Musliman u New Yorku

Otkad je Trump ščepao uzde vlasti u najmoćnijoj svjetskoj zemlji, socijaldemokratska ljevica širom svijeta uglavnom jamra zbog njegova instantnog ludila i, što bi rekao Balašević, čeka pravi čas. Možda je on konačno stigao pobjedom 34-godišnjaka ugandsko-indijskog porijekla na njujorškim izborima.

Demokratski socijalist i prvi musliman na čelu New Yorka Zohran Mamdani izabran je u utorak za 111. gradonačelnika Velike Jabuke, pobijedivši bivšeg guvernera Andrewa Cuoma i republikanskog kandidata Curtisa Sliwu, čije su šanse bile toliko jadne da ga nije podržao ni sam Trump, lik koji je još u srpnju prijetio da bi mu trebalo oduzeti državljanstvo, a pred izbore mu poručio da je 'glupa osoba'. Upravo njemu se u prvom govoru Mamdani izravno obratio, i to opakim pogledom i porukom: 'Znam da gledaš, pojačaj zvuk.'

Zasad djeluje da se Mamdani ničeg ne boji, pa ni najavljenog uskraćivanja saveznog novca gradu New Yorku, a još manje snažnog židovskog lobija, na čiju je pomoć Trump računao, pa je pred izbore čak javno rekao da 'Mamdani mrzi Židove'. Izabrani gradonačelnik je, naime, ne jednom dao jasnu podršku Palestini u bliskoistočnom sukobu, a među demokratima uživa otvorene simpatije lijeve frakcije predvođene zastupnicima Berniejem Sandersom i Alexandrom Ocasio-Cortez.

Izbore je Mamdani, sin poznate filmašice Mire Nair, dobio na sasvim drugim temama: priuštivom stanovanju, povećanju minimalca na 30 dolara na sat, besplatnog javnog prijevoza i povećanju lokalnog poreza za najbogatije. Tako jednostavnim pristupom šarmirao je ne samo svjetsku ljevicu – čestitke stižu od Sadiqa Khana, ali i Tomislava Tomaševića – već i klince: čak 10 tisuća mladih progresivaca registriralo se prvi put za glasanje upravo na aktualnim izborima. E, to već nešto znači.

Ćaci vs. Hrka

Godinu dana od pada famozne nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu održan je komemorativni skup povodom obljetnice tragedije u kojoj je poginulo 16 ljudi, a na njemu se, očekivano, skupilo više desetaka tisuća ljudi. Iako je on podgrijao pomalo usahli interes regionalnih medija za prosvjede u Srbiji, koji zapravo cijele godine nisu stali, za još veći interes pobrinuo se, a tko drugi nego – Aleksandar Vučić.

Točnije, on i njegovi simpatizeri, i to dosad nezapamćenom gadošću koja će ući u anale toksičnog aktivizma. Naime dan nakon prosvjeda pred Skupštinu Srbije uputila se Dijana Hrka, majka jednog od poginulih u urušavanju nadstrešnice, te je, razočarana time što je nju i ostale obitelji stradalih iznevjerio sustav, započela štrajk glađu. Problem je u tome što je pred Skupštinom smješten i onaj famozni Ćacilend, šatorski svinjac u kojemu već mjesecima deru po alkoholu, prasetini i Baji Malom Knindži.

Upravo njegova pjesma 'Morem plovi jedna mala barka', koja sadrži i stih 'Pošla majka da potraži sina', a nju su ćaciji pustili Hrki, digla je živac narodu koji se u sekundi stuštio pred Skupštinu obraniti nesretnu ženu od akustičnog terora. Poruka je bila jasna – nije te otjerala BIA, koja te prati na groblje i u crkvu, otjerat ćemo te mi, i tebe i sve koji nam se suprotstave. Bila je tu i policija, koja je formirala kordon između dvije suprotstavljene grupacije, i pravim čudom je sve nekako prošlo mirno, no nastavilo se i narednih dana, iako je najavljeni skup vučićevaca u Novom Sadu ipak otkazan.

Tako je Vučić još malo podigao ulog monstruoznosti, svjestan, kako smo već primijetili ovog tjedna, da mu nitko ništa ne može jer sve što naprave njegovi protivnici, on ponovi brže, više i jače, i tako dodatno homogenizira svoju paralelnu Srbiju, koju stvara ipak malo dulje nego što njegovi protivnici aktivno prosvjeduju. Što bi rekli u staroj narodnoj 'Boj na Mišaru' – Srbija se umirit' ne može.

Pačja škola EU-a: Tko je pao razred, a tko je učenik generacije?

