Dok je veliki dio jugozapadnog Berlina danima bio u mraku i ledu, vlasti su potvrdile da je riječ bila o namjernom podmetanju požara te usput upozorile na ranjivost njemačke infrastrukture, piše Washington Post.

Tijekom hladnog siječanjskog vikenda bez struje je ostalo oko 100 tisuća ljudi u 45 tisuća kućanstava. Bolnice su se prebacile na agregate, javni prijevoz je stao, a stanovnici su privremeno napustili domove. Do srijede je energija vraćena, a istraga se usmjerila na mali most preko kanala Teltow, gdje je zapaljen snop energetskih kabela.

Odgovornost je preuzela ljevičarska ekstremistička skupina Vulkangruppe, koja je u priopćenju napisala: „Kratko smo spojili ugljane kabelske niti čeličnim šipkama koje su ležale uokolo“, opisujući napad kao udar na „klimatski štetnu plinsku industriju“ i energetično zahtjevne AI podatkovne centre. Skupina je već bila meta njemačke obavještajne službe, a ranije ove godine preuzela je odgovornost i za požar koji je zaustavio proizvodnju u Teslinoj tvornici južno od Berlina.

Otvorena su teška pitanja

Sigurnosni stručnjaci upozoravaju: ako amaterski saboteri mogu paralizirati dio glavnog grada, što bi mogla napraviti profesionalna operacija usmjerena protiv elektroenergetske mreže, željeznica ili naftovoda? Posebno u vrijeme pojačanih geopolitičkih napetosti i ruskih hibridnih aktivnosti.

Posljednjih godina u Njemačkoj je zabilježeno više namjernih paljenja uz željezničke pruge, uglavnom povezanih s ekstremističkim skupinama koje se protive kapitalizmu, fosilnim gorivima i državnim institucijama. No sve veći je i strah od prikrivenih ruskih sabotaža. „Napadi na infrastrukturu dio su repertoara i Rusije i krajnje ljevice, ali krajnje ljevičarski motiv trenutno je vrlo vjerojatan“, rekao je politički konzultant Johannes Hillje. Istaknuo je, međutim, da veze s Rusijom ne treba prerano isključiti.

Zbrka oko odgovornosti dodatno je narasla nakon što su se pojavila tri različita pisma navodnih članova Vulkangruppe – jedno koje preuzima odgovornost, drugo koje odbacuje rusku umiješanost i treće u kojem „izvorna“ skupina tvrdi da nema veze s napadima.

Kakvo je zapravo stanje njemačke infrastrukture?

Nestanak struje otvorio je pitanje stanja njemačke infrastrukture. Berlin i dalje djelomično ovisi o kabelima starim i do 80 godina, uključujući one ispunjene uljem. Iako Njemačka većinu mreže vodi pod zemljom, stručnjaci upozoravaju da je nemoguće fizički zaštititi sve ulaze, mostove i križanja energetskih sustava. „Oduvijek je bilo takvih prijetnji“, kaže profesor energetskih sustava Christian Rehtanz, naglašavajući da se otpornost najviše gradi kroz alternativne rute i brzu reakciju.

Njemački Crveni križ, koji je otvorio hitna skloništa i organizirao pomoć stanovnicima, upozorio je da je potrebno ojačati civilnu zaštitu. „Nestanak struje pokazuje koliko je kritična infrastruktura ranjiva“, rekao je predsjednik DRK-a Hermann Gröhe.

Kako se grad vraćao u normalu, incident je postao i tempirana bomba uoči političkih obračuna uoči jesenskih izbora u Berlinu. Gradonačelnik Kai Wegner našao se pod kritikom nakon što je priznao da je otišao na tenis samo nekoliko sati nakon početka krize. „AfD bi mogao profitirati jer je mnogo građana ljuto zbog način upravljanja krizom“, smatra Hillje. „To će se sigurno osjetiti na izborima.“