ČUVARI USTAVA I DOSTOJANSTVA

Njemačka se protiv neonacističkog revizionizma bori zakonima i tajnim službama, a evo i kakve su kazne za huškače

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 21.03.2020 20:59
  • Objavljeno 21.03.2020 u 20:59
Njemačka, ilustracija

Njemačka, ilustracija

Izvor: EPA / Autor: FILIP SINGER

Sve učestaliji neonacistički ispadi u Njemačkoj, posebice oni koji se bilježe u redovima savezne vojske i kod političara s desnog spektra, pokazuju da i u zemlji s rigidnim zakonima ima onih koji su iz samo njima znanih razloga spremni riskirati višegodišnje zatvorske kazne zbog povijesnog revizionizma ili bilo kakvog pokušaja oživljavanja sjećanja na Treći Reich, osobito ukoliko to kazneno djelo ima huškačka obilježja. Tportal je istražio kako funkcionira njemački kazneni zakon koji ne dopušta Nijemcima da zaborave svoju tamnu stranu povijesti

Iako je Nijemcima vrlo važna kultura sjećanja na Holokaust, ta zemlja u posljednje vrijeme bilježi sve veći broj antisemitskih napada. Jedan od njih, onaj iz listopada prošle godine u Halleu, okončan je s dvije ljudske žrtve nakon neuspješnog napada na tamošnju sinagogu. Sve su učestaliji i neonacistički i rasistički ispadi unutar savezne vojske, a da o čelnicima desno orijentirane Alternative za Njemačku (AfD) i ne govorimo.

Tijekom prošlomjesečnog stranačkog skupa u Krefeldu članovi stranke dijelili su bojanke za djecu protuislamskog sadržaja pa su na meti parlamentarne istrage kojom se želi ustvrditi jesu li slikovnice financirane javnim novcem, ali i istrage policije koja bi mogla podignuti kaznenu prijavu na temelju stavka 130. njemačkog kaznenog zakona kojim se kažnjava huškanje naroda. Prema tom stavku saveznog zakona, kažnjava se poticanje ili poziv na mržnju ili nasilje protiv skupine ljudi, napad na ljudsko dostojanstvo, pojedinca ili članove skupina te vrijeđanje, omalovažavanje ili kleveta.

Vrlo precizno sročen zakon njemačkom je pravosuđu iznimno važan, iako ograničava ustavom zajamčenu slobodu govora, pa se oslanja na ograničavanje učinkovitosti njemačkog ustava koji ima jamstvo ustavne vječnosti što se odnosi i na obvezu poštovanja ljudskog dostojanstva i temeljnih prava. Tom klauzulom, između ostalih, Njemačka štiti miran suživot u vlastitom društvu te je na taj način zaštitila ljudsko dostojanstvo, a samim time se i trajno osigurala od upadanja u zamku neke nove diktature.

  • +25
  • +22

Prosvjed protiv neonacista

Izvor: EPA / Autor: FOCKE STRANGMANN

Dugogodišnji zatvor poricateljima

U Njemačkoj je, za razliku od Sjedinjenih Država, nezamislivo marširati ulicama s nacističkim zastavama, a strogo su postavljena i ograničenja u javnom govoru i izražavanju kada je u pitanju desni ekstremizam. Prema stavku zakona kojim je regulirano huškanje naroda, tzv. Volksverhetzung, potpuno je ilegalno proizvoditi, distribuirati ili prikazivati simbole nacističke Njemačke poput kukastog križa i Hitlerova pozdrava, ali i mnogobrojnih simbola, vikinških runa ili industrijskog zamašnjaka, koje su neonacisti stilizirali kako bi zaobišli izvorište zakona.

Poricanje Holokausta također potpada pod taj zakon i poput spomenutih zločina kažnjava se kaznom zatvora u trajanju od pet godina. Opetovano poricanje pogroma Židova može rezultirati i dugogodišnjim zatvorom, kao što je to slučaj Horsta Mahlera, odvjetnika i ekstremno desnog političkog aktivista kojeg su dva njemačka suda 2009. godine osudila na ukupno 12 godina zatvora bez mogućnosti ranijeg otpusta.