Znate onu poznatu dječju pjesmu srpskog pjesnika Jovana Jovanovića Zmaja 'Pačja škola', u kojoj stari patak pokušava naučiti pačiće slova, ali sve što oni uspiju naučiti je pa-pa-pa-pa-pa? E, pa svoju lekciju izgleda nije naučila ni Srbija u briselskoj školi za EU početnike.

Europska unija koja, kako smo se i sami uvjerili, nerado dijeli 'zelenu kartu' novim članicama, sada žarko želi povećati svoj portfelj zemalja, da ih slučajno Rusija ne uzme pod svoje okrilje. No od devet zemalja koje stoje u redu čekanja, neke jednostavno odbijaju igrati po pravilima.

Prema godišnjem izvješću Europske komisije o proširenju, najlošija učenica je Srbija jer se teško odvaja od toplog naručja Majke Rusije. No džaba i nikad slanija jezikova juha iz Bruxellesa – Vučić se odbija iskopati iz svoje iluzije te je slavodobitno najavio skori ulazak u EU.

Peticu su pak dobile Crna Gora i novopečena zvijezda proširenja Albanija, a pohvala je otišla i Ukrajini i Moldaviji (iako je Ukrajina krišom dobila i packu zbog korupcije).

I dok se dvije potonje zemlje u inače birokracijom zagušenom EU-u penju po ljestvama preko reda (što im Viktor Orban i dalje ne može i neće oprostiti) – Sjeverna Makedonija, koja je najdulje u redu čekanja (21 godinu) te je za Uniju čak promijenila i ime, u međuvremenu se od nje i ohladila jer je već neko vrijeme blokira Bugarska. Na 'pa-pa-pa-pa-pa' su još uvijek i BiH, Kosovo i Turska – dok je Gruzija, kako se čini, svojoj učiteljici rekla 'pa-pa'.

Palinku po palinku - i sankcije su nestale

Prije tjedan dana pohvalio se kako Mađarska crpi snagu i blagoslov s dva izvora mira – Svetog Oca Lava i Svetog oca Trumpa. No Viktor Orban ovih dana je zbog svog prijatelja zasigurno prije spavanja pio magnezij, ako ne i pokoju palinku. Kako i ne bi, kad je rastrgan u ljubavnom trokutu s njim i Putinom, otkako je Trump po propalom sastanku u Budimpešti opalio metak prema srcu ruske energetike i usput dobrano pogodio i Mađarsku.

Trump inzistira na tome da ruska nafta ne smije teći EU-om, a upravo na njoj temelji se cijela Orbanova politička paradigma. Bez ruske nafte, nema jeftine energije, a onda potencijalno ni još jednog premijerskog mandata - i možda najgore od svega – dežurni kontraš postaje državnik kao i svi drugi, koji ipak nekad mora ostati povijena repa.

Pa kad neće Trump na palinku, hoće palinka Trumpu - i Orban se lijepo uputio u Bijelu kuću, da ga izravno zamoli za milost. I čašicu po čašicu, i uspio je iskamčiti izuzeće od američkih sankcija. Kako kaže Trump - što će jadan, ipak nemaju izlaz na more. Nema džabe ni u stare babe, kamoli u Trumpa, pa su se tako dogovorili i da će Mađarska od SAD-a kupovati nuklearno gorivo i male modularne elektrane. Sad još samo treba nagovoriti Bruxelles da se smiluje sa sankcijama, a od Orbana bi se za to mogle tražiti zanimljive protuusluge. Živjeli!

Srušen Inocentov san

Davne 1238. godine funkciju rimskog pape obnašao je Inocent III., lik koji, prema povijesnim knjigama, nije bio ni izbliza nevin kao što mu papinsko ime kaže. Da bi učvrstio svoju vlast, ali i obiteljsku imovinu, naručio je proširenje građevine po imenu Torre dei Conti, izvorno izgrađene u 9. stoljeću kao obiteljske kuće loze Conti, kojoj je pripadao. Kako bi pak realizirao to proširenje, mrknuo je nešto novca iz papinske blagajne, a taj je grijeh kasnije donekle iskupio izgradivši Bolnicu sv. Duha.

Zgrada, smještena doslovno između drevnog Koloseja i Foruma, pomalo se trošila i habala svih ovih bezmalo 800 godina, no već godinama upozoravaju da se, malo-pomalo, urušava. I tek što su Talijani povukli novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Italije te krenuli s njezinom obnovom, prošle se srijede konačno i urušila. Smrtno je stradao Rumunj, radnik građevinske tvrtke koja je radila na obnovi, a teško su ozlijeđena još četvorica koje su spasili vatrogasci.

