Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uveo je niz mjera – od ograničavanja broja posjetitelja i smanjenja dolazaka kruzera do zabrane kofera na kotačiće u staroj gradskoj jezgri – s ciljem da grad ponovno postane mjesto ugodnog života za stanovnike i kvalitetnog boravka za turiste, piše BBC u velikom tekstu
Britanski Telegraph još je 2018. Dubrovnik opisao riječima: 'Turizam je ubio Dubrovnik'. Godinu ranije UNESCO je upozorio da bi grad mogao izgubiti status svjetske baštine ako se turizam ne dovede pod kontrolu.
vezane vijesti
'Biser Jadrana' godinama je bio obvezna postaja kruzera, niskotarifnih letova i filmskih ekipa. Nakon što je u seriji 'Igra prijestolja' poslužio kao kulisa za Kraljev grudobran, popularnost je dodatno porasla. No posljedica je drastična - u sezoni broj turista premašuje broj stanovnika u omjeru 27:1, čime je Dubrovnik postao jedna od najopterećenijih europskih destinacija.
U posljednjih nekoliko godina i druge su europske metropole počele uvoditi mjere protiv masovnog turizma - Venecija je uvela naknadu za jednodnevne posjetitelje, Barcelona ograničila broj hotelskih kreveta, a Amsterdam smanjio broj stanova na Airbnbu. Ipak, nijedna destinacija nije otišla tako daleko kao Dubrovnik, koji je uveo strogu gornju granicu broja ljudi unutar gradskih zidina, piše BBC.
Od osam do dva kruzera dnevno
Od 2017., kada je preuzeo dužnost, Franković sustavno provodi mjere ograničavanja masovnog turizma. Broj kruzera smanjen je s osam na najviše dva dnevno, a obvezno je i osmosatno zadržavanje brodova kako bi putnici imali vremena upoznati grad i potrošiti novac kod lokalnih ugostitelja i trgovaca, a ne samo prolaziti kroz atrakcije.
Grad od pandemije koristi nadzorne kamere za praćenje gužvi, dok Dubrovnik Pass posjetiteljima služi za ulaz u muzeje i na gradske zidine, ali i gradu daje podatke potrebne za upravljanje turizmom. Najvažnija mjera, izrađena u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, jest ograničenje od 11.200 ljudi unutar zidina u svakom trenutku.
U ljeto 2019. u grad je dnevno dolazilo i do 9.500 putnika s kruzera, uz one koji su stizali zrakom i kopnom. Danas brojke ne prelaze 10.500, prije svega zbog manjeg broja kruzera.
U palači otvorena osnovna škola
Od iduće godine uvedene su i nove mjere - posjetitelji će morati unaprijed rezervirati termine za obilazak zidina i muzeja, a sustav 'semafora' pokazivat će kada je gužva, a kada mirnije. Planira se i uvođenje jeftine dostave prtljage, kako bi se smanjila buka kofera na kotačiće po kaldrmi.
Kako bi se vratio život unutar zidina, grad kupuje nekretnine i daje ih u najam mladim obiteljima. U jednoj palači otvorena je i osnovna škola. Novi porezni režim za kratkoročni najam trebao bi obeshrabriti vlasnike da stanove daju isključivo turistima. 'Masovni turizam nije dobitna kombinacija za Dubrovnik. Na početku se čini da dobivate, a na kraju gubite kvalitetu usluge i života. Zato smo sve preokrenuli', kaže Franković za BBC.
Zajedno s novim porezima i pravilima za kratkoročni najam, cilj je vratiti stanovnike i zaustaviti proces 'Disneyfikacije' Dubrovnika. 'To je važno za budućnost. Strateški, korak po korak, vraćat ćemo sve više kuća unutar zidina. To je jedini način da vratimo život u stari grad', ističe Franković, dodajući kako u iduće tri godine Dubrovnik vidi kao 'grad sa zadovoljnim građanima, održivim brojem turista i živom zajednicom'.
Podijeljena mišljenja građana
Dio stanovnika smatra da promjene nisu dovoljne. Školski domar Marc van Bloemen, koji iznajmljuje stanove u svojoj kući turistima, smatra da te mjere nisu dovoljne. Ranije ove godine prisustvovao je lokalnom skupu protiv turizma u znak prosvjeda jer, kako kaže, građane nitko ne pita za mišljenje. 'Stari grad postao je bankomat. Život se pretvara u tematski park, a mi smo višak', poručuje.
Dodaje i da vremenski termini za ulaz ne služe kontroli gužvi, nego zapravo povećanju broja turista. 'Preselili smo se ovdje 1972., ali danas to sigurno ne bismo učinili', tvrdi.
Drugi su optimističniji. Marko Miloš, vlasnik tvrtke Dubrovnik Local Guides i stanovnik stare jezgre, kaže da je situacija osjetno bolja nego prije. 'Još uvijek zna biti gužve, ali u usporedbi s 2017. i 2018. stanje je znatno bolje. Život se vraća u grad', ističe, napominjući da je otvaranje škole važan simbol povratka lokalne zajednice.
Budućnost kvalitete, a ne kvantitete
Kupovina zgrada za potrebe stanovanja lokalnih obitelji skupa je strategija, ali prema prvim rezultatima učinkovita. No iz inozemstva stižu i oprezne reakcije. Andrea Godfrey, direktorica marketinga britanske agencije Regent Holidays, koja od 1970-ih dovodi turiste u Hrvatsku, kaže: 'Nije još jasno kako će funkcionirati obvezne rezervacije. Možda će ograničiti fleksibilnost i produžiti čekanja, no ideja je u osnovi dobra. Kontrolirani i održivi turizam svakako je prednost. Ipak, zbog preopterećenosti Dubrovnika, sve više putnika šaljemo u Istru i na druge hrvatske otoke.'
Unatoč mjerama, ulice Dubrovnika neće biti prazne. Grad će i dalje privlačiti posjetitelje, a uskoro i snimanje nove sezone serije 'Outer Banks'. No Frankovićeve odluke predstavljaju rijedak presedan - grad koji svjesno odbija dio turističkih prihoda radi dobrobiti svojih stanovnika.
'Pokušavam uvjeriti građane da ovo radim za opće dobro. Na početku su gubili prihode, ali sada vide da im se vraća još više: njihovi restorani i kafići su puni, ljudi uživaju. Više ne znači uvijek bolje. Ponekad je manje zapravo više', zaključuje dubrovački gradonačelnik.
