Samo u 2024. godini zemlje članice EU-a potrošile su 343,2 milijarde eura, a prema procjenama Europske obrambene agencije (EDA), taj bi iznos u 2025. mogao dosegnuti 392 milijarde eura. U odnosu na 2020., riječ je o gotovo udvostručenoj potrošnji, čak i kad se uračuna inflacija, piše Euronews.

Stručnjaci izravno povezuju ovaj rast s ruskom invazijom na Ukrajinu i nesigurnom američkom potporom Europi. Iako se priprema mirovni plan Moskve i Kijeva, mnogi upozoravaju da bi sporazum koji bi išao na ruku Rusiji mogao dugoročno destabilizirati regiju, osobito jer se Ukrajini i susjednim državama čini sve izglednijom prijetnja nove agresije.

Njemačka na vrhu, Francuska odmah iza nje

U Europskoj uniji dominiraju dvije vojne sile: Njemačka i Francuska. Njemačka je 2024. godine uložila 90,6 milijardi eura, odnosno 26,4 posto ukupne potrošnje EU-a, dok je Francuska na drugom mjestu s 59,6 milijardi eura (17,4 posto). Zajedno drže gotovo 44 posto europske vojne potrošnje.

U stopu ih slijede Italija (32,7 mlrd.) i Poljska (31,9 mlrd.), a Španjolska je, unatoč veličini gospodarstva, ostala na relativno skromnih 22,7 milijardi eura i američki predsjednik Donald Trump ranije je ove godine čak zaprijetio da bi zbog izbjegavanja povećanja vojne potrošnje mogla biti izbačena iz NATO-a.

Top 5 zemalja zajedno čini više od dvije trećine ukupnih obrambenih izdataka EU-a.

Sveukupna potrošnja po zemlji članici

Potrošnja po glavi stanovnika

Velike razlike: 14 zemalja troši manje od 5 milijardi eura

Na drugoj strani spektra nalazi se skupina od 14 članica čiji obrambeni proračuni ne prelaze pet milijardi eura godišnje. Među njima su Austrija, Mađarska i Portugal, a Malta, najmanja članica EU-a, potrošila je 99 milijuna eura.

Iako nisu dio EU-a, bitni su i podaci za ključne europske članice NATO-a: Ujedinjeno Kraljevstvo je 2024. godine izdvojilo oko 75 milijardi eura, a Turska oko 24,4 milijarde.

Koliko se troši na oružje po stanovniku?

Razlike su i više nego vidljive. Dok Malta ulaže skromnih 174 eura po osobi, Danska prednjači s čak 1540 eura. Više od tisuću eura po stanovniku izdvajaju još Nizozemska, Finska, Švedska i Njemačka.

Prosjek EU-a iznosi 686 eura, odnosno 764 eura, kad se uračuna veličina populacija država.

'Ruska invazija na Ukrajinu u punom opsegu bila je glavni pokretač porasta obrambene potrošnje', kaže za Euronews Business Calle Håkansson iz Švedske agencije za istraživanje obrane. 'Iako su obrambena ulaganja već rasla, rat je označio veliku prekretnicu.'

Podaci pokazuju da je Unija 2020. godine za obranu trošila 234,2 milijarde eura, a taj je iznos 2024. narastao na 343,2 milijarde te bi ove godine mogao dosegnuti 381 milijardu eura.

Rafael Loss iz Europskog vijeća za vanjske odnose podsjeća da je Europa zapravo već 2014. godine, nakon prve ruske agresije na Ukrajinu, prestala smanjivati vojne proračune: 'U 2014. godini zemlje EU-a – od kojih je većina u NATO-u – zaustavile su trend smanjenja obrambenih proračuna kao odgovor na prvu rusku invaziju na Ukrajinu.'

NATO želi i pet posto BDP-a

No trebalo je nekoliko godina da rast potrošnje uhvati korak s rastom BDP-a i približi se NATO-ovom cilju od dva posto BDP-a.

Na nedavnom samitu članice NATO-a pristale su pak na drastično povećanje, u čemu je američki pritisak imao ključnu ulogu: ulaganje pet posto BDP-a u obranu do 2035. godine. Od toga bi 3,5 posto išlo na temeljnu vojnu spremnost, a 1,5 posto na širu sigurnosnu infrastrukturu.