Sve što trebate za ovaj neobičan test je - noga i ravnoteža!

Radi se o jednostavnom testu koji je brazilski istraživački tim proveo na 1702 ispitanika u dobi od 51 do 75 godina. Zadatak je bio naizgled lagan: jednu nogu postaviti na list druge noge, poput poznate joga poze 'drvo', ruke uz tijelo, oči otvorene - i zadržati položaj punih deset sekundi.

Rezultati su bili neočekivani! Sudionici koji nisu uspjeli proći test imali su čak 84 posto veći rizik od smrtnosti u idućih sedam godina u usporedbi s onima koji su se stabilno održali. U skupini koja nije izdržala test, vjerojatnost smrti bila je 17,5 posto - nasuprot svega 4,6 posto kod onih koji su prošli.

Trend koji su istraživači uočili nije iznenađujući, ali je poražavajući: dok su u najmlađoj skupini (51–55 godina) svega oko pet posto sudionika palo na testu, u skupini od 71 do 75 godina taj je postotak preskočio pedeset.

Što test zapravo mjeri?

Ravnoteža nije samo pitanje gracioznosti: ona je izravni pokazatelj mišićne snage, koordinacije, vremena reakcije i opće pokretljivosti. Sve su to sposobnosti koje prirodno slabe s godinama, ali se, što je ključno, mogu i trenirati.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da test ne treba shvatiti kao 'isklesanu u kamenu'. Riječ je o opservacijskoj studiji koja ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, a i sama ima ograničenja: ispitanici su bili isključivo bijelci iz Brazila, test je proveden samo jednom, a faktori poput načina prehrane i mentalnog zdravlja nisu u potpunosti uzeti u obzir.

Dobra vijest je da je ravnotežu moguće poboljšati bez teretane i skupih pomagala. Stajanje na jednoj nozi dok perete zube, tai chi, joga, lagani trening snage ili čak hodanje bosonogi po stanu: sve su to jednostavne rutine koje jačaju mišiće stopala, stabiliziraju noge i potiču neuronske veze odgovorne za koordinaciju.

Rezultati neće doći preko noći, ali s dosljednom praksom, tvrde stručnjaci, primjetno ćete se sigurnije kretati i s većom lakoćom obavljati svakodnevne pokrete.

U ranijem intervjuu za tportal, dr.sc. Sebastijan Orlić je između ostalog istaknuo da je po znanstvenoj literaturi, ali i praktičnim saznanjima, vidljivo je da je najbolja karta za zdravu dugovječnost - prevencija nastanka bolesti.

'Dakle želimo usvojiti navike kao učinkovite strategije za to da do bolesti ni ne dođe. Velika većina danas dominantnih bolesti ima svoje uzroke u životnom stilu, što zapravo znači da do većine njih nije moralo doći, ali nas je kao modernu civilizaciju u tom smjeru odvela dramatična i brza promjena životnog stila, dominantnog u civilizaciji. Posljedice energetskog disbalansa, prvenstveno kroz pretjerano visok kalorijski unos konzumacijom ultraprerađene, natprirodno ukusne hrane, vidimo oko sebe svakog dana. Uz pandemiju pretilosti, tj. povećanog udjela masnog tkiva, postoji paralelna epidemija sarkopenije, tj. propadanja mišićne mase. Upravo su mišićna masa i snaga najbolji prediktori zdrave dugovječnosti koju imamo na raspolaganju, prema literaturi najvišeg ranga vrijednosti dokaza', upozorio je tad naš istaknuti stručnjak.