stavio je na izbornu listu profesore, liječnike i poljoprivrednike bez političkog staža, a oni su uspjeli napraviti ono što je oporbi godinama bilo neizvedivo. Dok se slavilo na ulicama, pobjednici su već zatražili hitne smjene vrha policije, tajnih službi i pravosuđa te pokretanje istraga o korupciji bivšeg režima, a na meti su im i mediji. Vučić je u izbornoj noći bio prisiljen priznati poraz i odustati od ideje povratka u premijersku fotelju. Valja zabilježiti i to da se festival Exit nakon pobjede studenata vraća kući, u Novi Sad.

Rušenje dugogodišnje autokracije tek je početak, a za dojučerašnje prosvjednike tek sada počinje najteži dio posla.

Naporan tjedan za Trumpa: Pritisak na Ukrajinu, uvrede novinaru, izborna drama u Brazilu i - Viktor Orbán?

Donald Trump je i ovog tjedna imao pune ruke posla, a stil vođenja i dalje mu se svodi na mikromenadžiranje – od ukrajinskih ratnih ciljeva do fizičke spreme novinara. Kijev je pod Trumpovim pritiskom odlučio privremeno obustaviti napade dronovima na ruske rafinerije nafte kako ne bi dodatno podizao cijene goriva uoči ključnih američkih izbora. Kao i obično, bilo je to kratkog vijeka - ukrajinski dronovi su tijekom noći na 30. listopada napali rusku naftnu infrastrukturu.

Iscrpljen masovnim predizbornim skupovima diljem zemlje, 80-godišnji predsjednik otkazao je putovanja u Kansas i Iowu, a novinaru koji ga je pitao za zdravstveno stanje odbrusio je da je 'odvratan i izvan forme'. Bijela kuća opetovano tvrdi da je sve u savršenom redu, u pozadini se doznaje da je Trumpov osobni liječnik stalno na tri minute udaljenosti od njega.

Ali to nije sve: iznebuha se pojavilo još jedno gotovo zaboravljeno ime – Viktor Orbán. Nakon što je u travnju izgubio izbore i ostao bez vlasti u Mađarskoj, koju je držao 16 godina, možda svjedočimo 'povratku otpisanog'. Orbán bi, naime, mogao dobiti utješnu nagradu o kakvoj nije mogao ni sanjati: funkciju glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Američki mediji pišu da Trumpova administracija aktivno lobira i potiče bivšeg mađarskog čelnika da se kandidira za nasljednika Antonija Guterresa. 'Kandidat iz snova za MAGA konzervativce', tepaju mu. Utrka za UN je u blokadi jer nijedan dosadašnji kandidat ne uspijeva okupiti konsenzus, a sad se pak gura ideja da se političar koji je friško izgubio izbore kod kuće postavi na vrh globalne diplomacije.

Neki su pak samo – otpisani. I takvi utočište traže u SAD-u jer tamo, čini se, vode svi putovi posrnulih južnoameričkih čelnika ili onih koji su to htjeli biti. Naime u Miami je pod okriljem noći stigao brazilski senator Flavio Bolsonaro, nakon poraza na izborima zbrisavši iz zemlje pred sudskim nalogom i proglasivši se 'jedinim legitimnim predsjednikom Brazila'. Bez ikakvih dokaza optužio je vlasti za izbornu krađu, javno zahvalivši Trumpu što ga je primio u SAD i podario mu vizu. Američki je predsjednik na te optužbe samo lakonski dobacio da se 'ne bi štel mešati', pa je usput primijetio da su izbori u Brazilu bili 'prilično neobični', a tretman obitelji Bolsonaro 'vrlo nepravedan'.

Zlobnici bi rekli da Trump u izbornim gubitnicima iz Južne Amerike prepoznaje svoj rukopis, no ako vas u vlastitoj zemlji naganja sud, vrata Floride uvijek su vam očito širom otvorena.

Moskva ima isti pozivni

I dok se tako Rusija, Ukrajina i SAD pripremaju za nove mirovne pregovore, Europa pokušava osigurati da se o njezinoj sigurnosti ne odlučuje bez nje. Finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre zato su u utorak nazvali Vladimira Putina i razgovarali s njim čak 90 minuta. Valja naglasiti da se radi o prvom izravnom kontaktu te vrste od početka invazije 2022. godine, a nordijski dvojac objasnio je da su željeli osigurati da ruski čelnik napokon čuje i europske stavove, a ne samo one koje mu servira Washington.

Razgovor, održan uoči najavljenih mirovnih pregovora u Abu Dhabiju, bio je usmjeren na smanjenje napetosti, prekid udara na energetiku i traženje sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. Iako su Stubb i Støre požurili izvijestiti Volodimira Zelenskog o sadržaju poziva, iz Moskve je stigao hladan tuš: Sergej Lavrov lakonski je poručio da razgovor nije donio doslovno ništa novo i da Europljani samo traže svoju fotelju za pregovaračkim stolom. Da ni među saveznicima ne vlada idila, potvrdila je danska premijerka Mette Frederiksen, nazvavši soliranje susjeda nepotrebnim narušavanjem europskog jedinstva. Unatoč skeptičnim pogledima iz Kopenhagena i ciničnim porukama iz Kremlja, nordijski lideri kažu da je s Rusijom bolje razgovarati izravno nego se uzdati u to da će im poruke telefonom prenositi Amerikanci.