'Dokle god talijanska vlada rasipa novac poreznih obveznika na Ukrajinu, Italija će se urušavati, od ekonomije do zgrada', otrovno je prokomentirala u Moskvi glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, notorna Marija Zaharova. Talijani su, možete misliti, poludjeli, a ruski veleposlanik u Rimu odmah je pozvan na ribanje kod njihovog šefa diplomacije. Mediji su se, naravno, dali u špekulacije je li možda ruski faktor blago pogurnuo Torre dei Conti, za što zasad ne postoje dokazi, osim indicija, a najjača je ta da je upravo Zaharova uzela taj događaj u usta.

Odlazak Dicka Cheneyja i flešbek u rane nulte

'We can wipe you out anytime', pjevao je prije 22 godine Thom Yorke iz Radioheada, najveće rock grupe današnjice. Ovog je tjedna započela njihova dugo očekivana europska turneja, kojom su se vratili na scenu nakon osmogodišnje pauze. Prethodno su objavili koncertnu verziju svog albuma 'Hail to the Thief' iz 2003., protestne ploče koja je tada izgledala kao rijedak odsjaj zdravog razuma u svijetu, čitaj: Americi, potpuno poludjeloj u potrazi za nalogodavcima terorističkog napada na New York.

Ovog se tjedna, nekako simbolički, u 83. godini od ovog svijeta oprostio i Dick Cheney, mozak američke invazije na Irak upravo iz te 2003., koju je tadašnji predsjednik SAD-a George W. Bush mlađi pokrenuo temeljem – ispostavit će se – lažnih obavještajnih podataka koji su navodno dokazivali da ta zemlja drži 'oružje masovnog uništenja' i praktički upravlja islamističkim terorističkim organizacijama. Cheney, vjerojatno najmoćniji američki potpredsjednik u povijesti, američkom invazijom na Irak dirigirao je već 13 godina prije toga, kad je protiv Sadama Huseina nahuškao Busheva oca na intervenciju u Iraku zbog okupacije Kuvajta.

Gotovo 20 godina Cheney je figurirao kao stvarni centar moći u Washingtonu, onaj koji vuče konce u pozadini obaju Busheva, a pamtit će ga se i po zagovaranju jezive prakse waterboardinga (mučenja u obliku simulacije utapanja) te lišavanja sna, što je SAD provodio u zatvorima za političke zatvorenike, a najpoznatiji je bio Guantanamo. Ove vrste mučenja je UN, pa kasnije i američki Senat, proglasio nehumanima.

Ipak, nakon svega se pokajao i pred posljednje izbore prešao na stranu demokrata, ustvrdivši kako je 'Donald Trump najveća štetočina u 248 godina povijesti SAD-a' te otvoreno podržavši Kamalu Harris. Za jednog tvrdog republikanca ovo je bio, ispostavit će se, oproštajni zaokret, no niti u jednom intervjuu nije rekao da mu je žao što je onolike mladiće poslao u bespotrebne ratove. 'We can wipe you out anytime', govorio je Cheney, pardon, Thom Yorke, a vi sami zaključite koliko sve to ima veze s današnjim vremenom i Donaldom Trumpom.

Pušku u ruke i mirna Bosna, ili?

Hrvatska nije jedna od onih članica EU-a koje odbijaju vezati konja gdje aga kaže, pa tako zbog posvemašnje militarizacije nakon 17 godina opet uvodi vojni rok. I dok su se mladi Hrvati u matičnoj državi s time već nekako pomirili, oni koji žive u dijaspori tek sad su shvatili da i njima vojni rok kuca na vrata – doduše samo onima koji ga već nisu odslužili u državi u kojoj žive.

Hoće li se na njega odazvati drage volje ili ne, to ne znamo – ali znamo da je u susjednoj nam BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, po tradiciji sad opet nastala bizarna situacija.

Sve je naime zakomplicirao tamošnji zakon koji zabranjuje angažiranje državljana te zemlje u oružanim snagama drugih država. Tako su se na trenutak Hrvati u BiH našli u neobranom grožđu – ako se ne odazovu na poziv Hrvatske, kaznit će ih jedna domovina, a ako se odazovu, kaznit će ih druga – i to ni manje ni više nego oduzimanjem državljanstva. Činilo se da mladićima koji žele izbjeći kaznu preostaje samo to da jednostavno odsluže vojni rok u BiH (koji inače nije obvezan) – pušku u ruke i mirna Bosna. No iz Ministarstva obrane RH stigle su umirujuće poruke - Hrvatska neće kazneno goniti mladiće iz BiH.

