Administracija Bijela kuća vjeruje da je blizu dogovora s Iranom o memorandumu o razumijevanju na jednoj stranici koji bi okončao rat i postavio okvir za detaljnije pregovore o nuklearnom programu. To tvrde dva američka dužnosnika i još dva izvora upoznata sa situacijom
Washington očekuje iranske odgovore na nekoliko ključnih točaka u sljedećih 48 sati, objavio je Axios. Ništa još nije potpisano, no izvori kažu da su strane sada bliže dogovoru nego u bilo kojem trenutku od početka sukoba.
Među odredbama koje se razmatraju, Iran bi se obvezao na moratorij na obogaćivanje urana, dok bi se Sjedinjene Države obvezale na ukidanje sankcija i oslobađanje milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava. Obje strane istodobno bi ublažile ograničenja plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Velik dio odredbi ovisio bi o postizanju konačnog sporazuma, što ostavlja prostor i za mogući povratak sukoba ili produženo stanje ‘ni rata ni mira’, u kojem bi oružani sukobi stali, ali ključna pitanja ostala neriješena.
vezane vijesti
Koliko je ovo realno?
U Bijeloj kući smatraju da je iransko vodstvo podijeljeno te da će biti teško postići konsenzus među različitim frakcijama. Neki američki dužnosnici i dalje su skeptični da će se postići čak i početni dogovor.
Američki dužnosnici već su u nekoliko navrata tijekom pregovora i aktualnog sukoba izražavali optimizam, ali bez konkretnog rezultata. Ipak, dvojica dužnosnika tvrde da je odluka predsjednika Donald Trumpa da odustane od nedavno najavljene operacije u Hormuškom tjesnacu i izbjegne raspad krhkog primirja bila izravno povezana s napretkom u pregovorima.
Iza kulisa
Memorandum od 14 točaka pregovaraju Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner s iranskim dužnosnicima – dijelom izravno, dijelom preko posrednika.
U sadašnjoj verziji dokument bi proglasio kraj rata u regiji i otvorio 30-dnevno razdoblje pregovora o detaljnom sporazumu koji bi uključivao otvaranje tjesnaca, ograničenje iranskog nuklearnog programa i ukidanje američkih sankcija.
Pregovori bi se mogli održati u Islamabadu ili Ženevi, tvrde izvori. Tijekom tih 30 dana postupno bi se ukidala iranska ograničenja plovidbe i američka pomorska blokada. Ako pregovori propadnu, SAD bi zadržao pravo ponovnog uvođenja blokade ili nastavka vojne akcije.
Detalji pregovora
Trajanje moratorija na obogaćivanje urana još se intenzivno pregovara. Tri izvora navode da bi trajao najmanje 12 godina, dok jedan procjenjuje da je realnije 15. Iran je predlagao petogodišnji moratorij, a SAD traži 20 godina.
Washington želi ugraditi i klauzulu prema kojoj bi svako iransko kršenje produljilo trajanje moratorija. Nakon isteka, Iran bi mogao obogaćivati uran do razine od 3,67 posto.
Teheran bi se u memorandumu obvezao da nikada neće razvijati nuklearno oružje niti provoditi aktivnosti povezane s njegovom izradom. Razmatra se i odredba prema kojoj Iran ne bi smio upravljati podzemnim nuklearnim postrojenjima. Uz to, Iran bi pristao na stroži režim inspekcija, uključujući iznenadne kontrole inspektora UN-a.
S druge strane, SAD bi se obvezao na postupno ukidanje sankcija i oslobađanje milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava diljem svijeta.
Najzanimljiviji dio
Prema dvama izvorima, Iran bi mogao pristati i na uklanjanje visoko obogaćenog urana iz zemlje, a to je dugogodišnji američki prioritet koji je Teheran dosad odbijao. Jedna od opcija o kojoj se raspravlja jest premještanje tog materijala u Sjedinjene Države.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u utorak: ‘Ne moramo imati gotov sporazum napisan u jednom danu. Ovo je iznimno složeno i tehnički zahtjevno pitanje. No potrebno nam je diplomatsko rješenje koje jasno definira teme o kojima su spremni pregovarati i razinu ustupaka koje su spremni napraviti na samom početku kako bi proces imao smisla.’
Ipak, Rubio je neke od najviših iranskih čelnika nazvao ‘mentalno nestabilnima’ te poručio kako nije jasno hoće li uopće pristati na dogovor.
