Dojave su stizale telefonom i e-mailom, a njihovi pošiljatelji u nekim su slučajevima uspjeli izazvati ozbiljne poremećaje u zračnom prometu. Posade su morale mijenjati planove leta, vojska je podizala borbene zrakoplove, a specijalizirani timovi nakon slijetanja pretraživali su putničke avione.

Jedan od ozbiljnijih incidenata dogodio se u četvrtak, kada je zrakoplov irske kompanije Aer Lingus, koji je letio iz Dublina prema Rimu, preusmjeren u francusku vojnu bazu Évreux. Ondje je sigurno sletio nakon što su ga presreli francuski borbeni zrakoplovi. U avionu je bio 151 putnik i šest članova posade.

Hrvatski Rafale presreo putnički avion

U sigurnosnim operacijama sudjelovalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Ministarstvo obrane potvrdilo je da je hrvatski Rafale u četvrtak u 8.41 sati, između Jastrebarskog i Karlovca, presreo Airbus A320 kompanije Finnair zbog dojave o mogućoj bombi.

Finnair je letio iz Helsinkija prema Rimu, a hrvatski borbeni zrakoplov pratio ga je do granice s Italijom, gdje su nadzor preuzele talijanske zračne snage. Akcija je provedena po zapovijedi NATO-ova zapovjedništva u španjolskom Torrejónu. Slične intervencije zabilježene su i u drugim europskim zemljama. U petak su mađarski borbeni zrakoplovi pratili tri putnička aviona, dok je jedan let kompanije Wizz Air iz Praga za Rim preusmjeren u Veneciju.

Iako su svi ugroženi zrakoplovi sigurno sletjeli i nijedna eksplozivna naprava nije pronađena, niz dojava stavio je zrakoplovne kompanije i sigurnosne službe pred ozbiljan izazov.

Zašto se svaka dojava mora provjeriti?

Zrakoplovne kompanije ne mogu jednostavno zanemariti prijetnju, čak ni kada postoje razlozi za sumnju da je lažna. 'Postoji sustav procjene prijetnji, ali primjenjuju se isti sigurnosni postupci dok se ne utvrdi da opasnosti nema', objašnjava za BBC Marco Chan, bivši pilot putničkih zrakoplova i stručnjak za zrakoplovstvo sa Sveučilišta Kingston.

To može uključivati pregled zrakoplova tijekom leta, a nakon slijetanja i detaljnu pretragu. Putnici ne moraju ni znati da je stigla prijetnja sve dok posada ne zatraži da napuste avion. 'Mogući su poremećaji, ali to je mala cijena kada je sigurnost u pitanju', ističe Chan.

Sigurnosni stručnjak Paul Mason upozorava da takve intervencije zrakoplovnim kompanijama stvaraju troškove, ali i napominje da su one navikle na neplanirana slijetanja zbog tehničkih kvarova, zdravstvenih problema putnika ili vremenskih neprilika.

Prema podacima Eurocontrola, u četvrtak je zbog dojava bilo ugroženo 14 letova, što čini samo 0,05 posto od gotovo 26.300 letova u europskoj mreži tog dana.

Tko stoji iza dojava? Stručnjaci spominju hibridno ratovanje

Najveći problem za istražitelje zasad je nepoznat identitet počinitelja. Nije utvrđeno ni jesu li prijetnje dio organizirane akcije ili su ih slale različite osobe. Dio prijetećih poruka navodno je stigao od ekstremističke antifeminističke skupine, no njezin osnivač odbacio je povezanost s incidentima.

Mason, koji ima i 20 godina vojnog iskustva, smatra da niz prijetnji ima obilježja hibridnog ratovanja, kojim se nastoji izazvati kaos i poremetiti svakodnevno funkcioniranje države bez otvorenog vojnog sukoba. 'Djeluje kao da je sve koordinirano. Rusija tvrdi da nema ništa s tim, ali mogli bi biti uključeni posrednici. To je vrlo jednostavan način izazivanja poremećaja i kaosa, uz mogućnost poricanja odgovornosti', rekao je Mason za BBC.

Zasad nema dokaza koji bi dojave povezali s Rusijom ili bilo kojom drugom državom. Moskva odbacuje povezanost s incidentima, a istražitelji ne isključuju ni mogućnost da su dio prijetnji slali pojedinci koji oponašaju ranije dojave. Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares ocijenio je da bi Europa mogla biti suočena s hibridnom agresijom i oblikom psihološkog ratovanja.

Europska unija priprema odgovor

Zbog učestalih prijetnji europske institucije najavile su dodatne razgovore o sigurnosti zračnog prometa. Europski povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas rekao je da će se stručnjaci za zrakoplovstvo i sigurnost sastati sljedeći tjedan kako bi razmotrili moguće mjere.

Zrakoplovne kompanije i zračne luke teško mogu spriječiti slanje anonimnih prijetnji, no njihovo upućivanje može imati ozbiljne kaznene posljedice. U Ujedinjenom Kraljevstvu namjerno slanje lažnih informacija koje ugrožavaju ili mogu ugroziti sigurnost zrakoplova teško je kazneno djelo za koje je predviđena i kazna doživotnog zatvora.

'Nekome se to može činiti kao šala koju je lako izvesti, ali ako počinitelj nije vrlo sofisticiran, velika je vjerojatnost da će mu istražitelji ući u trag i da će završiti u zatvoru', upozorava Mason.