Kako srušiti Bibija kad ne želiš s Tibijem

Izraelska oporba i arapske stranke u Knessetu na papiru imaju sasvim pristojnu većinu od 67 mandata, što je dovoljno da pošalju Benjamina Netanyahua u političku mirovinu. No to ne ide tako lako. Izraelski izbori ostavili su ga bez parlamentarne većine, a njegovim protivnicima otvorili priliku za preuzimanje vlasti, no nikako da se dogovore s kime bi vladali. Netanyahuov blok osvojio je 53 mandata, židovske oporbene stranke 48, a arapske stranke rekordnih 19, što znači da oporba uz njih ima 67 od ukupno 120 zastupnika. Za većinu je potreban 61 mandat, ali većina oporbenih čelnika i dalje odbija suradnju s arapskim strankama.

Čelnik Demokrata Yair Golan odlučio je pokušati probiti led pa se u četvrtak sastao s Mansurom Abasom, predsjednikom arapske stranke Ra'am, i poručio da želi što prije sastaviti vladu koja će zamijeniti Netanyahuovu. No Golan je zasad jedini čelnik židovskih stranaka oporbenog bloka koji otvoreno podržava takvu koaliciju, a Avigdor Liberman ponavlja da neće sjediti 'ni s Bibijem ni s Tibijem', iliti – niti Netanyahu niti zajednička arapska lista.

Skeptičan je čak i Abas te drži da su izgledi za manjinsku vladu Gadija Eisenkota, uz vanjsku potporu arapskih stranaka, gotovo nikakvi. Ra’am je, doduše, već sudjelovao u izraelskoj vladajućoj koaliciji 2021. godine, pa takav politički dogovor ne bi bio presedan. No čini se da je u izraelskoj politici trenutačno mnogo lakše skupiti mandate nego koalicijske partnere.

Dogovorili primirje, zasluge idu Papi i - Melaniji Trump

Na jugu Ukrajine, u razrušenom gradu Oleškom, konačno je završeno razminiranje prolaza da bi oko 1500 preostalih stanovnika dobilo hranu i lijekove. No kako je do tog prekida vatre uopće došlo? Moskva i Kijev izdali su gotovo preslikana priopćenja u kojima, iznenađujuće, zajednički hvale prvu američku damu Melaniju Trump i njezine diplomatske napore, a s bolničkog odjela poziv Putinu prvi je još ranije uputio sam papa Lav XIV.

I Rusija i Ukrajina žele se umiliti Trumpu uoči najavljenih mirovnih pregovora u Abu Dhabiju. No osjećaj olakšanja kratko je trajao jer je primirje ostalo strogo ograničeno na jedno područje, a mnogi ukrajinski gradovi istovremeno su trpjeli žestoke napade – ruski dron pogodio je tako prepun željeznički peron u Dnjipru i ubio najmanje 14 ljudi. Bizaran detalj cijele te operacije jest ruta za evakuaciju civilnog stanovništva: svi koji žele prijeći na ukrajinski teritorij moraju prvo otići na okupirani Krim, zatim u južnu Rusiju, odatle zrakoplovom odletjeti u Bjelorusiju i tek onda kopnenim putem prijeći u Ukrajinu.

Američka mreža Newsmax šalje svoje novinare na terenu da zabilježe ovaj 'trijumf', a stanovnicima Oleškog ostaje samo se nadati da će humanitarna pomoć stići prije nego što završi globalna diplomatska predstava.

Kina, Anthropic, Google... Hoće li AI bum završiti - bumom?

U svijetu umjetne inteligencije opijenom milijardama polako se pali crveni alarm, a prvi ozbiljni potresi pokazuju da drveće ipak ne raste do neba. Nakon dvogodišnjeg spekulativnog ludila, kinesko tržište čipova i AI tehnologije doživjelo je strmoglav pad: burzovni indeks STAR50 potonuo je čak 40 posto, a s tržišta je u manje od četiri mjeseca izbrisano oko 480 milijardi dolara. Kina se tako trijezni, a problemi se šire na globalnu scenu.

Američki div Alphabet, matična tvrtka Googlea, doživio je pak najveći jednodnevni pad dionica u povijesti – potonule su za gotovo 13 posto, a tvrtka izgubila oko 500 milijardi dolara tržišne vrijednosti. Investitore je dosta uznemirilo usporavanje rasta prihoda od klasičnog pretraživanja, ali i činjenica da im pretraživanje pomoću AI-a donosi puno manju zaradu od oglasa nego stari, provjereni modeli. Za vratom im puše i OpenAI, čiji se ChatGPT širi na tržište oglašavanja.