'Najbolja' lozinka na svijetu u muzeju koji čuva najpoznatiju sliku na svijetu

Pariški muzej Louvre u listopadu je dospio na naslovnice ne zbog umjetnosti, već zbog spektakularne pljačke dragulja vrijednih desetke milijuna dolara, ali i doista poraznih otkrića o vlastitoj kibernetičkoj (ne)sigurnosti.

Naime iz rubrike 'vjerovali ili ne' stiže udarna vijest – prema izvješću francuskog lista Liberation, jedna od internih revizija sustava nadzora otkrila je da je lozinka za videonadzor muzeja godinama bila ni manje ni više nego – 'Louvre'. Možda da su još dodali '123'? Ili kao lozinku postavili - 'password'? U svakom slučaju, riječ je o ogromnom propustu u ionako već sramotnoj situaciji.

Podsjetimo, 19. listopada, usred radnog vremena muzeja oko 9.30 sati, četvorica maskiranih muškaraca parkirala su kamion s mehaničkom dizalicom uz Louvre te su uz pomoć električnih alata provalili u galeriju na drugom katu. Sva sreća pa nitko nije ozlijeđen. Pljačkaši su iz muzeja – pritom se vjerojatno nisu stigli ni oznojiti – izašli u roku od četiri minute, a cijela je akcija je, kao u kakvom filmu, od ulaska do bijega trajala svega osam minuta. Policija je u međuvremenu uhitila četiri osobe, no ukradeni dragulji nisu pronađeni.

Još je revizija iz 2014. godine, koju je provela francuska Nacionalna agencija za kibernetičku sigurnost (ANSSI), upozorila na 'ozbiljne i očite propuste' u digitalnoj zaštiti muzeja. Kasniji nadzori naveli su i druge slabosti: nezaštićene pristupe krovovima tijekom radova te zastarjeli sigurnosni softver, star više od dva desetljeća, koji proizvođač više ne podržava.

Iako još nije potvrđeno je li slab sustav nadzora izravno doprinio uspjehu pljačke, revizije su pokazale da sigurnosni sustavi muzeja imaju ozbiljne nedostatke; od lozinki koje su se mogle pogoditi u tri pokušaja do softvera koji datira iz 1990-ih.

Zato preporučujemo da pročitate 50 najčešćih lozinki na svijetu i zašto ih izbjegavati da ne biste postali meta hakera i završili na stupu srama poput Louvrea.

If I were a boy

Deset osoba – osam muškaraca i dvije žene u dobi između 41 i 60 godina – prošlog je tjedna stiglo pred pariški sud nakon optužbi za internetsko uznemiravanje i klevetu protiv francuske prve dame Brigitte Macron. Riječ je, podsjetimo, o slučajevima seksističkog zlostavljanja nizom objava i videa u kojima su tvrdili da je Macron 'rođena kao muškarac'.

Francuska je kriminalizirala internetsko uznemiravanje 2014. godine, uz kaznu do tri godine zatvora i novčanu globu do 45.000 eura. Od tada je zabilježen niz sličnih slučajeva koje su pokrenule poznate osobe iz javnog života. Prisjetit ćete se sigurno olimpijske pobjednice, alžirske boksačice Imane Khelif.

Ona je podnijela tužbu zbog internetskog uznemiravanja nakon Olimpijskih igara u Parizu 2024. jer je tijekom natjecanja bila meta lažnih tvrdnji da je transrodna osoba ili 'muškarac' nakon što je njezina protivnica, Talijanka Angela Carini, predala meč protiv nje zbog bolova nakon prvih udaraca. Donald Trump i Elon Musk samo su neki od poznatih koji su javno dijelili objave u kojima su tvrdili da je Khelif muškarac, pa ih sada čeka – tužba. A uvijek se lijepo zapitati što bi bilo da je uloga obrnuta?

Prijavu je podnio i redatelj Thomas Jolly, umjetnički direktor otvaranja Olimpijskih igara, kojem su stizale prijetnje i uvrede o njegovoj seksualnoj orijentaciji i navodnom 'izraelskom podrijetlu'. DJ-ica Barbara Butch, koja je utjelovila mitološkog Dioniza uz drag queen izvođače, bila je pak meta konzervativnih kritičara koji su usporedili taj prizor s parodijom 'Posljednje večere'.

Što je iduće: javno spaljivanje vještica na trgu uz prijenos uživo?

