'I Oscara dobiva...' – sada već svjetski poznatu rečenicu s dodjele prestižnih američkih filmskih nagrada dvoje znanstvenika nominiranih za tportalova Vizionara godine nisu čuli u Los Angelesu, već je poruka ovaj put stigla iz srca Europe, iz Bruxellesa.

Oboje vrhunski znanstvenici koji iza sebe već imaju dosta iskustva u znanstvenim istraživanjima – Karin Doolan sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja i Marko Šestan s riječkog Medicinskog fakulteta – prošle godine osvojili su grantove Europskog istraživačkog vijeća, kolokvijalno nazvane europski 'znanstveni Oscari'. Za svoja istraživanja osvojili su oko dva milijuna eura svaki te se pridružili društvu desetak ostalih dobitnika 'znanstvenih Oscara' u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina.

Nesuđeni veterinar u SF vodama

Marku Šestanu to nije bio prvi susret s priznanjima za znanstveni rad na svjetskoj razini jer njegovo otkriće o funkcioniranju živčanog i imunološkog sustava u regulaciji šećera u krvi već ga je dovelo na stranice uglednog časopisa Science. Dok je taj projekt dobrim dijelom odrađivao na postdoktoratu u Portugalu, danas se udomaćio u Rijeci te je docent na tamošnjem Medicinskom fakultetu.

'U znanost sam, zapravo, ušao dosta kasno. Dugo sam bio uvjeren da ću postati 'veterinar bez granica' i pomagati životinjama po svijetu. Tek oko 27. godine shvatio sam da me najviše privlači ono što se događa iza kulisa, to kako stanice razgovaraju, kako se organiziraju i kako iz tih tihih procesa nastaju zdravlje ili bolest. Ta fascinacija povukla me na doktorat u Rijeci, a kasnije i na postdoktorat u Lisabon. Nakon toga sam se vratio kući s jasnom ambicijom: izgraditi u Rijeci mjesto na kojem se može raditi znanost koja je hrabra, kreativna i međunarodno relevantna', kaže Šestan za tportal.

Kao docent vodi istraživačku grupu što se bavi pomalo neobičnim pitanjem: može li se imunološki sustav 'učiti'? 'Drugim riječima, pokušavamo otkriti možemo li, primjerice, putem mirisnog kondicioniranja pojačati imunološki odgovor. Zvuči pomalo kao znanstvena fikcija, ali upravo zato je toliko zabavno i izazovno', objašnjava.

I upravo je to projekt zbog kojeg mu je stiglo oko dva milijuna eura europskog novca. Projekt MemoSniff, prema riječima riječkog znanstvenika, kombinira imunologiju i neuroznanost, a cilj mu je istražiti kako naša sjećanja na susret s nekom infekcijom mogu potaknuti imunološki sustav na borbu s patogenima.

'Dobivanje ERC Starting Granta bio je trenutak u kojem sam si, vrlo iskreno, rekao: 'OK, možda ipak znam što radim.' ERC je u znanosti ono što je Wimbledon u tenisu – tamo idu samo najhrabrije i najluđe ideje, i to bez ikakvih popusta. Za mene je to imalo dvije velike dimenzije. Prva je osobna: potvrda da se itekako isplati i kasno ući u znanost, riskirati i gurati ideje koje na prvu zvuče pomalo nekonvencionalno. Druga je puno važnija: ERC je dokaz da se vrhunska znanost može raditi i u Hrvatskoj, i to bez kompleksa. Zahvaljujući tom grantu, u Rijeci smo mogli izgraditi laboratorij koji se ravnopravno nosi s vodećim europskim institutima i otvoriti vrata mladim istraživačima koji žele ostati, vratiti se ili jednostavno raditi znanost na mjestu koje ima dušu', ponosno govori Šestan.

Za budućnost ima pomalo ambiciozne planove, ali, kako kaže, njemu su zabavni. Naravno, u fokusu je projekt za koji je dobio 'znanstvenog Oscara'. 'Ako uspijemo istražiti možemo li putem mirisnog kondicioniranja pojačati imunološki odgovor, to bi značilo da imunološki sustav nije samo 'refleks', nego i učenik, i to poprilično zanimljiv', napominje.

Jedan od njegovih ambicioznih planova je izgraditi međunarodno prepoznat laboratorij u Rijeci.