U sjeni ovih tektonskih poremećaja konkurentski Anthropic priprema jedan od najvećih izlazaka na burzu (IPO) u povijesti, ciljajući na vrijednost do dva bilijuna dolara. Iako mu prihodi eksplodiraju, financijska izvješća otkrivaju i golemo naličje: obveze prema infrastrukturnim partnerima poput Googlea, Amazona i Microsofta dosežu vrtoglavih 807 milijardi dolara. Analitičari opetovano upozoravaju da bi nekontrolirana ulaganja u AI infrastrukturu mogla stvoriti rupe teške nekoliko milijardi ako stvarna potražnja ne bude pratila napumpana očekivanja. AI bum možda doista završim jednim – bumom.

Španjolska zavijena u crno nakon nove tragedije

Španjolska je ovaj tjedan opet bila zavijena u crno nakon stravičnog sudara dvaju brzih vlakova u kojem je poginulo najmanje 69 ljudi, a više od stotinu ih je ozlijeđeno. Kako je takav sudar uopće bio moguć na brzoj željeznici, pitaju se mnogi. Kvar sigurnosnog sustava oko 8.30 sati zaustavio je šest vlakova, nakon čega je upravljanje prometom preuzeo kontrolni centar u Madridu. Operateri su jednom od vlakova dopustili nastavak vožnje uobičajenom brzinom, iako je ispred njega još stajao drugi vlak, a signal je pokazivao crveno. Renfeov vlak potom je prešao oko 25 kilometara prije nego što se zabio u zaustavljeni Iryo, brzinom između 160 i 200 kilometara na sat. Ministar prometa Óscar Puente odluku kontrolnog centra nazvao je 'neobjašnjivom'.

Objavljene su i audiosnimke koje otkrivaju da je kontrolni centar bio izričito upozoren na zaustavljeni vlak, ali reakcija je izostala. Riječ je o drugoj teškoj željezničkoj katastrofi u Španjolskoj ove godine, nakon što je u siječnju kod Córdobe život izgubilo 46 ljudi. Ogorčeni građani izjurili su na ulice Madrida i tražili ostavke vrha vlasti, a zaposlenici željeznice stupili u 24-satni štrajk kako bi upozorili da španjolski brzi vlakovi jure na temelju sustava u kojima sigurnosni protokoli opasno zakazuju.

Sjeverna Koreja s jednog laptopa ukrala šest milijardi dolara

Hakeri su u četvrtak izveli najveću krađu kriptovaluta u povijesti, izvukavši oko 6,3 milijarde dolara s Binancea, najveće svjetske kriptoburze, i to u samo 20 minuta. Napadači su vjerojatno iskoristili kompromitirano prijenosno računalo jednog od inženjera tvrtke da bi pristupili sustavu i prebacili novac. Američka tvrtka za analizu blockchaina TRM Labs povezuje napad sa sjevernokorejskom hakerskom skupinom, a nju se povezuje i s prethodnom rekordnom pljačkom od 1,5 milijardi dolara prošle godine.

Sjevernokorejski režim godinama optužuju da takvim krađama financira svoje nuklearne i vojne programe. Binance i partnerske kompanije uspjeli su zamrznuti oko tri milijarde dolara dok se za ostatkom još traga, a burza je obećala pokriti gubitke korisnika. Napad je uzdrmao tržište kriptovaluta, a dakako, opet se povukla nova stara rasprava o digitalnoj tehnologiji: koliko je zapravo siguran novac koji se čuva u njoj?

Zbogom, kapetane

Filmski svijet ostao je bez jednog od najvećih – sir Patrick Stewart, legendarni kapetan Jean-Luc Picard iz 'Zvjezdanih staza' i profesor X iz filmova 'X-Men', preminuo je u 86. godini nakon borbe s Alzheimerovom bolešću i demencijom Lewyjevih tjelešaca. Od dječaka iz Zapadnog Yorkshirea koji se zaljubio u Shakespearea i kazališne daske Bristol Old Vica do globalne popkulturne ikone, svjetsku je slavu stekao tek u kasnim četrdesetima, kada je 1987. preuzeo zapovjedništvo nad Enterpriseom u seriji 'Zvjezdane staze: Nova generacija'. Picarda je glumio sedam sezona, u četiri filma i povratničkoj seriji, a početkom 2000-ih osvojio je novu generaciju gledatelja kao profesor Charles Xavier u franšizi 'X-Men'. Stewart je 2022. godine ušao i u Guinnessovu knjigu rekorda zbog najdulje karijere glumca u ulozi Marvelova lika u igranim filmovima. Profesora X tada je glumio već 21 godinu i 296 dana.

Omiljeni kapetan je tijekom bogate karijere nizao priznanja, a kraljica Elizabeta II. 2010. godine proglasila ga je vitezom. Iza sebe je ostavio više od šest desetljeća karijere i dva lika koja su obilježila popularnu kulturu, uz rijetku sposobnost da čak i najnevjerojatnijim pričama o dalekim galaksijama i mutantima podari uvjerljivu ljudsku dimenziju. Sretan put u vječnost, kapetane. May your legacy live long and prosper. 🖖