Otkazani sastanak Trumpa i Putina u Budimpešti pretvorio se u novi vanjskopolitički problem za mađarskog premijera te sada strahuje od američkih sankcija i gubitka ruskih energenata
Mađarski premijer Viktor Orban, koji se već godinama sukobljava s Bruxellesom i Kijevom, našao se u neobičnoj situaciji: u sukobu s Washingtonom, i to upravo s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, od kojeg je najviše očekivao političku potporu.
Orbanov planirani samit u Budimpešti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i Trumpom trebao je biti njegov diplomatski trijumf, no onda je otkazan, nakon čega je Washington uveo nove sankcije ruskim energetskim divovima Rosnjeftu i Lukoilu.
Trumpova odluka da sankcionira ključne ruske energetske kompanije izazvala je rijetko viđenu kritiku iz Budimpešte. Orban je krajem listopada izjavio da je 'Trump otišao predaleko', svjestan da bi posljedice po mađarsko gospodarstvo mogle biti ozbiljne.
vezane vijesti
Sankcije kao nova prijetnja Budimpešti
Mađarska je gotovo u potpunosti ovisna o ruskoj nafti i plinu. Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), udio ruske nafte u mađarskom uvozu porastao je sa 64 posto prije invazije na Ukrajinu na čak 86 posto u 2024. godini.
Zbog toga će Orban 7. studenoga otputovati u Washington na sastanak s američkim predsjednikom kako bi pokušao ublažiti učinke sankcija i osigurati izuzeće za Mađarsku.
VIDEO Pametan ili očajnički potez? Ovako su se Rusi dosjetili obraniti od ukrajinskih dronova
Mađarska je također potpisala 15-godišnji ugovor s Gazpromom 2021. godine, kojim se osigurava kupnja plina uglavnom putem plinovoda TurkStream, a tijekom rata u Ukrajini zatražila je i povećanje isporuka.
'Orban očajnički pokušava održati veze s Rusijom, stalno ponavljajući da bi bio prvi koji bi se vratio u Moskvu', izjavio je Pavel Havliček, istraživač Udruge za međunarodne poslove iz Praga za Kyiv Independent, ističući da iza svega toga stoje i politički motivi, a ne samo gospodarski.
Mađarska se, uz Slovačku, ubraja među posljednje članice EU-a koje i dalje kupuju rusku naftu putem naftovoda Družba.
Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u rujnu je izjavio da 'Mađarska ne može osigurati stabilnu opskrbu bez ruskih izvora energenata' te da je riječ o 'fizičkom, a ne političkom pitanju'.
Trumpove odluke mijenjaju igru
Trumpova administracija, koja je prošle godine najavljivala približavanje Moskvi i mogući mirovni dogovor, sada se okrenula sankcijama kako bi natjerala Rusiju na pregovore. Washington pritom poziva europske saveznike – uključujući Mađarsku – da se u potpunosti odreknu ruskih energenata.
Takav zaokret ostavlja Orbana u nezavidnoj poziciji: s jedne strane ne želi riskirati opskrbu energijom, a s druge mora paziti da ne ugrozi odnose s Washingtonom jer mu je i dalje ključan politički partner.
Prema stručnjaku za energetiku Andreju Nosku, prijelaz Mađarske na alternativne izvore – poput nafte iz Hrvatske ili ukapljenog plina iz Poljske – tehnički je moguć, no to je 'pitanje političke volje i financijskog troška'.
Za razliku od Češke, koja se ove godine potpuno odrekla ruske nafte, Budimpešta nije poduzela nikakve korake prema smanjenju ovisnosti – naprotiv, povećala ju je.
Samit koji se nije održao
Orban je sredinom listopada objeručke dočekao Trumpovu najavu samita s Putinom u Budimpešti. Taj bi susret, drugi između dvojice lidera otkako se Trump vratio u Bijelu kuću, omogućio Orbanu da se predstavi kao 'mirotvorac' i globalni posrednik.
No plan je naglo propao, prema izvorima iz Washingtona, zato što Moskva nije bila spremna na ustupke u vezi s Ukrajinom.
Unatoč tomu, Szijjarto je odmah otputovao na konzultacije s američkim i ruskim kolegama, pokušavajući uvjeriti javnost da se samit 'samo odgađa'.
Analitičar Havliček smatra da bi održavanje samita pomoglo Orbanu i na domaćem terenu, osobito pred parlamentarne izbore u travnju 2026., na kojima ga čeka najozbiljniji izazov do sada zbog rasta popularnosti stranke Tisza pod vodstvom Petera Magyara.
Energetska ovisnost kao politički kapital
Za Orbana, koji godinama gradi imidž lidera što 'drži Mađarsku izvan rata' i osigurava jeftinu energiju pomoću 'pragmatičnih veza s Moskvom', cijene goriva i računi za grijanje ključni su alat političke moći.
No stručnjaci upozoravaju da visoki profiti državne naftne kompanije MOL nisu donijeli niže cijene građanima, a Trumpove sankcije mogle bi dovesti do obrata u tom narativu – i pretvoriti energetsku ovisnost u politički teret.
