U trenutku u kojem su njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul i vicekancelar Lars Klingbeil boravili u Washingtonu, diplomatska rutina pretvorila se u krizni menadžment. Berlin pokušava deeskalirati situaciju, a Trumpova administracija ostavlja otvorenom i najradikalniju opciju.

Klingbeil je u Washingtonu otvoreno izrazio zabrinutost za budućnost transatlantskih odnosa, istaknuvši da su razlike između Europe i SAD-a 'sve veće'. Cilj posjeta njemačkih dužnosnika bio je održati dijalog i podsjetiti američku stranu na temeljna načela međunarodnog prava i suvereniteta.

Wadephul je, nakon razgovora s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem, pokušao ublažiti tenzije, rekavši da nema naznaka toga da se vojni napad na Grenland ozbiljno razmatra. No Trumpove ranije izjave, uključujući tvrdnju da bi SAD možda morao birati između NATO-a i Grenlanda, bacaju sjenu na takav optimizam.

Danska strahuje za NATO, Rusija i Kina u pozadini arktičke utrke

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američka aneksija Grenlanda mogla značiti kraj NATO-a jer bi jedna članica napala teritorij druge. Unatoč tome, Kopenhagen izbjegava otvorenu konfrontaciju s Washingtonom te se oslanja na tihi pritisak u američkom Kongresu.

Grenland je, iako broji tek oko 57 tisuća stanovnika, strateški iznimno važan: nalazi se na ključnim pomorskim rutama između Sjeverne Amerike i Europe, na njemu se nalazi važna američka vojna baza, a topljenje leda povećava njegovo gospodarsko i vojno značenje.

Trump svoje ambicije opravdava tvrdnjom da bi, ako SAD ne preuzme Grenland, ondje svoje djelovanje mogle ojačati Rusija ili Kina, a i NATO-ov vrhovni zapovjednik upozorio je na to da su ruski i kineski brodovi već zajednički patrolirali u blizini Kanade i Aljaske. Kina je, s druge strane, poručila da Arktik nije isključivo američko pitanje, već prostor od interesa za cijelu međunarodnu zajednicu.

Pet mogućih scenarija SAD-a za Grenland

Trumpova želja za Grenlandom nije nova, ali u drugom mandatu poprima konkretnije obrise. Prema informacijama iz američkih i europskih izvora, koje je izdvojio Handelsblatt, Washington razmatra nekoliko mogućih pristupa:

1. Kupnja uz referendum

Prema pisanju Wall Street Journala, razmatra se model financijskih poticaja građanima Grenlanda. Američki dužnosnici navodno govore o isplatama od 10.000 do 100.000 dolara po stanovniku ako bi se na referendumu odlučili za izlazak iz Danske i priključenje SAD-u.

2. Neovisnost pa savez sa SAD-om ili još radikalnije - aneksija

Druga opcija uključuje poticanje grenlandske neovisnosti, nakon čega bi slijedio sporazum o pridruživanju SAD-u po modelu koji Washington već ima s nekim pacifičkim državama. SAD bi jamčio sigurnost i financijsku pomoć, a zauzvrat bi stekao široku kontrolu nad sigurnosnom politikom.

Moguće je da bi Trump mogao iskoristiti metodu koju je ruski predsjednik Vladimir Putin koristio 2014. godine za aneksiju Krima. Rusija je tada preuzela kontrolu raspoređivanjem tzv. zelenih ljudi, vojnika koji se nisu tako identificirali, a zatim je ratificirala aneksiju ilegalnim referendumom. Ustavno gledano, referendum o neovisnosti bio bi preduvjet za to da se Grenland, ako bi bio potpuno suveren i neovisan o Danskoj, pridruži SAD-u, piše El País.

No prije dolaska do te točke SAD bi mogao pokrenuti hibridni rat preko svojih obavještajnih službi, a one bi pokušale ojačati grenlandski pokret za neovisnost.

3. Trgovinski i sigurnosni sporazum

Razmatra se i poseban trgovinski i sigurnosni aranžman koji bi američkim snagama omogućio slobodno kretanje Grenlandom u zamjenu za gospodarske povlastice i zaštitu.

4. 'Nevidljiva' aneksija bez vojske

Časopis Foreign Affairs opisuje scenarij prema kojem bi SAD investicijama, medijskim utjecajem i kontrolom opskrbnih lanaca postupno vezao Grenland uz sebe, bez formalne upotrebe sile.

5. Vojna okupacija

Najradikalnija opcija podrazumijeva brzo vojno zauzimanje otoka. Analitičari procjenjuju da bi takva operacija bila kratka i da Europa ne bi imala učinkovite mehanizme za odgovor. No sigurno bi imala nezamislive posljedice za cijeli svijet, posebice za Europu.

Može li Europa zaustaviti Trumpa?

Europske mogućnosti su ograničene, no u NATO-u se raspravlja o novoj arktičkoj misiji nadzora, neformalno nazvanoj Arctic Sentry te službeno usmjerenoj na Rusiju i Kinu. Plan tek treba stupiti na snagu, a bez pristanka SAD-a teško je zamisliv.

U samom SAD-ima pojavljuje se i unutarnji otpor: pojedini zastupnici najavljuju pokušaje da se u Kongresu blokira eventualna vojna akcija. No iskustva iz prijašnjih kriza pokazuju da Trump ne mora nužno poštovati političke kočnice.

Alat otpora EU-a Trumpovu planu su i ekonomske mjere.

Europska unija, tržište od 450 milijuna ljudi, u teoriji ima značajnu ekonomsku polugu u odnosu sa SAD-om i mogla bi zaprijetiti odmazdom: od zatvaranja američkih vojnih baza u Europi do zabrane kupovine američkih državnih obveznica.

Najpoznatiji instrument bio bi tzv. instrument za borbu protiv prisile, europska trgovinska 'bazuka' koja omogućuje Europskoj komisiji da zabrani američke proizvode i usluge, uvede carine, ukine prava intelektualnog vlasništva i blokira investicije. No primjena bi zahtijevala suglasnost država članica, a one zasad nisu spremne na taj korak zbog ekonomskih interesa i važnosti američke podrške u Ukrajini.

Usto, grenlandsko gospodarstvo uvelike ovisi o godišnjim danskim subvencijama, a one pokrivaju oko polovice javne potrošnje i čine približno 20 posto BDP-a otoka.

Trumpova obećanja o 'ulaganjima milijardi' mogla bi biti nadomještena europskim financijskim poticajima. Prema nacrtu Komisije, od 2028. godine Unija bi mogla udvostručiti svoje godišnje obaveze prema Grenlandu, a otok može tražiti i do 44 milijuna eura iz EU-ovih fondova za udaljena povezana područja.