Sve je jači dojam da se političko i sigurnosno težište Europe pomiče prema istoku, ondje gdje Berlin agresivno povećava izdvajanja za obranu do razina o kojima druge europske zemlje mogu samo sanjati, piše Bloomberg.

Njemačka zapravo radi ono što je tražio NATO. Obećala je da će do 2029. godine uložiti više od 500 milijardi eura u obranu, dosegnuvši pritom novi cilj saveza: ulaganje 3,5 posto BDP-a u vojsku čak šest godina ranije od predviđenog.

I dok NATO hvali Berlin zbog novog zamaha, u pojedinim europskim prijestolnicama sve se češće čuju pitanja o tome kakve će posljedice imati povratak Bundeswehra kao dominantne vojne sile u Europi. Zabrinutost dodatno raste jer krajnje desna i nacionalistička Alternativa za Njemačku (AfD) obara rekorde popularnosti, što oživljava strahove da proeuropska politika u Berlinu više nije sigurna stvar.

Nelagoda u Francuskoj

Francuska, koja i dalje ima jednu od najmoćnijih europskih vojski te jedina posjeduje svoje nuklearne kapacitete, promatra Njemačku s kombinacijom olakšanja i tjeskobe. S jedne strane, uznemiren Europom i Rusijom, Pariz je zadovoljan time što se Berlin konačno ozbiljno hvata obrane. S druge strane, jasno mu je da njemačka industrijska snaga neizbježno nadmašuje francuski obrambeni sektor.

Četiri francuska dužnosnika, govoreći neslužbeno, priznaju da u političkom vrhu vlada 'opći osjećaj nelagode' zbog naglog jačanja njemačke vojske i političkog utjecaja koji to nosi.

'Francuska je u krhkoj situaciji, a činjenica da se Njemačka obvezuje s takvom odlučnošću naravno da će stvoriti dinamiku koja bi nas mogla ostaviti po strani', kaže zastupnik u Europskom parlamentu François-Xavier Bellamy. 'Domaća krhkost slabi geopolitički utjecaj Francuske.'

Bellamy, član desnocentrističkog EPP-a i zagovornik politike 'Kupujte europsko', ističe da Francuska – kao jedan od vodećih svjetskih izvoznika oružja – treba više usmjeriti prodaju europskim partnerima. 'Iako smo zabrinuti zbog rasta njemačke industrije, moramo biti dosljedni', dodaje. 'Francuska se dugo žalila da sama obavlja posao.'

Promjena ravnoteže moći

Claudia Major iz Njemačkog Marshallova fonda podsjeća da je Europom desetljećima vladala neformalna podjela uloga: Francuska je bila geopolitička sila, a Njemačka ekonomska. Berlin se pritom sustavno držao političke skromnosti.

'Njemačka nije htjela biti politički div. Sada radi oboje i pokušava uklopiti to u europski okvir', kaže Major. 'To Francusku stavlja u težak položaj. Njezina tjeskoba više govori o samoj Francuskoj nego o Njemačkoj.'

Pod kancelarom Friedrichom Merzom Berlin je praktički ukinuo stroga fiskalna ograničenja za obranu i otvorio prostor za povijesno visok priljev sredstava kako bi se odvratila sve agresivnija Rusija. I druge sjevernoeuropske zemlje povećavaju vojnu potrošnju, ali rijetko koja može pratiti njemački tempo i opseg ulaganja. Francuska, Italija i Španjolska imaju ograničen ili nikakav fiskalni manevarski prostor.

NATO, naravno, pozdravlja jačanje Njemačke. Glavni tajnik Mark Rutte u prosincu je u Berlinu izjavio: 'Ovo je upravo ona vrsta odlučnosti koja nam je potrebna kako bismo osigurali svoju sigurnost. Njemačka predvodi primjerom.'

Francuska se naljutila

Unatoč toj harmoniji, Berlin i Pariz već godinama teško pronalaze zajednički jezik u ključnim obrambenim projektima. Francuska se posebno naljutila nakon što je bivši kancelar Olaf Scholz pokrenuo inicijativu 'Europski nebeski štit', golemu investiciju u raketnu obranu, bez uključivanja Pariza. Razočaranje je raslo nakon odluke o kupnji 35 američkih aviona F-35, vrijednih 10 milijardi eura, umjesto europskih zrakoplova.

Iako Merz danas usporava kupnju američkog oružja, suradnja s Francuskom i dalje škripi. Najbolji primjer je Future Combat Air System (FCAS), najambiciozniji europski obrambeni projekt koji je nakon godina natezanja između Dassaulta i Airbusa doveden gotovo do ruba propasti.

Njemačka preuzima sve više uloga u NATO-u i EU-u

Nova njemačka vojna snaga pruža Berlinu jači glas u Bruxellesu i NATO-u. Njemačka želi veću ulogu Europske obrambene agencije, na čijem je čelu njemački general. Američki dužnosnici u NATO-u, navodno u šali, sve češće spominju mogućnost da vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi jednog dana bude Nijemac, a to je pozicija koja je od osnutka saveza uvijek bila američka.

Poljska, koja tradicionalno s velikim oprezom gleda prema Njemačkoj, ovoga puta je, čini se, manje zabrinuta. 'Sve dok je Njemačka članica EU-a i NATO-a, više se bojim njemačke averzije prema naoružanju nego njemačke vojske', poručuje zamjenik poljskog premijera Radosław Sikorski.

Njemačka je pritom jedina europska sila koja ima kapacitete razvijati ključne strateške sposobnosti – od zračne i raketne obrane, preko svemirske obavještajne infrastrukture, do logistike. General Markus Laubenthal iz NATO-a poručuje: 'Nadamo se da će Njemačka dodatno razviti strateške pokretače za savez. Zajedno smo jači. Moramo se dogovoriti o zahtjevima i brže isporučivati jer su nam potrebne te sposobnosti.'

No njemačka unutarnja politika brine Europu više od tenkova. Uspon AfD-a, koji u nekim anketama vodi na istoku zemlje i mogao bi ostvariti veliku pobjedu na lokalnim izborima, izaziva ozbiljnu zabrinutost. 'Postoji sve veća zabrinutost zbog toga što bi se moglo dogoditi s ovom izuzetno snažnom njemačkom borbenom silom ako bi AfD preuzeo političko vodstvo', upozorava Jana Puglierin iz Europskog vijeća za vanjske odnose.