Kremlj, naime, u javnim istupima prije i nakon svakog kruga pregovora dosljedno ponavlja, a katkad i pooštrava svoje maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini, uključujući teritorijalne i političke ustupke.

'Obično iznesu svoje maksimalističke zahtjeve, a zatim prepuštaju svojim pregovaračkim timovima da rade fleksibilno', rekao je jedan od američkih dužnosnika. 'To se događa već dugo vremena.'

Ukrajinski dužnosnik upoznat s aktualnim pregovorima rekao je za Kyiv Independent da američki pregovarački tim cijeli proces procjenjuje 'na vrlo specifičan način', dodajući da se čak i osnovna uljudnost na sastancima tumači kao važan signal. 'Ako su svi pristojni, to se smatra pozitivnim znakom', rekao je izvor.

Javni pritisak, privatno manevriranje

Ruska taktika ponovno je došla do izražaja nakon posjeta američkih izaslanika Moskvi 22. siječnja. Nakon sastanaka je savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio da 'nema smisla nadati se' rješenju rata u Ukrajini ako Kijev ne ispuni maksimalističke teritorijalne zahtjeve Moskve. Slične su poruke u javnosti slali i drugi ruski dužnosnici, ponekad i u još oštrijem tonu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je u međuvremenu maknut iz pregovaračkog procesa, više je puta tražio smjenu predsjednika Volodimira Zelenskog te ponovno aktualizirao zahtjeve za takozvanom denacifikacijom i demilitarizacijom Ukrajine.

Američki dužnosnici žele vjerovati Putinu

Američki dužnosnici takve izjave vide prvenstveno kao dio javne strategije učvršćivanja pozicija, a ne kao stvarni odraz onoga što se događa za pregovaračkim stolom. 'Sklon sam ignorirati većinu javnih izjava čelnika', rekao je novinarima visoki američki dužnosnik. 'Predsjednik Putin je nedvosmisleno rekao da želi vidjeti diplomatsko rješenje ovog sporazuma. Želimo mu vjerovati na riječ.'

Alexandra Filippenko, stručnjakinja za odnose SAD-a i Rusije, upozorila je za Kyiv Independent da američka strana 'ima tendenciju biti zavedena' u pregovorima s Putinom, bivšim časnikom KGB-a.

Podsjetila je na samit iz 2001. godine, kada je tadašnji američki predsjednik George W. Bush rekao da je pogledao Putina 'u oči' i osjetio njegovu iskrenost, što je izjava koja je kasnije postala simbol pogrešne procjene Zapada o njegovim namjerama.

Što se događalo u Abu Dhabiju

Američka dužnosnica rekla je skupini novinara da je tijekom dvodnevnih trilateralnih razgovora Ukrajine, Rusije i SAD-a, održanih 23. i 24. siječnja u Abu Dhabiju, primijećeno vidljivo poboljšanje u komunikaciji i temama o kojima se raspravljalo. 'Raspoloženje u sobi doista je nadmašilo naša očekivanja.'

Drugog dana izaslanstva su čak zajedno ručala i nastavila neformalne razgovore, a dužnosnica je opisala da su 'svi izgledali gotovo kao da su prijatelji'. I dužnosnici UAE-a, uključeni u organizaciju razgovora, atmosferu su ocijenili 'pozitivnom i konstruktivnom', rekao je glasnogovornik vlade.

Ukrajinsko izaslanstvo, među ostalima, činili su tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov te čelnik vojne obavještajne službe Kirilo Budanov.

Kushner kao dominantna figura

Rusku stranu predstavljali su visoki dužnosnici Ministarstva obrane predvođeni admiralom Igorom Kostjukovom, šefom vojne obavještajne službe. U američkom izaslanstvu bili su posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, savjetnik i zet predsjednika Donalda Trumpa. Izvor iz Ureda predsjednika naveo je da se upravo Kushner u američkoj delegaciji nametnuo kao dominantna figura s najvećim utjecajem na razgovore.

