Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je razmjenu sat vremena nakon završetka pregovora. Naveo je da se među 157 oslobođenih Ukrajinaca nalaze pripadnici Oružanih snaga, Nacionalne garde i Državne granične službe, ali i civili.

'Većina njih bila je u zatočeništvu još od 2022. godine', rekao je Zelenski, istaknuvši da je riječ o iznimno važnom trenutku nakon dugog zastoja u razmjenama. Posljednja razmjena s Moskvom provedena je 2. listopada, nakon čega je, prema Kijevu, Rusija obustavila proces jer 'nije osjećala da joj on donosi ikakvu korist'.

Zelenski je naglasio da su ovakvi dogovori mogući zahvaljujući djelovanju ukrajinskih snaga na bojištu. 'Svaki rezultat koji postižu naše postrojbe doprinosi i mogućnosti da Ukrajince vratimo kući iz Rusije. Bez odlučnosti naših vojnika, takve razmjene ne bi bile moguće', poručio je.

Razmjenu zatvorenika je danas je najavio posebni izaslanik SAD-a Steve Witkoff, koji je rekao da je dogovor postignut nakon 'detaljnih i produktivnih mirovnih razgovora'. Prema njegovim riječima, iako predstoji još mnogo posla, ovakvi koraci pokazuju da kontinuirani diplomatski angažman donosi konkretne rezultate. Dodao je da će se pregovori nastaviti te da se u idućim tjednima očekuje dodatni napredak.

S ruske strane, glavni pregovarač Kremlja Kiril Dmitrijev izjavio je za ruske medije da je u pregovorima o mogućem mirovnom sporazumu ostvaren 'pozitivan pomak', no pritom je ponovno optužio europske zemlje da, prema njegovim riječima, opstruiraju proces.

Moskva ne odustaje od maksimalističkih zahtjeva

Kremlj je poručio da 'vrata mirnom rješenju ostaju otvorena', ali je glasnogovornik Dmitrij Peskov naglasio da će Rusija nastaviti rat sve dok Ukrajina ne donese 'relevantne odluke', ne precizirajući na što se točno misli.

Unatoč pregovorima, ruski predsjednik Vladimir Putin zasad nije dao nikakve javne naznake da je spreman odstupiti od dosadašnjih maksimalističkih zahtjeva. Ruski mediji bliski Kremlju u četvrtak su objavili nove detalje o teritorijalnim ambicijama Moskve.

Prema tim navodima, Rusija ne želi samo potpunu kontrolu nad ukrajinskim regijama Donjeck i Luhansk, već i međunarodno priznanje tih područja kao ruskog teritorija. Ranije je Moskva zahtijevala i povlačenje Ukrajine iz južnih regija Zaporižje i Herson, uključujući dijelove koje ruske snage nikada nisu u potpunosti zauzele.

Za sada nije jasno je li Rusija ublažila svoje zahtjeve i fokusirala se isključivo na istočne regije Donjeck i Luhansk.

Zelenski: Rusija je svjesna cijene svakog metra

U intervjuu za francusku televiziju Zelenski je izjavio da bi Rusija pretrpjela goleme gubitke ako bi pokušala osvojiti cijelu istočnu Ukrajinu vojnom silom. 'Mi, Ukrajinci, savršeno smo svjesni cijene koju svaki metar i svaki kilometar ove zemlje plaća ruska vojska', rekao je.

Prema njegovim riječima, Rusija ne mari za vlastite gubitke, dok Ukrajina to ne može ignorirati. 'Za osvajanje istočne Ukrajine trebalo bi im još oko 800.000 mrtvih vojnika. To bi trajalo najmanje dvije godine, uz vrlo spor napredak. Po mom mišljenju, oni to ne mogu izdržati', poručio je Zelenski.

Američki Institut za istraživanje rata procjenjuje da Rusija, unatoč intenzivnim napadima, neće moći zauzeti preostala područja Donjecke regije prije 2027. godine. Prema toj analizi, čak i uz trenutačni tempo napredovanja, ruskim bi snagama trebalo još oko godinu i pol da zauzmu preostalih 22 posto teritorija Donjecke oblasti koji je pod ukrajinskom kontrolom.

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) upozorava da je pojačana ruska ofenziva u istočnoj Ukrajini Moskvu stajala 'izvanrednih' gubitaka u ljudstvu. Prema njihovim procjenama, od početka ruske invazije Ukrajine ruske su snage pretrpjele gotovo 1,2 milijuna poginulih i ranjenih – broj koji je približno jednak ukupnom broju stanovnika Bruxellesa.