Izmjene Zakona o prostornom planiranju, koje su upravo u proceduri usvajanja prošle fazu javnog savjetovanja, podigle su neočekivano puno bure u turističkom sektoru: predložena je potpuna zabrana etažiranja u turističkim objektima, što bi kao posljedicu moglo imati zaustavljanje više velikih projekata i dolazak globalnih hotelskih lanaca, a problem je nastao i oko mobilnih kućica koje ovaj prijedlog zakona proglašava građevinskim objektima i predviđa njihovo potpuno uklanjanje iz pojasa sto metara od mora
Zbog zabrane etažiranja najavljeno je osnivanje udruge ulagača u elitni turizam, a njeni inicijatori na više primjera pokazali su kako bi to moglo imati pogubni utjecaj na razvoj turizma. Između ostalog, nabrojani su projekti vrijedni više stotina milijuna eura od Istre do samog juga obale, od kojih su neki u vrlo visokoj fazi razvoja ili se čak realiziraju.
Etažiranje u sklopu turističkih kompleksa u izdvojenim zonama, smatra se, izvrstan je, a moguće i jedini ozbiljan način za privlačenje kapitala u projekte koji bi bez toga bili neisplativi, što je dokazano u svim Hrvatskoj konkurentskim zemljama. Dijelovi takvih velikih kompleksa etažiraju se i prodaju privatnim vlasnicima, no ostaju potpuno u funkciji turizma i pod upravljanjem hotelskog brenda.
To je, objašnjavaju sugovornici tportala, jedini način da se goleme investicije u turizmu dovedu na razinu isplativosti i potpuno je u skladu s intencijom Vlade i lokalnih vlasti da se spriječi daljnja 'apartmanizacija' u gradovima na obali.
vezane vijesti
Zanimljivo je da su prijedlogom Zakona o prostornom planiranju, a pogotovo ukoliko se on bude provodio retroaktivno, ugroženi i turistički projekti koje je sama Vlada proglasila strateškim.
Mobilne kućice
Druga sporna točka u istim izmjenama jest status 'mobilnih kućica' koje ovaj zakon sada tumači kao 'građevine', te propisuje da ‘u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj šatora i kampera, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila‘.
Na obje sporne odredbe zakona koji regulira prostorno planiranje, a neobično detaljno zalazi u resor turizma, uloženo je gotovo stotinu primjedbi velikih hotelskih kuća, investitora, strukovnih udruga i zainteresiranih građana. Neslužbene informacije govore da nadležni ministar Branko Bačić nije bio previše sklon ovim odredbama, no da su one uvrštene na inzistiranje ministra turizma Tončija Glavine.
Tportal je kontaktirao i Bačića i Glavinu, no zasad nisu bili dostupni za komentar. U samoj Vladi također se zasad ne žele izjasniti o ishodu javnog savjetovanja i mogućnosti da se primjedbe uvaže, makar neslužbene informacije govore da će se upravo to dogoditi. Pravila oko 'mobilnih kućica' trebala bi biti realnija i jednostavnija, a i etažiranje u turističkim zonama trebalo bi se propisati onako slično kao u svim ostalim mediteranskim zemljama.
Bivši ministar turizma Veljko Ostojić, danas predsjednik Hrvatske udruge turizma (HUT) i predsjednik Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske (KUH), za tportal se posebno osvrnuo na dio izmjena zakona koje se tiču kampova i mobilnih kućica.
'U sklopu e-savjetovanja uputili smo niz primjedbi nakon što smo kontaktirali kamping udruženja iz Italije, Francuske, Španjolske i Portugala: u svim tim zemljama dozvoljen je smještaj mobilnih kućica u pojasu od sto metara od mora i svugdje one imaju status pokretne opreme za kamp, što zapravo i jesu', kaže Ostojić za tportal, objašnjavajući zašto je prijedlog zakona štetan.
Po njegovim riječima, u od oko 15.700 mobilnih kućica u Hrvatskoj njih pet i pol tisuća nalazi se na manje od sto metara od mora, što znači da bi ovakav zakon dramatično ugrozio poslovanje barem trećine ovog dijela turističkog sektora.
Rizik za sektor
'Prema njemačkom ADAC-u kao najrenomiranijem izvoru, hrvatski kampovi su po konkurentnosti konstantno na prvom ili drugom mjestu u Europi. Zahvaljujući dugotrajnim ulaganjima u kvalitetu postali su jedan od vodećih sektora hrvatskog turizma općenito. Mi dakako podržavamo precizno reguliranje statusa mobilnih kućica, no ne smijemo dozvoliti da se time umanji konkurentnost Hrvatske i da dobijemo lošiji zakonodavni okvir u odnosu na konkurentske države', kaže Ostojić koji ipak priznaje da je bilo i zloupotreba.
vezane vijesti
'Istina je, mobilnim kućicama proglašavani su i objekti koji to nisu, jer su njihovi investitori kreativno koristili zakonske rupe i postavljali krovove, fasade, terase popločane keramikom i slično. Podržavamo namjeru da se to regulira i sankcionira, ali ne treba zbog stotinjak takvih staviti cijeli jedan važan sektor u lošiju poziciju', zaključuje Ostojić.
U sklopu javnog savjetovanja zapažene primjedbe dali su i hrvatski proizvođači mobilnih kućica koji tvrde da bi potpuna zabrana postavljanja tih jedinica u pojasu od 100 metara od obale značila 'udar na jednu od rijetkih uspješnih grana hrvatske industrije'.
Ostojićeva Hrvatska udruga turizma nešto je suzdržanija kada je riječ o prijedlogu potpune zabrane etažiranja čak i u izdvojenim turističkim zonama.
'Raspravljali smo o tome i nismo došli do unisonog stava. Dio naših članova smatra da se etažiranje treba dozvoliti po strogo definiranim uvjetima i legitimno je da se bore za svoje interese, dok drugi dio smatra da bi takav model razvoja hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu dugoročno ipak donio više štete nego koristi. Zato se nismo službeno izjašnjavali', rekao nam je Ostojić.
U sklopu javnog savjetovanja zanimljiva je primjedba koju je uložila Hrvatska komora arhitekata koja predlaže da etažiranje treba 'ili zabraniti ili dopustiti u ograničenom postotku u odnosu na ukupni smještajni kapacitet' takvih zona.