Cinkeri po Venezueli

Trump ima svu slobodu ako odluči napasti Venezuelu. Republikanci u američkom Senatu blokirali su u četvrtak rezoluciju koja bi spriječila predsjednika da napadne tu zemlju bez odobrenja Kongresa, dan nakon što su dužnosnici administracije rekli zakonodavcima da Washington trenutno ne planira takve napade. Očigledno postoji potpora stranke Trumpovu jačanju vojske na jugu Kariba nakon dva mjeseca smrtonosnih napada na brodove kod Venezuele i borbi protiv 'narkoterorista'.

A bajno nije ni u Venezueli. Tamošnja vlada je, naime, potaknula građane da pomoću mobilne aplikacije VenApp prijavljuju 'sumnjive osobe' i aktivnosti koje bi vlast mogla smatrati prijetnjom. U prijevodu: cinkaj susjeda, prijatelja, obitelj. Aplikacija, koju je 2022. pokrenuo predsjednik Nicolas Maduro – a on i stoji iza te sjajne ideje špijunaže – u početku je služila kao kanal za prijavu kvarova na komunalnim uslugama, poput nestanka struje ili problema s vodom. A sada se koristi kao alat za nadzor i prijavljivanje politički nepoćudnih građana.

Maduro je prošlog mjeseca pozvao oružane snage da nadgledaju razvoj 'nove aplikacije, putem koje narod može sigurno prijavljivati sve što čuje i vidi', nakon što je Washington odobrio nove operacije CIA-e u Venezueli. Ubrzo potom objavljena je ažurirana verzija VenAppa. Tako sada građani ne strahuju samo od napada SAD-a, već i od progona i nadzora u režiji vlastite države.

Identificiranjem pet milijuna imena vraćaju im ljudski identitet

Pet milijuna Židova stradalih u Holokaustu, od njih preko šest milijuna, sada je identificirano, a uz daljnje korištenje umjetne inteligencije moglo bi se otkriti još imena, objavili su izraelski istraživači. Istaknuli su pritom da je riječ o 70 godina rada u sklopu misije da se otkriju identiteti Židova koje su nacisti ubili u Drugom svjetskom ratu.

Naime Memorijalni centar Yad Vashem u svibnju 2024. objavio je da je razvio softver koji koristi umjetnu inteligenciju za češljanje ogromnih količina spisa kako bi pokušao identificirati stotine tisuća Židova ubijenih u Holokaustu, a čija su imena izostavljena sa službenih spomenika.

Centar je tada pronašao informacije o 4,9 milijuna pojedinaca čitajući izvješća i dokumente te pregledavajući videosnimke, groblja i druge zapise. Imena žrtava Holokausta i stranice posvećene životima mnogima od njih sabrani su u internetskoj bazi podataka Yad Vashema, dostupnoj na šest jezika.

Ta je baza podataka pomogla brojnim obiteljima da pronađu izgubljene rođake i obiteljima da odaju počast svojim bližnjima, s obzirom na to da većina žrtava nema grob.

Imena oko milijun židovskih žrtava i dalje nisu poznata, a mnoga će vjerojatno takva zauvijek ostati. No uz pomoć tehnologija poput umjetne inteligencije i strojnog učenja centar vjeruje da može ustanoviti imena još 250.000 osoba analizom stotina milijuna dokumenata suviše ekstenzivnih da bi ih se ručno pregledavalo.

Ne ponovilo se.

Otvoren najveći arheološki muzej na svijetu

U Egiptu je nakon više od 30 godina otvoren najveći arheološki muzej na svijetu – Veliki egipatski muzej – što je najavljeno kao početak novog zlatnog doba egiptologije i kulturnog turizma. Čak 39 svjetskih vođa došlo je vidjeti neke od 100.000 izloženih artefakata koji prate više od sedam tisućljeća egipatske povijesti. Muzej koji se nalazi u neposrednoj blizini Keopsove piramide i u koji je ulupano više od milijardu dolara natjerao je čak i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da drugi put u tjedan dana potegne izvan granica Hrvatske.

Impozantno arhitektonsko čudo prostire se na površini od 500.000 kvadratnih metara, a prekriveno je hijeroglifima i alabastrom u trokutu. Unutrašnjim prostorom dominira kip Ramzesa II. visok 11 metara, a tu je i njegov 16 metara dugačak viseći obelisk. Među eksponatima su i svi artefakti iz Tutankamonove grobnice – pa i zlatna maska, prijestolje i kočije.

No ne i Rosettski kamen, Dendarski zodijak i bista Nefertiti. Oni još uvijek krase prostore Britanskog muzeja, Louvrea i Novog muzeja u Berlinu, a koji ih još uvijek odbijaju vratiti Egiptu.