U neposrednoj blizini Velike Keopsove piramide u Gizi, Egipat je službeno otvorio Veliki egipatski muzej (Grand Egyptian Museum – GEM), jedan od najambicioznijih muzejskih projekata u modernoj povijesti. Smatra se najvećim arheološkim muzejem na svijetu, s oko 100.000 artefakata koji prate više od sedam tisućljeća egipatske povijesti.
Poseban naglasak stavljen je na izložbu posvećenu dječačkom faraonu Tutankamonu. Prvi put će svi predmeti pronađeni u njegovoj grobnici biti prikazani zajedno, kao jedinstveno muzejsko iskustvo.
„Morao sam razmišljati kako ga prikazati na drugačiji način, jer otkako je grobnica otkrivena 1922. godine, oko 1.800 predmeta od ukupno više od 5.500 bilo je izloženo“, objašnjava dr. Tarek Tawfik, bivši voditelj projekta i predsjednik Međunarodne udruge egiptologa. „Došao sam na ideju da prikažemo kompletnu grobnicu, što znači da ništa ne ostaje u skladištu.“
vezane vijesti
Među eksponatima nalaze se Tutankamonova zlatna maska, prijestolje i kočije – predmeti zbog kojih je faraon već desetljećima globalna kulturna ikona, piše BBC.
Investicija teška 1,2 milijarde dolara
Projekt vrijedan 1,2 milijarde dolara trebao bi privući do osam milijuna posjetitelja godišnje. Egipatski turizam, često pogođen regionalnim nestabilnostima, u muzeju vidi novu razvojnu šansu.
„Nadamo se da će Veliki egipatski muzej donijeti novo zlatno doba egiptologije i kulturnog turizma“, kaže vodič Ahmed Seddik s visoravni Giza.
Otvorenju je prisustvovalo oko 80 izaslanstava, uključujući 39 svjetskih vođa, a među njima je bio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Iako su pojedini dijelovi muzeja bili otvoreni prošle godine, otvaranje Tutankamonove kolekcije smatra se ključnim trenutkom.
„Sada će biti na vrhuncu svoje slave. Kada se otvori ova kolekcija, možete zamisliti da će se cijeli svijet vratiti, jer ovo je najpoznatiji kralj antike“, dodaje Seddik.
Ponovno pitanje povrata artefakata
Otvorenje GEM-a ponovno je oživjelo rasprave o povratku egipatskih kulturnih dobara iz inozemnih muzeja. Među njima su najpoznatiji Rosettski kamen iz Britanskog muzeja, Dendarski zodijak iz Louvrea te bista Nefertiti u Berlinu.
„Sada želim dvije stvari: prvo, da muzeji prestanu kupovati ukradene artefakte, i drugo, da se vrate tri predmeta: Rosettski kamen, Zodijak i bista Nefertiti“, ističe dr. Zahi Hawass, jedan od najpoznatijih egipatskih arheologa. „Želimo da ta tri predmeta budu vraćena kao čin dobre volje, jer je Egipat svijetu dao mnoge darove.“
Egipatske vlasti smatraju kako novi muzej dodatno potvrđuje stručnost domaćih konzervatora i njihovu sposobnost čuvanja baštine.
Impozantna arhitektura s pogledom na piramide
Muzej se prostire na oko 500.000 četvornih metara – površini 70 nogometnih igrališta. Zgrada je prekrivena hijeroglifima i alabastrom u trokutu, dok piramidalni ulaz naglašava vezu s okolnim krajolikom.
Veliki kip Ramzesa II. visok 11 metara dominira unutrašnjim prostorom, a uz njega posjetitelje dočekuje i 16 metara dugački viseći obelisk istog faraona. Golemo stubište ukrašeno je skulpturama vladara kroz tisućljeća, dok gornja etaža nudi uokviren pogled na piramide.
Projekt dug gotovo koliko i piramida
Prvi planovi za novi muzej pojavili su se još 1992. godine, dok je gradnja započela 2005. Proces je usporen tijekom Arapskog proljeća 2011., kao i zbog financijskih poteškoća, pandemije i nestabilnosti u regiji.
„To je bio moj san. Jako sam sretan što je ovaj muzej konačno otvoren!“, komentira dr. Hawass, naglašavajući da muzej predstavlja nacionalni ponos.
Prema egipatskom zakonodavstvu, restauratorske radove na artefaktima smiju obavljati isključivo egipatski stručnjaci. Upravo u prostoru GEM-a obnovljeni su brojni predmeti iz Tutankamonove zbirke, uključujući njegov tekstilni oklop.
„Kolege iz cijelog svijeta zadivljene su konzervatorskim radom“, kaže Tawfik. „Osim drevne povijesti, prikazujemo i moderni Egipat, jer je Egipat taj koji je izgradio ovaj muzej.“
