'Jedina stvar koje sam se zaista bojao tijekom rata bile su njemačke podmornice', napisao je Winston Churchill u svojim memoarima o Drugom svjetskom ratu
Nijedna kampanja u tom ratu nije trajala duže od bitke za Atlantik jer se vodila od samog početka do njegova kraja. Blokada Atlantika, odnosno sprječavanje Amerikanaca da konvojima snabdijevaju Veliku Britaniju i čitavu Europu, imala je ključno značenje za nacističku Njemačku.
Iz tog razloga Hitler je daleko najviše novca i resursa ulagao u mornaricu te je ona vrlo brzo ušla u klasičnu bitku izdržljivosti sa saveznicima koji su je polako, ali sigurno slamali.
'Vučji čopori' i teror na oceanu
Ključnu ulogu na Atlantiku igrale su njemačke podmornice, a na njih sve do druge polovice rata saveznici manje-više nisu imali nikakvog odgovora. Zloglasni 'vučji čopori' u grupama od osam do 20 podmornica sijali su smrt i strah Atlantikom te potapali savezničke konvoje najviše u prostorima oceana izvan dometa američke i britanske avijacije. Njemačke podmornice došle su i do Kariba i do Istočne obale SAD-a te su uništavale američke brodove čim bi isplovili iz luke.
Saveznici su igrali 'na količinu', računajući da će svaki konvoj izgubiti određeni broj brodova, ali da će ih dovoljno stići do odredišta. Ta se taktika u konačnici isplatila, osobito nakon što su probijene njemačke kriptirane komunikacije i kada se rat za Atlantik okrenuo na stranu saveznika od 1943. godine pa do njemačke kapitulacije.
Veliki gubici na obje strane
U bitki za prevlast na Atlantiku saveznici su izgubili 2825 trgovačkih brodova i 175 krstarica, razarača i ostalih plovila. Nijemcima je pak uništeno 47 ratnih brodova, uključujući Scharnhorst, Gneisenau, Tirpitz i Bismarck, ponos Kriegsmarinea.
No posebna priča bile su podmornice i njihova posada. Hitler je u te podvodne ljesove poslao ukupno 40.000 mornara, od kojih je preživjelo njih tek nešto više od deset tisuća. Od 1181 podmornice, koliko ih je Njemačka imala, potopljeno ih je čak 785. Njih 222 posade su same potopile nakon njemačke kapitulacije, a 174 ih je predano saveznicima.
U-995: Podmornica kao muzej i opomena
Do danas ih je preživjelo tek nekoliko, a ako vas put vodi na sjever Njemačke, skrenite do Laboea pokraj Kiela do spomenika i muzeja posvećenog njemačkoj ratnoj mornarici. Tamo se nalazi U-995, najbolje očuvani njemački Unterseeboot i to tipični model VII, a on je bio i najrasprostranjeniji.
U-995 je po završetku rata završio prvo kod Britanaca, a onda u norveškoj kraljevskoj mornarici. Pod imenom Kaura, podmornica je bila u službi do 1962. godine, a Norveška ju je 1971. vratila Njemačkoj kao znak pomirbe i prijateljstva. Nijemci su je potom potpuno restaurirali po uzoru na modele iz ratnih godina te je postavili kao muzej koji godišnje posjeti 350.000 turista.
Za samo pet eura možete razgledati U-995 od krme do pramca i dobiti uvid u to u kakvim su uvjetima njemački mornari živjeli i više od mjesec dana. Njih nerijetko više od 50 tjednima je boravilo u samo 67 metara dugoj i tek šest metara širokoj podmornici.
Život u 'podvodnim ljesovima'
Usporedbe radi, najveća podmornica u povijesti, ruska nuklearka TK-208 'Dmitrij Donskoj', bila je duga 175 i široka 23 metra te je mogla primiti 160 članova posade.
Ako niste, pogledajte briljantan njemački film 'Das Boot' iz 1981. godine jer sjajno prikazuje svu besmislicu ne samo odvratnog nacističkog režima, nego i rata općenito. Nagurani u neprohodne i uske hodnike, njemački mornari sijali su smrt Atlantikom, ali i sami su praktički svakodnevno gledali smrti u oči i samo čekali kad će doći po njih.
Kad bi ih saveznički izviđači otkrili, podmornice bi zaronile i prestravljeni mornari osluškivali bi hidrofone i samo čekali da oko njih počnu eksplodirati podvodne mine. Njih deset tisuća preživjelo je taj pakao u podmornicama, a preostalih trideset tisuća – nije.
Posjet U-995 klaustrofobičnim osobama zasigurno izaziva strahovitu nelagodu, a i nama, koji nemamo taj problem, nije svejedno prolaziti uskim oknima, ležati na minijaturnim krevetima i pokušati shvatiti kako je u toj 'konzervi' bilo živjeti pod vodom.
Za čitavu posadu postojao je samo jedan WC. Kuhinja je manja od one u prosječnom kamperu, a ventilacija je bila rudimentarna i čovjeku se diže želudac od same pomisli na to kako je u njoj bilo živjeti kad su se pomiješali mirisi dizela, hrane, WC-a, znoja i svega ostalog…
U-995 je danas podsjetnik na neka vremena za koja se, osobito s obzirom na sadašnje velike tenzije u svijetu, nadamo da se neće ponoviti. Kao i svaki njemački muzej ili spomenik vezan za nacistički režim, i podmornica je simbol stradanja, ne samo njemačkih, nego i svih drugih žrtava Drugog svjetskog rata. I opomena što se sve može dogoditi kad jedan luđak uzme svijet u svoje ruke…
Podmornica U-995
- Njemačka podmornica tipa VIIC/41
- Težina: 759 tona na površini, 860 ispod površine
- Dužina: 67,1 m
- Širina: 6,2 m
- Gaz: 4,74 m
- Brzina: 17,7 čvorova (33 km/h) na površini, 7,6 čvorova (14 km/h) ispod površine
- Doseg: 8500 nautičkih milja
- Najveća dubina: 230 m
- Posada: četiri oficira, 40-56 mornara
- Naoružanje: pet cijevi za torpeda, 14 torpeda, strojnica na vanjskoj palubi
- U službi Kriegsmarine od 1942. do 1945., u norveškoj mornarici od 1952. do 1965., muzej od 1971. godine