Krajem ljeta u Berlinu je nakon 12 godina gradnje otvorena dionica gradske autoceste A100, duga 3,2 kilometra, koja povezuje čvor Neukölln s čvorom Treptow. Radi se o najskupljoj dionici autoceste u Njemačkoj jer je koštala preko 720 milijuna eura, odnosno 225 milijuna eura po kilometru.

Cilj izgradnje bio je poboljšati prometnu povezanost s istočnim dijelom Berlina i smanjiti prometne gužve u centru grada. Otvaranje ove dionice, međutim, u fokus njemačke javnosti stavilo je stanje znamenitih njemačkih “autobahnova”. Njemačka, poznata po svojoj mreži 13.200 kilometara autocesta bez općeg ograničenja brzine na mnogim dionicama, suočava se s ozbiljnim problemima.

Prema podacima Saveznog ministarstva prometa i autokluba ADAC-a, stanje je kritično: polovica cesta ima oštećenja, mostovi su u lošem stanju, a prometni zastoji su dosegli rekordne razine. Ovo je posljedica godina nedovoljnih ulaganja, gustog prometa i radova na cesti. Najalarmantnija je situacija s mostovima jer ih je većina izgrađena do polovice osamdesetih godina prošlog stoljeća, a sada su preopterećeni i čak 5.000 ih hitno mora biti obnovljeno ili nanovo izgrađeno.

Ostali problemi su nedostatak novca za održavanje i racionalizacija troškova.

Utjecaj vremenskih uvjeta postao je također problem jer porast temperatura dovodi, posebno kod starijih betonskih segmenata, do pukotina. Veliki promet, bitno veći od onog za koji su autoceste prvobitno bile projektirane, dodatno ubrzava habanje.

Golema proračunska rupa

Prema portalu Global Highways, specijaliziranom za autoceste, Njemačka se, unatoč planu vlade o fondu za infrastrukturu vrijednom 500 milijardi eura suočava s ogromnim manjkom od 15 milijardi eura u proračunu za autoceste u razdoblju od 2026. do 2029. To ima ozbiljne implikacije, a brojne dionice autocesta koje čekaju obnovu vjerojatno će se suočiti s velikim kašnjenjima.

Iako su mnogi projekti planirani i imaju potrebna odobrenja, sada će biti odgođeni. Manjak će utjecati na novogradnju, kao i na radove na održavanju i popravcima ključnih saveznih cesta i autocesta.

U Njemačkoj postoje 74 velika projekta autocesta na koja će utjecati problemi s financiranjem. Jedna od ključnih ruta koje zahtijevaju nadogradnju je autocesta A8 koja povezuje Stuttgart s Münchenom u južnoj Njemačkoj.

Njemački kancelar Friedrich Merz, govoreći o proračunu za iduću godinu najavio je kako neće moći izdvojiti novca za autoceste koliko bi trebalo jer "javna ulaganja ne mogu sama pokriti ono što je Njemačkoj potrebno i ne mogu nadoknaditi sve ono što smo propustili posljednjih godina."

Zato je rekao kako se razmišlja o privatnim investitorima u infrastrukturu. "Planiramo da zajedno s ministarstvom prometa u većoj mjeri pokrenemo javno-privatna partnerstva", rekao je njemački kancelar.

Vožnja i dalje besplatna

I unatoč manjku novca autoceste će i dalje ostati besplatne za obične putničke automobile i motocikle.

Postojao je plan vlade Angele Merkel da se uvede naplata cestarina koju bi realno plaćali samo strani vozači, ali je Europski sud pravde 2019. presudio da takav prijedlog, u kojem bi Nijemci dobivali otpis poreza kojim bi se kompenzirala naplata, diskriminira vozače iz drugih EU zemalja.

Njemačka je morala odustati od tog modela jer krši prava slobode kretanja i usluga u EU. Njemačka već naplaćuje cestarinu za kamione iznad 7,5 tona težine na autocestama i nekim saveznim cestama.

Od 1. prosinca 2023. uvedena je dodatna CO2 naknada za teretnjake, čime se povećavaju prihodi za financiranje infrastrukture. Ova naknada proširena je 1. srpnja prošle godine na kamione iznad 3,5 tona, a prema podacima Autobahn GmbH-a prihod od toga doseže oko 8,1 milijardu eura godišnje. Značajno ali nedovoljno za troškove.

Iz ADAC-a predlažu da se u razdoblju od deset godina ipak uvede naplata za sve, po prijeđenom kilometru i temeljena na emisijama, koja bi bila pravednija i usklađena s klimatskim ciljevima do 2045.

Također prema ADAC-u, 60 posto građana protivi se cestarini za osobna vozila, dok 30 posto podržava ako bi se odnosila isključivo na autoceste.

Kritike oporbe i analitičara

Njemačka opozicija oštro kritizira kancelara Merza i njegovu vladu zbog nedovoljnih i neefikasnih ulaganja u autoceste.

Glavne optužbe su da se posebni fond od 500 milijardi eura predviđen za obnovu i izgradnju infrastrukture zloupotrebljava za popunjavanje rupa u redovitom proračunu umjesto za nove investicije te da se prioriteti stavljaju na sanaciju, a ne na novogradnju.

Njemački analitičari kažu kako nije bio dobar”oprezni” model prošlog premijera Olafa Scholza ograničen proračunskim pravilima i koalicijskim kompromisima, ali nije dobar ni Merzov model fokusiran na masovna ulaganja i reformu pravila o zaduživanjima kako bi se pokrio nedostatak novca.

Iz DIW-a, njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, pozdravljaju fond od 500 milijardi eura za infrastrukturu kao "hrabar korak" za konkurentnost Njemačke. Međutim, upozoravaju na rizik od inflacije i dugova ako se na autocestama bude radilo kao do sada, sporo i neefikasno. U ovom institutu vjeruju da će se u idućih 10 godina pokazati da je uvođenje cestarina za osobna vozila ipak neizbježno.

Oeko institut, posvećen zaštiti okoliša, upozorava kako je samo 20 posto novca tog fonda namijenjeno zelenim projektima.

Obnova i izgradnja će se nastaviti ali problemi će ostati upozoravaju iz ADAC-a. Prema njihovim istraživanjima do 2030. godine očekuje se rast od 7-10 posto u prometu osobnih automobila te rast od 12-15 posto u teretnom prometu.

Postojeće autoceste jednostavno to neće moći podnijeti.