Europski samit je u posljednjim danima bitno promijenjen zbog američko-izraelskog rata protiv Irana i zastoja s Mađarskom oko paketa pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura. Ono što je trebalo biti usmjereno na budućnost pretvorilo se u upravljanje nizom istodobnih kriza.

Iako će čelnici pokušati nastaviti s planovima za jačanje konkurentnosti Europe – od produbljivanja jedinstvenog tržišta do smanjenja opterećenja za poduzeća – te dugoročne ambicije mogle bi pasti u drugi plan zbog aktualnih geopolitičkih kriza, uz intenzivne rasprave o energiji, obrani i migracijama, prema nacrtu zajedničke izjave nakon samita koju je dobio na uvid Politico.

Očekuje se napet i zahtjevan dan u Bruxellesu. Politico je pobrojao pet najvećih sukoba na koje treba paziti na Europskom vijeću.

Pitanje 90 milijardi eura: Mađarska protiv većine

Paket pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura, ključan za nastavak obrane od ruske agresije, ovisi o tome hoće li Mađarska povući veto.

Iako su se čelnici EU-a u prosincu dogovorili o pomoći, mađarski premijer Viktor Orbán kasnije je blokirao odluku zbog spora s Ukrajinom oko naftovoda Družba kojim ruska nafta stiže u srednju Europu.

Budimpešta tvrdi da Ukrajina pokušava izazvati energetsku krizu obustavom isporuka i poručuje da neće odobriti sredstva dok se opskrba ne obnovi. Europska komisija u utorak je objavila da je ponudila pomoć u popravku naftovoda te da je Ukrajina to prihvatila, što je potaknulo nadu u napredak.

Taj bi potez mogao navesti Mađarsku da ukine veto, rekao je jedan diplomat upoznat sa stavovima Budimpešte. No Orbán je zauzeo prkosan ton u videu objavljenom nakon objave Komisije, poručivši: ‘Ako nema nafte, nema ni novca.’

Time je ostao izoliran od gotovo svih ostalih čelnika, osim slovačkog premijera Roberta Fica. ‘Ponašanje Mađarske je novo dno’, izjavila je švedska ministrica za Europu Jessica Rosencrantz uoči sastanka.

Drugi diplomat upozorio je da će, ‘ako ne uspijemo s kreditom, Zelenski s pravom biti bijesan’. Najnoviji nacrt zaključaka i dalje predviđa isplatu početkom travnja — rok koji će čelnici pokušati spasiti u pregovorima.

Dilema Hormuškog tjesnaca: prijetnje Irana i suzdržana Europa

Napadi Teherana na brodove u Hormuškom tjesnacu, ključnom pravcu za transport nafte, podigli su globalne cijene i prisilili Europu da razmotri treba li se uključiti.

Jedna od ideja bila je proširiti mandat europske pomorske misije na Bliskom istoku, Aspides, kako bi europski ratni brodovi patrolirali tim područjem. No to su ministri vanjskih poslova EU-a brzo odbacili u ponedjeljak.

‘Nitko ne želi aktivno ulaziti u ovaj rat’, rekla je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas.

Umjesto toga, čelnici će pozvati na jačanje postojećih misija, Aspides i Atalanta, s ‘više sredstava’ (odnosno brodova), ali bez proširenja djelovanja na Hormuški tjesnac, prema nacrtu zaključaka. U tekstu se naglašava da operacije moraju ostati ‘u skladu sa svojim mandatima’.

Diplomat iz regije Zaljeva rekao je da pažljivo prate razvoj događaja, ali ne očekuju značajnije promjene poput proširenja mandata ili zajedničkih operacija s trećim zemljama.

Napetosti sa SAD-om: Trump protiv Europe

Odbijanje Europe da se uključi oko Hormuškog tjesnaca razljutilo je američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je upozorio da bi to bilo ‘vrlo loše za budućnost NATO-a’.

Napetosti dodatno rastu. Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da nikada nije vidio Trumpa toliko ljutitog zbog europske nevoljkosti da osigura da Hormuški tjesnac ostane otvoren.

Sukob dolazi u trenutku već narušenih odnosa između EU-a i SAD-a. Španjolska se otvoreno suprotstavila Trumpu u vezi s Iranom, odbivši dopustiti korištenje svojih baza, što je izazvalo prijetnje trgovinskim mjerama iz Washingtona. Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je Madrid, dok su drugi čelnici zauzeli oprezniji ili podijeljen stav.

Iako Trump nije formalno na dnevnom redu, njegov će utjecaj dominirati sastankom i dodatno zaoštriti rasprave o obrani, trgovini i europskoj ovisnosti o SAD-u.

Sukob oko klimatske politike: dio članica protiv Komisije

Veliki spor sprema se oko Sustava trgovanja emisijama (ETS) između skupine država članica i Europske komisije. Deset država članica poslalo je pismo Komisiji tražeći ubrzanje revizije tog sustava, ključnog instrumenta klimatske politike EU-a koji nameće troškove velikim zagađivačima.

Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Grčka, Mađarska, Italija, Bugarska, Austrija i Hrvatska traže da se sustav preispita najkasnije do kraja svibnja, te tvrde da šteti industriji i povećava cijene energije.

No dio zemalja tome se protivi. Dužnosnici iz država koje podupiru ETS tvrde da sustav ne doprinosi energetskoj krizi, nego pomaže gospodarstvu, uz prihode potrebne za zelenu tranziciju.

Rasprava će obuhvatiti i prijedlog ograničenja cijene plina, iako nije izvjesno da će sve države to podržati. Prema nacrtu zaključaka, čelnici će zatražiti od Komisije da ‘bez odgode predstavi skup ciljanih privremenih mjera’ za smanjenje cijena energije.

Konkurentnost? EU protiv sebe same

Unatoč krizama, čelnici će pokušati nastaviti s planovima za jačanje europskog gospodarstva, nadovezujući se na razgovore iz veljače u Belgiji.

Većina prijedloga odnosi se na inicijativu ‘Jedna Europa, jedno tržište’, koja ima za cilj produbljivanje jedinstvenog tržišta i olakšavanje kretanja robe, usluga, kapitala i ljudi.

Predviđa se i uvođenje novih korporativnih pravila (‘EU Inc.’) kako bi se startupima olakšalo širenje preko granica, kao i ‘jednostavan, jedinstven i dobrovoljan sustav elektroničke prijave’ za lakši rad u različitim državama.

Cilj je prijeći s planova na konkretne mjere i rokove, rekao je jedan diplomat. No i dalje postoje podjele oko toga koče li europske energetske i klimatske politike, posebno ETS, gospodarski rast.

Taj raskol, pri čemu zemlje srednje, istočne i južne Europe guraju promjene, a druge, uključujući nordijske zemlje, pružaju otpor, vjerojatno će biti glavno bojno polje oko konkurentnosti.