'Ne zato da bismo se hvalili, nego zato što želimo da mladi istraživači imaju mjesto na kojem mogu rasti bez osjećaja da su 'iz male zemlje'. Želim stvoriti okruženje u kojem se ljudi osjećaju dobro, podržano i znatiželjno. Znanost je timski sport. I, dugoročno, želim pretvoriti temeljna otkrića u nešto što može pomoći pacijentima. To je onaj dio koji daje smisao svemu ostalom. Znanost je dug put, ponekad i krivudav, ali svaki korak donosi nešto novo i to je ono što me stalno vuče naprijed', iskreno nam kaže Šestan.

Škole budućnosti u očima znanstvenice i volonterke

Iako 'znanstveni Oscar' Karin Doolan nije prvi koji dolazi u Hrvatsku, prvi je iz domene društvenih znanosti. Ova znanstvenica sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja gotovo cijelu karijeru posvetila je istraživanju klasnih nejednakosti u hrvatskom društvu.

'Akademski interes za društvene nepravde otkrila sam još tijekom dodiplomskog studija kroz kolegije iz književnosti, koji su otvarali pitanja moći i nejednakosti. Taj me interes kasnije usmjerio prema znanosti i kritičkoj sociologiji, u okviru koje se razvijaju teorijska objašnjenja društvenih nepravdi, razotkrivaju načini njihova održavanja te zagovaraju mogućnosti njihove transformacije', pojašnjava Doolan za tportal.

U fokusu njezina rada je, kaže nam, pronalaženje praksi koje vode prema ekološki održivijem i pravednijem društvu, uz naglasak na povezivanje znanosti, aktivizma i javnih politika. 'Smatram da znanstvenici imaju odgovornost i na taj način aktivno sudjelovati u društvenim promjenama', dodaje.

Ova znanstvenica, koja je doktorirala na Sveučilištu Cambridge i bila gostujuća znanstvenica na Institutu Harriman Sveučilišta Columbia u New Yorku, uz sve nalazi vremena za aktivizam. 'Važno mi je pronaći vrijeme i za volontiranje. Volonterka sam u udruzi La Verna, koja pruža podršku palijativnim bolesnicima i brojnim vrijednim aktivnostima zagovara unapređenje palijativne skrbi u Hrvatskoj', kaže nam Doolan.

Dok se volonterski bavi palijativnim bolesnicima, u fokusu projekta za koji je dobila 'znanstvenog Oscara' nalazi se pitanje otpornosti škola i zajednica u kriznim situacijama uzrokovanih prirodnim nepogodama, poput poplave i potresa, kao i pandemije bolesti COVID-19. Projekt imena 'Rekonceptualizacija škole kroz prizmu katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama' (RESADL – Reimagining Schools through a Post-Disaster Lens) provodit će se u šest zemalja koje su posljednjih godina preživjele velike nepogode – Španjolska i Njemačka nakon poplava 2024., Slovenija i Grčka nakon poplava 2023. te Turska i Hrvatska nakon potresa 2023. i 2020. godine. U središtu su škole, odnosno kako one funkcioniraju u razdobljima nakon prirodnih katastrofa.

S obzirom na žestoku konkurenciju, činjenica da je upravo njezin projekt dobio financijsku podršku Doolan puno znači.

'Ova podrška pruža mi priliku za provođenje ambicioznog interdisciplinarnog istraživanja koje ima i znanstvenu i društvenu važnost. Projekt se bavi pitanjem svrhe i uloga škole u uvjetima klimatske krize, polazeći od pretpostavke da će se u budućnosti zajednice sve češće suočavati s posljedicama intenzivnijih vremenskih ekstrema. Time stvara prostor za razmatranje škole kao ključnog aktera u suočavanju s budućim izazovima. Posebno mi je drago to što projekt omogućuje i otvaranje novih radnih mjesta – zapošljavanje projektnog koordinatora te šest poslijedoktoranda. To je doprinos razvoju novih generacija istraživača, ali i jača međunarodnu i interdisciplinarnu suradnju u ovom području. Naime istraživanja obrazovnih institucija u kontekstu katastrofa uzrokovanih prirodnim nepogodama još su uvijek u povojima u europskom kontekstu. S obzirom na to da se radi o petogodišnjem projektu, moji su planovi prije svega usmjereni na njegovu kvalitetnu provedbu, uz nastojanje da rezultati istraživanja budu relevantni i izvan akademske zajednice', zaključuje Doolan.