Sezonski prognostički izračuni Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) upućuju na pozitivne temperaturne anomalije od kasne jeseni do ranog proljeća. Najizraženije bi mogle biti u siječnju i veljači dok bi prema proljeću postupno slabjele, piše N1 pozivajući se na meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Takva prognoza odnosi se na prosjek za dulje razdoblje, a ne na pojedine dane. I u toplijoj zimi mogući su kraći, izraženi prodori hladnog zraka, uz nagli pad temperature i snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu bi takve situacije mogle donijeti jaku buru, ponegdje i orkanske udare.

El Niño bi mogao utjecati na vremenske prilike

Jedan od čimbenika koji će obilježiti zimu je El Niño, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov maksimum očekuje se krajem godine, a mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju.

Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku, međutim, nije izravan ni jednoznačan. Na vrijeme će utjecati i drugi čimbenici, među njima stanje na sjevernom Atlantiku, kao i polarni vrtlog te raspored ciklona i anticiklona. Zato se, ističe Lipovšćak, ne može zaključiti da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj.

Oborinski signali zasad ne upućuju ni na izrazito kišnu ni na sušnu sezonu. Sezonski prosjek pritom može prikriti veće razlike: dio mjesečnih oborina može pasti tijekom nekoliko intenzivnih epizoda, uz dulja sušna razdoblja između njih.

Moguć je i kasni proljetni mraz

I za rano proljeće modeli pokazuju temperature iznad prosjeka, uz postupno slabljenje pozitivnog odstupanja. Toplija razdoblja mogla bi potaknuti raniji početak vegetacije, no naknadni prodori hladnog zraka i kasniji mraz mogli bi pak ugroziti voćke i druge poljoprivredne kulture.

Lipovšćak zato očekuje sezonu u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali hladne epizode i snijeg ostaju mogući. Sezonska prognoza, naglašava, ne može unaprijed odrediti konkretne vremenske prilike za pojedine dane.