Na konferenciji "Obzor Europa", održanoj u četvrtak u Zagrebu, predstavljen je ažurirani Plan razvoja istraživačke infrastrukture, uz naglasak na Einsteinov teleskop kao projekt važan za jačanje europske konkurentnosti i pozicije Hrvatske u međunarodnoj znanosti
Rasprava o istraživačkim infrastrukturama sve se više vodi i kao rasprava o tome gdje će se razvijati tehnologije, obrazovati mladi stručnjaci i stvarati međunarodne znanstvene mreže. Ti projekti bili su u fokusu treće konferencije programa "Obzor Europa", posvećene budućnosti europskog istraživačkog prostora, koju su u Zagrebu organizirali Ministarstvo znanosti te Agencija za mobilnost i programe EU-a.
Na konferenciji je predstavljen i ažurirani Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Hrvatskoj od 2023. do 2027. godine, a obilježeno je i 20 godina Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI) te 30 godina programa Marie Skłodowska-Curie.
vezane vijesti
"Vizija je plana da Hrvatska sudjeluje u međunarodno konkurentnim, vrhunskim istraživanjima", rekao je Hrvoje Meštrić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, dodavši da je riječ o strateškoj podlozi za ulaganja u istraživačke infrastrukture.
Povijesno ulaganje Hrvatske u istraživanje i razvoj
Meštrić je istaknuo da je Hrvatska u programu Obzor Europa ostvarila rezultate bolje nego u prethodnom programu. Kako je naveo, ugovoreno je više od 169 milijuna eura kroz 434 projekta, dok su hrvatski prijavitelji kontinuirano iznad europskog prosjeka uspješnosti.
"Program Obzor doprinosi tome da su ulaganja Hrvatske u istraživanje i razvoj dosegnula 1,49 posto BDP-a, odnosno 1,2 milijarde eura, što je povijesni rekord RH", poručio je.
Među hrvatskim sudionicima s najvećim neto doprinosom EU-a u Obzor Europa izdvajaju se Centar izvrsnosti MARBLE, zagrebački FER, Genos, Institut Ruđer Bošković, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Jadrolinija, što pokazuje da se europska sredstva povlače i kroz akademski sektor i kroz gospodarstvo.
CERN osnovan radi zaustavljanja odlaska europskih znanstvenika u SAD
Važnost istraživačkih infrastruktura kroz primjer Europskog vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) opisao je i znanstvenik Vuko Brigljević s Instituta Ruđer Bošković podsjetivši da je CERN nastao nakon Drugog svjetskog rata kako bi se zaustavio odlazak europskih znanstvenika u SAD i "stvorio zajednički europski centar".
Naglasio je da CERN nije samo centar temeljne fizike, nego i tehnološkog razvoja, od supravodljivih magneta do računalne znanosti, podsjetivši da je internet prije više od 30 godina razvijen upravo u CERN-u, kao nusprodukt potrebe za komunikacijom velikih međunarodnih kolaboracija.
Osvrnuo se i na Draghijevo izvješće o europskoj konkurentnosti, u kojem se velike istraživačko-inovacijske infrastrukture navode kao važne za jačanje europske konkurentnosti, a CERN kao primjer europske koordinacije u velikim istraživačkim projektima.
"To vodstvo, jedno od rijetkih, Europa ne smije izgubiti", poručio je Brigljević. Hrvatsko sudjelovanje u CERN-u, dodao je, otvorilo je prilike mladim stručnjacima, a kroz ugovore posljednjih se godina Hrvatskoj vraća uplaćena članarina, ponekad i više od 100 posto.
Einsteinov teleskop
Posebna pozornost bila je posvećena Einsteinovu teleskopu, budućem europskom opservatoriju treće generacije za detekciju gravitacijskih valova, koji bi trebao omogućiti preciznije promatranje svemira.
"Ono što je CERN bio u pedesetima i šezdesetima, to je Einsteinov teleskop u budućnosti", rekao je Marin Karuza, prorektor Sveučilišta u Rijeci istaknuvši da se Hrvatska uključila u ranoj fazi projekta te da naši znanstvenici sudjeluju i u tijelima koja odlučuju o budućoj lokaciji teleskopa za koju se razmatraju Nizozemska i Italija.
