Prema izvješću njemačkog lista Bild, temeljenom na satelitskim snimkama, 2025. godine oko Moskve su postavljena oko 43 nova tornja, čime se formira prošireni obrambeni pojas.

Novi tornjevi navodno služe za smještaj sustava protuzračne obrane namijenjenih presretanju letjelica velikog dometa, a razlog za ubrzanu izgradnju je to što da ukrajinski dronovi sve češće pogađaju ciljeve duboko na ruskom teritoriju, zbog čega ni Moskva više ne djeluje kao potpuno sigurna zona, prenosi Kyiv Post.

Početkom tjedna dron je pogodio stambeni neboder na zapadu grada, a gradonačelnik Sergej Sobjanin potvrdio je da je udario u zgradu u blizini Mosfilmovske ulice oko 1 sat ujutro.

Prema navodima ruskih medija, oštećeni su stanovi na 36. katu, uništeni zidovi u tri prostorije, a dio fasade pao je na parkirani automobil. Zgrada se nalazi oko šest kilometara od Kremlja.

Parada bez teškog naoružanja?

Sigurnosne mjere pojačane su uoči vojne parade na Crvenom trgu, tradicionalnog obilježavanja sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom.

No zbog prijetnje napadima dronova ovogodišnja parada mogla bi se održati bez prikaza teškog naoružanja, što bi bio presedan nakon dugog niza godina.

Vlasti su poduzele i dodatne mjere: mobilni internet u Moskvi i Sankt-Peterburgu navodno je ograničen ili čak privremeno isključen da bi se spriječila navigacija dronova putem mobilnih mreža, a takve mjere uzrokuju probleme u svakodnevnom životu građana, uključujući poteškoće s aplikacijama za prijevoz, komunikaciju i bankarstvo.

Upozorenja iz Rusije i Ukrajine

Zamjenik predsjednika obrambenog odbora ruske Dume upozorio je da bi parada mogla biti 'opasan događaj', spominjući mogućnost napada rojevima dronova.

S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi ukrajinske letjelice mogle ciljati samu paradu u Moskvi.

Naglasio je i da Rusija više nije u stanju demonstrirati vojnu moć kao ranije, dodavši da 'neće biti vojne opreme na toj paradi' te da je to prvi put nakon mnogo godina da si Moskva 'ne može priuštiti prisutnost oružja'.

Strah i od unutarnjih prijetnji

Prema procjenama europskih obavještajnih službi, ruski predsjednik Vladimir Putin ne strahuje samo od vanjskih napada, već i od unutarnjih prijetnji, uključujući pokušaj atentata ili državnog udara, pri čemu bi dronovi mogli igrati ključnu ulogu.

Jačanje obrane oko Moskve otvara i pitanje raspodjele resursa jer postoje naznake toga da se sustavi protuzračne obrane premještaju iz drugih regija, što bi moglo ostaviti pojedina pogranična područja slabije zaštićenima.

Povratak logici Hladnog rata

Rusija paralelno obnavlja koncept slojevite protuzračne obrane iz sovjetskog razdoblja. Prema ranijim analizama, nakon prvih ukrajinskih napada na Moskvu 2023. godine izgrađeno je više od 50 novih položaja za sustave zemlja-zrak.

Među njima su sustavi kao što su Pancir-S1, S-300 i S-400, a često su postavljeni na krovovima zgrada ili u blizini ključne infrastrukture.

Zanimljivo je to da su neki od novih položaja smješteni na lokacijama sovjetskih sustava S-25 Berkut, što upućuje na svjesno oživljavanje obrambenih obrazaca iz doba Hladnog rata.

Više oružja i za privatne zaštitare

Kremlj je, osim toga, proširio ovlasti u borbi protiv dronova. Krajem ožujka Vladimir Putin potpisao je izmjene zakona koje privatnim zaštitarskim tvrtkama omogućuju korištenje vojnog naoružanja, uključujući automatske puške i streljivo.

Cilj je zaštita ključne infrastrukture, osobito u energetskom sektoru, što predstavlja značajan zaokret u dosadašnjoj politici prema kojoj su takve zadaće bile isključivo u nadležnosti vojske.

Iako jačanje obrane povećava sigurnost glavnog grada, nosi i nove rizike. Sustavi su često postavljeni u gusto naseljenim područjima, što povećava mogućnost da krhotine dronova koje presretnu ili neeksplodirana sredstva uzrokuju štetu civilima.

Istodobno koncentracija obrane oko Moskve i drugih velikih gradova mogla bi značiti već spomenutu slabiju zaštitu za pogranične regije poput Kurska, Brjanska i Belgoroda, a one su već izložene učestalim napadima.