Obećanje kancelara Friedricha Merza dolazi nakon godina zanemarivanja Bundeswehra i sve izraženije zabrinutosti zbog Rusije te promjena u američkoj vanjskoj politici.

Prema dogovorenim reformama, Njemačka planira povećati broj aktivnih vojnika sa sadašnjih oko 180.000 na 260.000 te prikupiti još 200.000 rezervista do 2035. godine, piše CNN.

Prvi korak bit će privlačenje dobrovoljaca, i to uz znatno veće poticaje. Početna plaća penje se na 2600 eura, što je 450 eura više nego dosad. Ako to ne bude dovoljno, država će moći posegnuti za obveznim pozivima.

Od iduće godine svi osamnaestogodišnjaci dobit će upitnik o interesu za služenje, a za mladiće će njegovo ispunjavanje biti obvezno. Od 2027. slijede i obvezni liječnički pregledi za muškarce iste dobi.

Uvode se nove mjere

Nove mjere stižu u trenutku u kojem rat u Ukrajini i upozorenja iz Washingtona tjeraju Europu na samostalnije razmišljanje o sigurnosti. Stručnjaci procjenjuju da bi Rusija već u sljedećih nekoliko godina mogla testirati obranu NATO-a. Njemački načelnik obrane, general Carsten Breuer, rekao je za BBC da bi se Savez trebao pripremiti za mogući napad do 2029. godine.

Minna Ålander iz Chatham Housea smatra da Njemačka zbog svog položaja može postati ključan stup europske obrane. 'Ako se ostvare planovi za postizanje novog broja osoblja, to će biti sjajno za Europu, ali će vjerojatno biti negdje u 2030-ima', rekla je.

Regrutacija u stilu lutrije?

Kako doći do tog cilja, bilo je predmet žestokih rasprava u koaliciji CDU-a i SPD-a. Razmatrana je čak i 'regrutacija u stilu lutrije', no ministar obrane Boris Pistorius odbacio je taj prijedlog i prebacio fokus na sustav dobrovoljnog novačenja uz bolje uvjete.

'Nema razloga za zabrinutost, nema razloga za strah', poručio je, naglašavajući da je snažna vojska najbolja garancija da se Njemačka neće morati uključiti u sukob.

Ipak, ideja obveznog služenja ostaje politički osjetljiva. Ljevica joj se snažno protivi, a istraživanja pokazuju da čak 80 posto birača stranke Die Linke odbacuje povratak obveznog novačenja. Ålander smatra da bi Njemačka mogla dosegnuti cilj i bez prisile, no upozorava da bi nametanje obvezne službe moglo gurnuti mlade prema političkim ekstremima.

Mladi koje je CNN intervjuirao dijele slične dvojbe. Tako je jedan 17-godišnjak rekao: 'Naravno da je važno moći se braniti. Ali zato smo u NATO-u... Volim Njemačku, ali ne bih rekao da se sada želim boriti za ovu zemlju.' Drugi su pak zabrinuti da bi im se planovi za obrazovanje i karijeru raspali ako budu pozvani u službu.

Istodobno, broj zahtjeva za priznavanje prigovora savjesti naglo raste; ove godine podneseno ih je više od 3000, najviše otkako je 2011. godine ukinuta obvezna služba.

Pokrenut poseban fond

Njemačka godinama vuče posljedice dugotrajnog zanemarivanja obrane. Bundeswehr je još od Hladnog rata kronično slabo financiran, a izdaci su desetljećima ostajali ispod NATO-va praga od dva posto BDP-a. Tek je ruska invazija 2022. godine potaknula dubok zaokret. Tadašnji kancelar Olaf Scholz proglasio je 'Zeitenwende' (prekretnicu) i pokrenuo poseban fond od 100 milijardi eura za modernizaciju vojske.

Promjena je nastavljena i ove godine. Njemačka je u lipnju obilježila svoj prvi Dan veterana od Drugog svjetskog rata, a novi zakon određuje da se obilježava svake godine 15. lipnja. Kancelar Merz otišao je i korak dalje obećavši udvostručiti obrambenu potrošnju i pretvoriti Bundeswehr u 'najjaču konvencionalnu vojsku u Europi'. 'Putin razumije samo jezik moći', poručio je.

Zakon sada ide pred Bundestag, a ako bude izglasan do kraja godine, stupit će na snagu 1. siječnja 2026.