Stručnjaci su svoju analizu temeljili na fotografijama dijelova projektila sposobnog nositi nuklearnu bojevu glavu, koje su Reutersu dostavila tri izvora iz ukrajinskih vlasti. Riječ je o prvim do sada objavljenim vizualnim dokazima koji potkrepljuju tvrdnje o ruskoj uporabi tog oružja.

Njegovo višekratno korištenje u Ukrajini pokazuje u kojoj se mjeri urušio sustav kontrole nuklearnog naoružanja uspostavljen nakon Hladnog rata. Ovog mjeseca istekao je i sporazum Novi START, koji je ograničavao strateško nuklearno naoružanje Sjedinjenih Država i Rusije.

Razvoj projektila 9M729 potaknuo je Trumpa da 2019. povuče SAD iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), tada jednog od temeljnih stupova kontrole nuklearnog naoružanja, uz obrazloženje da projektil lansiran s kopna može doseći domet znatno veći od dopuštenih 500 kilometara.

Rusija je sporni projektil ispalila više puta

Ukrajinsko Glavno državno odvjetništvo priopćilo je u studenome u pisanom odgovoru Reutersu da je jedan projektil 9M729, ispaljen 5. listopada prošle godine, preletio više od 1200 kilometara.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i izvori rekli su Reutersu u listopadu da je Rusija projektil 9M729 ispalila na Ukrajinu dvaput 2022. te 23 puta između kolovoza i listopada prošle godine, što su bile prve poznate borbene uporabe tog projektila. Prema jednom izvoru iz tijela kaznenog progona, Rusija je 17. veljače ispalila još najmanje četiri takva projektila, a bilo je i dodatnih uporaba nakon listopada.

'Fotografije doista upućuju na 9M729. Osim oznaka, ostaci su slični drugim krstarećim projektilima povezanima s 9M729', rekao je Jeffrey Lewis, stručnjak za globalnu sigurnost s Middlebury Collegea u saveznoj državi Vermont.

Analitičari britanske obrambene obavještajne tvrtke Janes ocijenili su da postoji velika vjerojatnost da prikazani ostaci potječu od kopneno lansiranog projektila 9M729.

Izvori iz ukrajinskih tijela kaznenog progona naveli su da fotografije prikazuju dijelove pronađene u Žitomirskoj, Lavovskoj, Hmeljnickoj i Viničkoj oblasti na zapadu Ukrajine. Reuters nije mogao neovisno potvrditi gdje i kada su fotografije snimljene.

Na jednom dijelu nalazi se serijski broj 0274, dok su drugi označeni oznakom 9M729. U jednom slučaju novinar Reutersa vidio je dio s oznakom 9M729, ali mu je ukrajinski dužnosnik zabranio fotografiranje tog fragmenta za objavu.

Rusko ministarstvo obrane nije odgovorilo na upit za komentar.

Zabranjeni projektili

Rusija je priznala postojanje projektila, ali je zanijekala da krši sporazum iz 1987. te da projektil ima domet veći od dopuštenog.

Prema navodima ukrajinskog Glavnog državnog odvjetništva, jedan projektil 9M729 ispaljen 5. listopada pogodio je kuću u selu Lapaivka kod Lavova, pri čemu je poginulo pet civila. Projektil je, prema tim navodima, preletio više od 1200 kilometara od mjesta lansiranja. Njegova uporaba istražuje se u osam različitih regija.

Sporazum INF zabranjivao je kopneno lansirane projektile dometa većeg od 500 kilometara jer su njihovi lanseri lakše prikriveni, što ih čini većom prijetnjom od zrakoplova ili ratnih brodova koji nose projektile i koje vojske mogu pratiti.

Od studenoga 2024. Rusija je dvaput napala Ukrajinu i novim balističkim projektilom srednjeg dometa lansiranim s kopna pod nazivom Orešnik, koji bi također bio zabranjen prema sporazumu INF.

I 9M729 i Orešnik mogu nositi nuklearnu ili konvencionalnu bojevu glavu, a njihov domet stavlja europske prijestolnice u doseg. Prema podacima mrežne stranice Missile Threat Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, 9M729 ima domet do 2500 kilometara.

Više članica NATO-a u Europi sada pokušava nabaviti ili razviti vlastito oružje dugog dometa kako bi smanjile razliku u odvraćanju u odnosu na Rusiju. Pojedine europske vlade strahuju da SAD više nije jednako predan zaštiti Europe, dok Washington poručuje da Europljani moraju preuzeti glavnu odgovornost za konvencionalnu obranu kontinenta.

Rusija je prošlog kolovoza objavila da više neće postavljati ograničenja na raspoređivanje projektila srednjeg dometa koji mogu nositi nuklearne bojeve glave.

Rizik za Rusiju

Nije jasno zašto Rusija koristi 9M729 u napadima na Ukrajinu. Od početka opsežne invazije prije četiri godine Rusija je lansirala tisuće dronova i projektila, a posljednjih mjeseci posebno cilja energetsku i toplinsku infrastrukturu tijekom najhladnijeg razdoblja zime.

Stručnjak Jeffrey Lewis ocijenio je da je iznenađujuće što je Rusija spremna riskirati otkrivanje osjetljivih podataka uporabom projektila sposobnog nositi nuklearnu bojevu glavu, jer to vojnim analitičarima omogućuje proučavanje njegove učinkovitosti i analizu ostataka.

'Rusija možda raspolaže relativno ograničenim zalihama sofisticiranih krstarećih projektila, pa je spremna posegnuti za zalihama većeg dometa', rekao je.