Plan stiže nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz u svibnju otvoreno poručio da Berlin namjerava 'dati Bundeswehru sve potrebne resurse' kako bi osigurao vojnu premoć u Europi. Pet mjeseci kasnije njegova se ambicija konkretizira u plan nabave koji obuhvaća kopno, zrak, more, svemir i kibernetičku obranu, a uvid u dokument imao je Politico.

Novi model financiranja vojske

Politički trenutak ovog plana poklapa se s promjenom financijskog pristupa. Njemačka je, prema novoj Merzovoj strategiji, počela izuzimati obranu iz ustavnog ograničenja zaduživanja (tzv. debt brake), što otvara prostor za višegodišnja ulaganja i nakon što se iscrpi poseban fond od 100 milijardi eura koji je 2022. godine uspostavio tadašnji kancelar Olaf Scholz.

Prema dokumentu, Bundeswehr planira oko 320 novih projekata nabave u idućem proračunskom ciklusu, a njih 178 već ima predviđene izvođače te njemačke tvrtke dominiraju među dobavljačima s oko 160 projekata vrijednih 182 milijarde eura.

Rheinmetall i Diehl - stupovi njemačke vojne industrije

Najveći pobjednik je Rheinmetall jer se pojavljuje u čak 53 projektne linije ukupne vrijednosti više od 88 milijardi eura. Od toga bi oko 32 milijarde eura išlo izravno njemu, a dodatnih 56 milijardi povezano je s njegovim podružnicama i zajedničkim pothvatima, poput programa borbenih vozila Puma i Boxer, koji bi do 2035. godine trebali isporučiti 687 vozila.

U području protuzračne obrane Bundeswehr planira nabaviti 561 sustav Skyranger 30, također pod vodstvom Rheinmetalla.

Drugi veliki dobavljač je Diehl Defence, proizvođač projektila iz Bavarske, koji se pojavljuje u 21 liniji vrijednoj 17,3 milijarde eura. Najvažniji programi odnose se na sustave IRIS-T, koji će postati temelj buduće njemačke protuzračne mreže, uključujući 14 kompleta sustava IRIS-T SLM te stotine projektila srednjeg i kratkog dometa.

Dronovi, sateliti i svemirska sigurnost

U planu se vidi i snažan pomak prema bespilotnim sustavima. Njemačka vojska želi proširiti flotu naoružanih dronova Heron TP u suradnji s izraelskim IAI-em, kao i uvesti 12 taktičkih modela LUNA NG te četiri pomorska drona uMAWS za potrebe mornarice.

Najskuplji projekti, međutim, odnose se na svemir. Više od 14 milijardi eura planirano je za nove komunikacijske satelite, nadzorne stanice i orbitalnu mrežu u niskoj orbiti, vrijednu oko 9,5 milijardi eura, koja bi trebala osigurati stalnu i otpornu vezu za zapovjedništva i postrojbe. Ti projekti dio su inicijative ministra obrane Borisa Pistoriusa za jačanje 'svemirske sigurnosti', procijenjene na 35 milijardi eura.

Ovisnost o SAD-u i strateške napetosti

Jedan od politički najosjetljivijih elemenata jest moguća nabava 15 borbenih zrakoplova F-35 američkog Lockheed Martina, vrijedna oko 2,5 milijardi eura. Time bi Njemačka zadržala svoju ulogu u nuklearnoj doktrini NATO-a, ali i ostala ovisna o američkom održavanju i softveru.

Slično vrijedi za druge američke sustave koje planiraju kupiti: 400 krstarećih raketa Tomahawk Block Vb, tri lansera Typhon te četiri mornarička zrakoplova Boeing P-8A Poseidon.

Ukupno, projekti povezani sa SAD-om čine manje od pet posto ukupne vrijednosti, no obuhvaćaju gotovo sve strateške i nuklearne sposobnosti Njemačke – od sustava dugog dometa do nadzora mora i zračnog prostora.

Nacionalni prioritet: Zadržati novac u zemlji

Premda politička realnost zahtijeva suradnju sa saveznicima, Berlin želi da većina sredstava ostane u njemačkoj industriji i gotovo polovica planiranih ulaganja odnosi se na domaće proizvođače, od tenkova i senzora do streljiva.

U praksi to znači da će Rheinmetall, Diehl Defence, Airbus i Krauss-Maffei Wegmann postati temelj buduće europske obrambene infrastrukture. Njemačka se time pozicionira ne samo kao vojna sila, nego i industrijski centar nove europske obrane.

Plan vrijedan 377 milijardi eura nije samo financijski dokument, nego politička deklaracija. On označava prekretnicu u njemačkom odnosu prema obrani trideset godina nakon što je Bundeswehr simbolizirao suzdržanost i pacifizam.