milijarde eura

Njemačka troši dosad neviđen iznos na naoružanje: Pobrojeno što sve misle kupiti

30.01.2026 u 16:43

Bionic
Reading

Njemačka vojska (Bundeswehr) ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura – velik, dosad neviđeni iznos. Tim se novcem Bundeswehr, na kojem se desetljećima štedjelo, treba ponovno učiniti borbeno sposobnim. Što kupuje za te silne milijarde i koliko dobro funkcionira brzo naoružavanje, pitanja su na koja je odgovor potražio Deutsche Welle

Prvi put u svojoj povijesti Bundeswehr ove godine naručuje nekoliko tisuća borbenih dronova, a prednost su dobile mlade tehnološke tvrtke: startupovi Stark Defence iz Berlina i Helsing iz Münchena trebali bi svaki dobiti ugovor vrijedan do 300 milijuna eura. Kupuju se tako kamikaza dronovi, u stručnom žargonu nazvani loitering munition, tj. letjelice opremljene bojevom glavom koje se obrušavaju na cilj i pritom se same uništavaju, navodi Deutsche Welle.

Protudronska obrana

Bundeswehr ima nedostatke i u obrani od dronova, što bi se trebalo riješiti kombiniranjem različitih obrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektroničko ometanje pa sve do protuzračnog oklopnog vozila Skyranger 30, a ono može suzbijati i njihove rojeve.

Skyranger, koji proizvodi koncern Rheinmetall, osobito je važan jer je sve više letova sumnjivih dronova nad Njemačkom, pa i iznad objekata Bundeswehra. No on može biti isporučen tek 2028. godine te će tada postati glavni oružani sustav novoformirane protuzračne postrojbe kopnene vojske.

Za obranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje, a ponajprije je važno za mornaricu. Naime brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje streljiva dok lasersko oružje treba samo električnu energiju. Razvile su ga tvrtke Rheinmetall i MBDA i već je prošlo fazu testiranja u mornarici te se također nalazi na popisu nabave Bundeswehra.

Narudžbe i od američkih proizvođača

Bundeswehr sklapa i ugovore s američkim proizvođačima, poput onog za nabavu nevidljivog borbenog zrakoplova F-35A, smatranog najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 primjeraka od američkog obrambenog diva Lockheed Martina, a trošak cijelog paketa, uključujući naoružanje i rezervne dijelove, iznosi gotovo deset milijardi eura. Jedan od razloga za njegov izbor je taj što F-35 u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama.

Osim toga, Bundeswehr kupuje 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Chinook od američkog koncerna Boeing. U Europi, kažu stručnjaci, ne postoji konkurentski proizvod s takvim sposobnostima, a cijena mu je 7,3 milijarde eura.

Iz Boeinga dolazi i P-8A Poseidon, pomorski izviđački zrakoplov koji zahvaljujući najmodernijoj senzorskoj tehnologiji može nadzirati velika morska područja i otkrivati podmornice. Prvi je primjerak u jesen isporučen njemačkoj mornarici.

Novost za Bundeswehr: Projekt Uranos KI

Moderni oružani sustavi više se ne mogu zamisliti bez umjetne inteligencije (UI) zbog čega je njemačkoj vojsci za oko zapeo projekt Uranos KI, kojim će se opremiti brigada Bundeswehra u Litvi. Na istočnom krilu NATO-a treba precizno nadzirati velika područja i tu na scenu stupa UI te bi trebao pomagati u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima.

Fregata F126: Od prestižnog projekta do problema

Plan je bio ojačati i njemačku mornaricu. No nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda, fregate F126, glavni izvođač, nizozemsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio realizirati ga. Sada bi njemačka tvrtka Naval Vessels Lürssen (NVL) trebala preuzeti projekt i spasiti što se još može.

U međuvremenu, zbog obaveza u NATO-u, Njemačka je posegnula za privremenim rješenjem. Bundeswehr tako želi kupiti fregate tipa MEKO A-200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova, no i to 'prijelazno rješenje' naravno košta, a Bundestag je za njega već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.

Nove uniforme za buduće vojnike

I za nove uniforme i osobnu opremu Bundestag je krajem prošle godine odobrio visok iznos – za ukupno 460.000 vojnikinja i vojnika. Kada stupe u službu, 'ne možemo ih oblačiti u trenirke', objasnio je ministar obrane Boris Pistorius.