Unatoč opisanom ozračju, razgovori su se odvijali paralelno s masovnim ruskim napadom raketama i dronovima na ukrajinske civilne ciljeve, uključujući energetsku infrastrukturu, pokrenutim ubrzo nakon završetka prvog dana sastanaka.

Američki dužnosnik taj napad nije protumačio kao izravnu poruku vezanu uz Trumpovu mirovnu inicijativu, već kao dio već ionako brutalne ratne svakodnevice.

'Zato je toliko važno da uložimo vrijeme i trud kako bismo pokušali izgraditi mostove tamo gdje su svi uništeni', rekao je.

O čemu se raspravljalo

Prema američkim dužnosnicima, središnja tema razgovora u Abu Dhabiju bila je deeskalacija. Raspravljalo se o koracima koji bi trebali osigurati da se, u slučaju završetka rata, sukob ne obnovi. 'Bilo je sjajno vidjeti kako dvije strane komuniciraju', rekao je jedan od dužnosnika, istaknuvši da rusko i ukrajinsko izaslanstvo dugo nisu izravno razgovarali uživo.

Dogovor, međutim, nije postignut oko najosjetljivijeg pitanja – teritorija. Rusija i dalje inzistira na povlačenju ukrajinskih snaga iz Donbasa i taj uvjet veže uz svaki potencijalni dogovor. Luhanska oblast gotovo je u cijelosti pod ruskom kontrolom, a ukrajinske snage još uvijek drže oko 6600 četvornih kilometara Donecke oblasti, uključujući Slavjansk i Kramatorsk.

Kijev je odbacio mogućnost povlačenja, ali je signalizirao da bi mogao razmotriti uspostavu demilitarizirane zone. Američki dužnosnici spomenuli su i ideju slobodne ekonomske zone u dijelovima regije.

Očekuje se da će se to pitanje ponovno otvoriti u sljedećim rundama pregovora.

Oba američka dužnosnika potvrdila su da se govorilo i o mogućem prekidu vatre kao koraku koji bi otvorio prostor za referendum o teritorijalnim pitanjima. Zelenski je više puta naglasio da svaku odluku o teritoriju moraju donijeti sami Ukrajinci na izborima ili referendumu.

Nuklearna elektrana Zaporižja kao nova točka spora

Kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporižja pojavila se kao još jedna ključna tema, prema riječima američkih dužnosnika. 'Još se nismo dogovorili o konačnom okviru toga kako će se ta elektrana nadzirati i kako će se upravljati njome', rekao je jedan od njih.

Rusija je elektranu zauzela 2022. godine. Prije početka invazije velikih razmjera proizvodila je oko 20 posto ukrajinske električne energije te je i dalje najveći nuklearni objekt u Europi. Prema prijedlogu koji podupire SAD, a o kojem se raspravljalo na pregovorima, elektranom bi zajednički upravljale Ukrajina, SAD i Rusija. Kijev strahuje da bi takav model mogao legitimizirati rusku okupaciju.

Američki dužnosnik rekao je da bi se elektrana 'dijelila na pravednoj osnovi' te da bi važnu ulogu u tome imala Međunarodna agencija za atomsku energiju.

Izvor iz Ureda predsjednika istaknuo je da je Moskva od početnog inzistiranja na modelu 50-50 sa SAD-om sada prešla na razgovore o izravnom modelu 50-50 s Ukrajinom oko Zaporižje, što bi moglo predstavljati pomak o kojem govore američki dužnosnici.

Što slijedi?

Sljedeći krug pregovora očekuje se 1. veljače. Na dnevnom redu ponovno će se naći najteža pitanja – ruski zahtjevi vezani uz Donbas i kontrola nad nuklearnom elektranom.

Jedan od američkih dužnosnika rekao je da se Washington nada pogurati proces 'prema njegovu konačnom vrhuncu', iako Moskva zasad nije signalizirala spremnost da prihvati ijedan od iznesenih prijedloga.

Zelenski je poručio da čeka hoće li Rusija doista pokazati spremnost za kretanje prema miru.