  • +26
  • +23

Prosvjed neonacista

Izvor: EPA / Autor: JENS SCHLUETER

Na zakon, koji je usvojen 1960. godine nakon što su antisemiti išarali kelnsku sinagogu svastikama, osobito se pazi u njemačkoj saveznoj vojsci. Iako su se u posljednje vrijeme zaredali neonacistički ispadi unutar Bundeswehra, u ministarstvu obrane su prošle godine, a kako bi opravdali svoju budnost kada su u pitanju ubačeni elementi, zatražili izvješće Vojne protuobavještajne službe (MAD) o neonacističkim stremljenjima unutar vojske.

Kontraobavještajni udar

Izvješće njemačkih kontraobavještajaca pokazalo je da je vojska 21 neonacistu odbila primanje u svoje redove. Među njih 21 je i nekoliko pripadnika desničarske udruge Građanin Reicha, koja odbija njemačke zakone i institucije, ali i 12 islamskih radikala te dvojica ekstremnih ljevičara, dok su ostali otprije poznati kao nasilnici i kriminalci. Pod obradom tajnih službi bila su i dvojica pripadnika desničarskog Pokreta identiteta, a koji otprije nadzire Ured za zaštitu ustavnog poretka.

Služba za zaštitu ustavnog poretka (Verfassungschutz) u četvrtak je pod stalnu prismotru stavila ekstremno krilo nacionalno-populističke Alternative za Njemačku, a ono se jednostavno naziva Krilo (Fluegel). Na njezinom čelu je predsjednik stranačkog ogranka za Tirinšku Björn Höcke, istaknut svojim ekstremno desnim ispadima u više navrata. Prema pojašnjenju ravnatelja Verfassungschutza Thomasa Haldenwanga, proglašenje Krila objektom nadzora znači da Ured za zaštitu ustavnog poretka ovu skupinu smije nadgledati svim sredstvima koja unutarnjoj tajnoj službi stoje na raspolaganju.

Nakon nedavnog napada radikalne desnice u Hanauu, u kojem je ubijeno devet osoba stranog porijekla, zahtjevi za praćenjem ekstremnog dijela AfD-a sve su glasniji pa su čuvari ustavnog poretka najavili mogućnost prismotre mladeži Alternative za Njemačku.

  • +4
  • +1

Masakr u njemačkom gradu Hanauu

Izvor: EPA / Autor: WIESBADEN112

Ured se još ranije pozabavio pojavom neonacizma na društvenim mrežama pa je tako njemačkoj vladi 2012. sugerirao gašenje profila na društvenim mrežama onih kojih su širili neonacističke mimove ikone, a što je službeni Belin i učinio. Štoviše, zbog porasta antisemitizma među dijelom njemačkih korisnika Twittera, YouTubea i Facebooka vlada je osnovala poseban odjel unutar Ureda za zaštitu ustavnog poretka koji se bavi huškanjem na društvenim mrežama, tzv. Netzwerkdurchsetzungsgesetz (NetzDG), a koji se slobodnije može prevesti kao odjel za izvršenje zakona na mrežama.

Nadzor društvenih mreža

U siječnju 2018. godine taj je ured prisilio šefove Facebooka, Twittera i YouTubea da uklone svaki oblik govora mržnje, lažnih vijesti i ilegalnog materijala u roku od 24 sata. U protivnom im je prijetila kazna do 50 milijuna eura. Društvenim mrežama ranije su najavljene moguće kazne pa su vlasnici zaposlili stotine novih zaposlenika kako bi se uspješno nosili s novouspostavljenim zakonima.

  • +6
  • +3

Prosvjed protiv AfD-a

Izvor: EPA / Autor: RONALD WITTEK

Stavak 130. Kaznenog zakona budno pazi i Ustavni sud, najviša sudska instanca u Njemačkoj. Taj sud ima ovlasti zabraniti stranku za koju smatra da namjerava narušiti ustavni i politički poredak. Početkom 2018. godine na zahtjev Gornjeg doma njemačkog parlamenta zamalo je zabranio Nacionaldemokratsku stranke Njemačke (NPD), ali je ustvrdio kako je ta organizacija preslaba da bi imala utjecaj na stabilnost poretka. No ona je i nadalje pod prismotrom čuvara poretka i suočavanja s prošlošću iz Verfassungschutza.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!