Riječ je o izboru koji prepoznaje ljude čije ideje, projekti i inicijative mijenjaju način na koji živimo, radimo i stvaramo. One koji promjene ne čekaju, već ih pokreću.

Vizionar je krenuo okupljanjem tportalovih sto ključnih suradnika, komentatora, sugovornika, analitičara i kroničara medija koji utječu na sadržaj news portala, a oni su nominirali svoje kandidate za vizionare godine u svakoj pojedinačnoj kategoriji. Potom je u svakoj kategoriji odabrano po troje kandidata s najviše nominacija te o pobjednicima i ove godine odlučuje stručni žiri sastavljen od uglednih predstavnika poslovnog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, čije različite perspektive odražavaju širinu područja u kojima nastaju promjene što oblikuju društvo.

Ove godine žiri čine: Zrinka Cvitešić, istaknuta hrvatska glumica; Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke; Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze; Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i komentator tportala; Josip Paladino, istaknuti neurokirurg; Boško Picula, politolog, filmski kritičar i komentator tportala; Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma; Damir Sabol, jedan od najuspješnijih tehnoloških poduzetnika u Hrvatskoj; Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke; Nebojša Slijepčević, nagrađivani filmski redatelj i lanjski dobitnik krovne nagrade Vizionar godine, te Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

U najširoj kategoriji društvo za titulu Vizionara godine nakon prethodnih dobitnika – Marine Škrabalo iz Zaklade Solidarna, Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i volonterskog projekta '72 sata bez kompromisa' – nominirani su:

Đordana Barbarić

Đordana Barbarić, poznata humanitarka i žena koja je snažno obilježila razvoj izvaninstitucionalne socijalne skrbi u Splitu i Hrvatskoj, vizionarski je razvila sustav koji kombinira humanost i organizacijsku učinkovitost. Osnivačica i predsjednica Udruge MoSt gradila je modele pomoći za neke od najranjivijih skupina u društvu: djecu i mlade u riziku, siromašne i beskućnike. Pod njezinim vodstvom MoSt je od lokalne inicijative prerastao u organizaciju sa stabilnim i razgranatim sustavom podrške, a 2025. godine otišla je u mirovinu nakon tri desetljeća rada, ostavljajući iza sebe održiv i funkcionalan model pomoći koji uspješno nastavlja djelovati i bez njezina svakodnevnog vodstva. Njezinu viziju pretočenu u djelo aktivno nastavljaju generacije koje je odgojila, a rješenja koja su Split pretvorila u grad solidarnosti preslikavaju se na cijelu Hrvatsku.

Nadbiskup Mate Uzinić

Mate Uzinić, riječki nadbiskup i metropolit, u 2025. godini, obilježenoj snažnim društvenim podjelama, istaknuo se kao glas dijaloga, uključivosti, otvorene komunikacije i smanjivanja društvenih tenzija, i to unutar prostora koji se često doživljava kao zatvoren ili hijerarhijski tvrd. Dosljedno zagovara otvorenost, dijalog i društvenu osjetljivost, dopirući time i do društvenih skupina izvan crkvenog okvira. Profilirao se kao osoba koja u tradicionalnoj instituciji nastoji graditi mostove, a ne produbljivati podjele. Uzinić je mostograditelj koji svjesno spaja svjetove: konzervativce i progresivce, vjernike i ateiste, Crkvu i društvo. I ove godine potvrdio je da mu to sjajno ide: samo je on mogao na zajedničkoj misi okupiti molitelje i kontraprosvjednike.

Marko Šestan i Karin Doolan

Marko Šestan i Karin Doolan primjer su hrvatske znanstvene izvrsnosti koja ne ostaje zatvorena unutar akademskih institucija, nego vizionarski otvara prilike cijelom sustavu. Oboje pripadaju generaciji istraživača koji pokazuju da je moguće i iz Hrvatske voditi projekte najviše europske razine te pritom stvarati prostor za međunarodnu vidljivost domaće znanosti, a 2025. godine osvojili su prestižne projekte Europskog istraživačkog vijeća, svaki vrijedan oko dva milijuna eura.

Šestan je dobio 'znanstveni Oscar' za projekt koji povezuje imunologiju i neuroznanost, a Doolan za istraživanje toga kako se uloge škola mijenjaju u kriznim situacijama uzrokovanima prirodnim nepogodama. Njihovi uspjesi potvrdili su da hrvatska znanost može biti ravnopravna na najzahtjevnijim europskim natječajima i, još važnije, otvorili su prostor za zapošljavanje mladih znanstvenika.