Volodimir Zelenski najavio je da bi se ukrajinski pregovarački tim mogao već u nedjelju sastati s ruskim i američkim predstavnicima. Njegov ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je da je Zelenski spreman sjesti za stol i s Vladimirom Putinom, ali je priznao da 'najosjetljivija pitanja još uvijek nisu riješena', piše Politico.

Američki izaslanik Steve Witkoff nedavno je tvrdio da su se razlike svele na jedno 'rješivo' pitanje, a predsjednik Donald Trump u Davosu je izjavio da je dogovor 'razumno blizu'. No nakon razgovora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazalo se da se sve i dalje vrti oko tri temeljna spora: teritorija, sigurnosnih jamstava i trenutka prekida vatre.

Teritorij: Donbas kao čvor u pregovorima

Središnje pitanje ostaje Donbas. Iako Rusija više nema realne izglede zauzeti cijelu Ukrajinu, Kremlj i dalje inzistira na preuzimanju cijele istočne regije, uz već anektirani Krim.

Moskva predlaže model koji naziva 'formula Anchorage', prema kojem bi Ukrajina morala prepustiti cijeli Donbas, uključujući područja koja ruske snage nisu osvojile. Kremlj tvrdi da su se Putin i Trump o tome usuglasili na sastanku na Aljasci prošle godine.

Za Kijev je takav scenarij i politički i pravno neprihvatljiv. Zelenski je spomenuo mogućnost demilitarizirane i 'slobodne ekonomske zone' koja bi formalno ostala dio Ukrajine, ali Moskva to odbacuje.

Putinov pomoćnik Jurij Ušakov poručio je da se 'postizanje dugoročnog rješenja ne može očekivati bez rješavanja teritorijalnog pitanja', a američki državni tajnik Marco Rubio priznao je zastoj: 'To je još uvijek most koji moramo prijeći. Još uvijek postoji jaz, ali barem smo uspjeli suziti skup pitanja na jedno središnje, a to će vjerojatno biti vrlo teško.'

Dodatni spor odnosi se na upravljanje nuklearnom elektranom Zaporižja. Zelenski predlaže zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD-a, a i Moskva želi sudjelovati u tom aranžmanu, nudeći model podjele kontrole s Washingtonom ili Kijevom.

Sigurnosna jamstva: NATO, EU i strane trupe

Velika Britanija i Francuska spremne su poslati trupe u Ukrajinu nakon postizanja dogovora. Witkoff je takav plan nazvao 'najjačim koji je itko ikada vidio', ali nije precizirao koliko bi daleko SAD išao u obrani Ukrajine.

Prema pisanju Financial Timesa, Washington je navodno uvjetovao sigurnosna jamstva odustajanjem Ukrajine od Donbasa, što je Bijela kuća demantirala.

Američki plan u 20 točaka predviđa ulazak Ukrajine u EU do 2027. godine, što uključuje klauzulu o međusobnoj obrani. No Moskva kategorički odbija mogućnost prisutnosti NATO-ovih trupa u Ukrajini te traži vlastita 'sigurnosna jamstva': trajno odustajanje od NATO-a, smanjenje ukrajinske vojske na 600.000 vojnika i pravo veta na buduće obrambene odluke Kijeva.

Kijev traži trenutačni prekid vatre, a Moskva inzistira na tome da se prvo postigne politički dogovor. Dok se to ne dogodi, 'Rusija će nastaviti dosljedno provoditi ciljeve specijalne vojne operacije', rekao je Ušakov. Ruski napadi i dalje pogađaju energetsku infrastrukturu i civilne ciljeve, a Zelenski je optužio Moskvu za 'terorizam' nakon napada dronom na putnički vlak u kojem je poginulo pet osoba.

Analitičari: Rusija odugovlači

Kremlj tvrdi da je već i sama činjenica da se razgovara o složenim pitanjima znak napretka. No analitičari upozoravaju na ključnu razliku: Ukrajina pokazuje spremnost na kompromis dok Rusija, smatraju, i dalje ostaje pri izvornom cilju njezina podčinjavanja.

Tatjana Stanovaja iz konzultantske kuće R.Politik kaže: 'On (Putin) vjeruje da je to sveto, egzistencijalno, i ako počne popuštati, Rusija će biti uništena.' Dodaje da je rusko inzistiranje na cijelom Donbasu taktika odugovlačenja: 'To je svojevrsna igra s ruske strane u kojoj se slažu razgovarati o navodnom mirovnom rješenju, a misle na nešto sasvim drugo. Mogu satima razgovarati o toj temi, ali to nema nikakve veze sa stvarnošću.'

S druge strane, čak i kad bi Zelenski pristao na teritorijalne ustupke, pitanje je bi li to mogao politički provesti. Spominjao je referendum ili izbore, ali tek nakon prekida vatre. Ankete pokazuju da su Ukrajinci spremni na 'pošten dogovor', ali imaju malo povjerenja u pregovore koje predvodi SAD.

Volodimir Fesenko iz kijevskog Centra za politička istraživanja Penta zaključuje: 'Prošle godine još uvijek je bilo velikih nada da bi Trump mogao pomoći u okončanju rata. Sada ih više nema.' I dodaje: 'Zelenski želi ući u povijest kao predsjednik koji je spasio Ukrajinu. Ne kao onaj koji je izgubio rat.'