Danski ministar vanjskih poslova u posjetu je Bijeloj kući u srijedu u pokušaju snižavanja temperature oko arktičkog otoka Grenlanda koju je zagrijao predsjednik SAD-a Donald Trump prijetnjama da će nad njim preuzeti kontrolu od dugogodišnjeg saveznika Danske.
Otkad se vratio na dužnost prije gotovo godinu dana, Trump razmatra preuzimanje tog golemog, strateški važnog i rijetko naseljenog arktičkog otoka, a posebno ozbiljno zvuči otkako je naredio smrtonosni napad u Venezueli 3. siječnja, u kojem je smijenjen i odveden predsjednik te zemlje.
Danski ministar Lars Lokke Rasmussen tražio je razgovore s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. Sastanak će se održati u Bijeloj kući, nakon što je potpredsjednik J.D. Vance zatražio da se pridruži i on.
Lokke je sastanak pravdao nadom da će "razjasniti određene nesporazume". No, treba vidjeti hoće li i Trumpova vlada vidjeti nesporazum i hoće li odstupiti.
vezane vijesti
Trump je u utorak, kada su ga pitali o izjavi čelnika Grenlanda da bi otok radije ostao autonomni teritorij Danske, rekao: "To je njihov problem."
„Ne znam ništa o njemu, ali to će za njega biti velik problem“, rekao je Trump.
Američki predsjednik, investitor u nekretnine, u petak je rekao da želi Grenland „sviđalo se to njima ili ne“ i „ako to ne učinimo na lakši način, učinit ćemo to na teži način“.
Prema Trumpovim riječima, Sjedinjenim Državama je Grenland potreban zbog prijetnje da će ga preuzeti Rusija ili Kina.
Te su dvije zemlje koje SAD smatra neprijateljima pojačale aktivnosti na Arktiku, gdje se led topi zbog klimatskih promjena, ali nijedna ne polaže pravo na Grenland.
S temeljem u američkom samopoimanju da ima "manifestnu sudbinu" širenja, razvijenom u 19. stoljeću, Trump govori o potrebi da Sjedinjene Države rastu. Uključivanjem Grenlanda, koji ima 57.000 stanovnika, Sjedinjene bi Države postale druga najveća zemlja na svijetu po kopnenoj masi, nakon Rusije, a prije Kine i Kanade.
Vance je u ožujku nepozvano posjetio Grenland. Boravio je samo u Pituffiku, dugogodišnjoj američkoj bazi na otoku, i nije se miješao s lokalnim stanovnicima.
„Ako SAD nastavi sa stavom koji glasi 'Moramo imati Grenland pod svaku cijenu', to bi mogao biti vrlo kratak sastanak“, rekla je Penny Naas, viša potpredsjednica američkog njemačkog Marshallovog fonda, think tanka iz Washingtona.
„Ako bude bilo ikakvog sluha, to bi moglo dovesti do drugačijeg razgovora“, rekla je.
Greenlandska šefica diplomacije Vivian Motzfeldt pridružit će se razgovorima. Njezina vlada, kao i Danska, čvrsto se protive Trumpovim planovima.
vezane vijesti
„Jedna stvar mora biti jasna svima: Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država“, rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen na konferenciji za novinare uoči razgovora u Bijeloj kući.
Govorio je uz dansku premijerku Mette Frederiksen, koja je rekla da nije lako oduprijeti se "potpuno neprihvatljivom pritisku našeg najbližeg saveznika". Danska je odbacila američke tvrdnje da ne štiti Grenland od Rusije i Kine, podsjećajući da je uložila gotovo 12,4 milijardi eura kako bi ojačala svoju vojnu prisutnost na Arktiku.
Danska je osnivačica NATO-a, a njezina se vojska pridružila Sjedinjenim Državama u ratovima u Afganistanu i, kontroverzno, Iraku.
Ubrzo nakon razgovora u Bijeloj kući, visoko izaslanstvo američkog Kongresa, uglavnom demokrati, ali i jedan republikanac, posjetit će Kopenhagen kako bi izrazilo solidarnost.
"Kontinuirane prijetnje predsjednika Trumpa Grenlandu nepotrebne su i samo bi oslabile naš NATO savez", rekao je Dick Durbin, zamjenik vođe demokrata u Senatu.
