Nakon što je Varšava prošlog tjedna odabrala podmornice koje proizvodi švedski Saab, predsjednik i izvršni direktor te tvrtke Micael Johansson izjavio je da su počašćeni time što je poljska Agencija za naoružanje izabrala upravo njih. 'Švedska ponuda podmornica prilagođenih za Baltičko more je pravi izbor za poljski narod, a značajno će poboljšati operativne sposobnosti poljske mornarice i koristiti poljskom gospodarstvu', kazao je Johansson.

Poljsku kupnju podmornica komentirao je i švedski premijer Ulf Kristersson te je dogovorenu nabavu ocijenio kao snagu suradnje dviju zemalja, ali i potvrde da švedska obrambena industrija ima vodeći program podmornica u svijetu. 'Poljska i Švedska imaju isti pogled na izazove europske sigurnosti. Zajedno će Švedska i Poljska preuzeti veću odgovornost za sigurnost u Baltičkom moru. Sada značajno produbljujemo našu političku, obrambenu i industrijsku suradnju. U vremenu neizvjesnosti za cijelu našu regiju zajedno jačamo naš dio svijeta', rekao je Kristersson.

Tvrtka Saab poručila je da će sporazum uključivati industrijsku suradnju s Poljskom te transfer tehnologije kao dijela šireg strateškog partnerstva između dviju zemalja, a Švedskoj prvi izvozni kupac za ovaj obećavajući dizajn pruža značajan poticaj tom programu. Uz to, poljska narudžba mogla bi otvoriti vrata većem izvozu švedskih plovila jer su na natječaju pobijedila ponudu francuske Naval grupe, njemačkog ThyssenKrupp Marine Systemsa, talijanskog Fincantierija, južnokorejskog Hanwha Oceana i španjolske Navantije.

Poziv na nabavu Tomahawka

Poljaci su odabrali švedske podmornice u sklopu programa Orka, kojim se namjerava modernizirati tamošnja ratna mornarica, posebice njezina podmornička grana, s obzirom na to da Varšava trenutno koristi tek jednu podmornicu i to onu koju joj je još 1986. godine isporučio tadašnji Sovjetski Savez. Premda dosad nije objavljeno kada bi nove podmornice trebale biti isporučene, pojedini analitičari ocjenjuju da bi mogle zaploviti pod poljskom zastavom najranije 2031. godine.

Klasa A26 koristi pogon neovisan o zraku (AIP), što joj omogućuje dulji ostanak ispod površine mora. Uz dizelske motore, koristi tzv. Stirlingove motore, a oni sagorijevaju tekući kisik i dizel za pogon električnih generatora koji se pak mogu koristiti za pogon ili punjenje baterija.

Rezultat je podmornica na konvencionalni pogon koja navodno može ostati pod vodom više od 18 dana bez potrebe za izronom. Pored toga, klasa A26 ima mogućnost ugradnje vertikalnog lansirnog sustava (VLS), kompatibilnih s američkim raketama Tomahawk, što bi moglo biti zanimljivo Poljskoj jer nastoji ojačati svoje dugodometne sposobnosti.

Još jedna značajka dizajna A26 je jedro nagnuto duž napadne plohe, a širi se prema vrhu. Stručnjaci ističu da su švedski konstruktori odabrali takav oblik da bi povećali karakteristike prikrivenosti plovila. Također, A26 ima kormilo u obliku slova X, a takva konfiguracija pruža poboljšanu upravljivost, učinkovitost i sigurnost, ali i pomaže u smanjenju akustičnog potpisa na značajnim dijelovima operativne ovojnice podmornice u usporedbi s tradicionalnim križnim sustavom.

Ključno je i to što višenamjenska plovila klase A26 mogu lansirati bespilotna podvodna vozila (UUV), kao i koristiti se za polaganje mina, prikupljanje obavještajnih podataka, za protupovršinsko i protupodmorničko ratovanje, ali i čitav niz drugih zadaća. Stoga ne čudi to da je švedska ratna mornarica za svoje potrebe naručila dvije podmornice iste klase, a za njih je zainteresirana i Grčka.

Raspoređuje i komandose

Inače, radi se o plovilu duljine od oko 69 metara i površinske istisnine od 2122 tone. Podmornica ima standardnu posadu od samo 26 mornara, dočasnika i časnika, ali može primiti i do 35 osoba, uključujući mornaričke komandose za specijalne operacije. Oni se mogu rasporediti za više operacija putem multimisijskog portala, sličnog predimenzioniranoj torpednoj cijevi, a on omogućuje pristup fleksibilnom sustavu za prijenos tzv. korisnog tereta, odnosno ljudstva.

Saab, ali i neovisni analitičari ističu da će Poljaci i Šveđani nabavom klase A26 dobiti podmornicu namjenski dizajniranu za Baltičko more. Valja imati na umu to da Baltik, kao plitko i skučeno more s gustim obalnim pojasom, uključujući složene podmorske prepreke i otoke, nameće vrlo specifične zahtjeve. Konkretno, baltičko okruženje zahtijeva dizel-električne podmornice koje mogu prikriveno ploviti područjima s dubinom vode manjom od 25 metara i djelovati u okruženju s potencijalno visokom gustoćom protupodmorničkih snaga i pomorskih mina.

Prema ocjenama stručnjaka, varšavsko ulaganje u tri nove podmornice samo je dio znatno većeg trošenja dijela proračuna koji poljske oružane snage opisuju kao jednu od najviših razina izdvajanja za obranu u NATO-u. Podsjetimo, Poljaci se pripremaju za dolazak 32 primjerka američkog višenamjenskog borbenog aviona F-35 te desetak južnokorejskih lakih borbenih aviona tipa F-50. U pogledu pak protuzračne obrane, Poljska do 2032. godine planira uvesti nove sustave raketne obrane kratkog i srednjeg dometa, a stiže joj i 250 tenkova Abrams M1A2 SEPv3, vrijednih šest milijardi dolara.

Nadalje, Varšava ulaže u novo cijevno i raketno topništvo koje će se koristiti u kombinaciji s 96 novih jurišnih helikoptera AH-64E Apache, a očekuje se i niz tenkova te balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa južnokorejske proizvodnje. Analitičari ukazuju na to da poljska nabava podmornica korespondira s kupnjom brojnih novih platformi, od kojih treba istaknuti nove obalne raketne sustave i tehnologije za protuminsko djelovanje što mogu djelovati u simbiozi s klasom A26. Zaključno, odabirom te klase Poljska dobiva jednu od najsposobnijih podmornica na konvencionalni pogon, a istodobno poručuje da snažno shvaća svoju obranu.