Dok se najpoznatija turistička odredišta poput jezera Como ili španjolske Mallorce bore s prekomjernim brojem posjetitelja, sve veći broj turista baca mrežu dalje u potrazi za mirnim plažama i povijesnim znamenitostima bez nepreglednih redova. Trend takozvanih cool ljetovanja usmjerava putnike prema manje poznatim regijama gdje priroda, gastronomija i autentično iskustvo i dalje igraju glavnu ulogu.

Hrvatski i slovenski aduti

Iako su Dubrovnik i popularni dalmatinski otoci odavno upisani na globalnu turističku kartu, Hrvatska je puna neistraženih mjesta. Kvarnerski zaljev privlači one željne aktivnijeg i zdravijeg odmora. Otok Lošinj nudi kilometre pješačkih i biciklističkih staza uz šljunčane plaže, a krstarenje zaljevom uz promatranje dupina i posjet mirnijem Cresu idealan je bijeg od klasične vreve, savjetuje britanski The Telegraph. Također, sve više turista otkriva unutrašnjost Istre, divlje uvale južnog Brača te slikovita ribarska sela na dalmatinskoj obali u kojima vrijeme kao da je stalo.

Sličan trend bilježi i susjedna Slovenija. Dok Ljubljana i kultno Bledsko jezero ljeti pucaju po šavovima, oni upućeniji okreću se Vipavskoj dolini. Smještena blizu granice s Italijom, ova je regija savršena za gastro nomade; nudi obiteljske vinograde, degustacije na Vinskom vlaku, skrivene dvorce u stijenama te vrhunski pršut i kozji sir spravljen po stoljetnim recepturama.

Sjever Albanije

Na valu rasta mediteranskog turizma Albanija bilježi ogroman bum. Ipak, dok se jug zemlje bori s betonizacijom i masovnom gradnjom novih hotela, njezin planinski sjever ostaje netaknut. Destinacije poput Nacionalnog parka Theth i doline Valbone nazivaju albanskim Alpama, a nude impresivne pašnjake, čiste rijeke i prazne planinarske staze kojima dominiraju tek tradicionalna seoska domaćinstva.

Cijene su ondje još uvijek osjetno niže od europskog prosjeka, a putnici uz netaknutu prirodu mogu vidjeti i zloglasne betonske bunkere iz doba Envera Hoxhe. Nezaobilazna postaja je i Skadar, grad na istoimenom jezeru u kojem su sačuvane zidine stare preko dvije tisuće godina.

Od francuskih laguna do Grčke i Portugala

Oni koji preferiraju klasične destinacije u mirnijem ruhu, također imaju odličan izbor. U Francuskoj savjetuju posjet oazi u Arcachonu, zaljevu poznatom po uzgajalištima kamenica i divljim dinama, ali i na otočiću Cavallo kraj Korzike gdje su automobili strogo zabranjeni.

Italija se umjesto mora sve više hvali planinskim regijama pa hit postaje regija Trentino s preko 250 jezera u kojima se posjetitelji mogu kupati okruženi šumama. U Grčkoj pažnju kradu zeleni Samos i romantična Itaka, koja je znatno tiša od susjedne Kefalonije. U Španjolskoj obalu Mediterana mijenjaju za atlantsku Galiciju, čije pješčane plaže podsjećaju na Karibe, dok u Portugalu, umjesto krcatog juga, putnici biraju divlji, poljoprivredni Alentejo ili stari grad Ponte de Lima u pokrajini Minho. Svoju šansu za bijeg u prirodu nudi i švedski Göteborg te finska regija Tampere sa svojih 50 javnih sauna uz obalu jezera.