Dok je većini ljudi promet samo kretanje od točke A do točke B, u zelenoj višekatnici u Karlovcu, tik do naplatnih kućica za ulazak s autoceste u grad, on je praktički smisao života, a tamošnji zaposlenici prate kako se odvija.

Upravo smo se u to uvjerili posjetivši u spomenutoj zgradi Središnji centar nadzora i upravljanja prometom (SCNUP-DC) kojim rukovode Hrvatske ceste (HC). Ekran koji zauzima cijeli zid glavne sobe tog centra podijeljen je na male kvadrate pune prizora iz prometa u realnom vremenu. Bilo je tu klasičnih kamera, kao i onih termalnih, a interaktivna karta Hrvatske u stvarnom vremenu prikazuje stanje i prohodnost na državnim cestama, odnosno radove i izvanredne događaje. Operateri prate i vremenske uvjete, dojave s terena i automatske sustave koji upozoravaju na potencijalne incidente.

Irena Čačić, voditeljica SCNUP-DC-a, napomenula nam je da su njihova nadležnost državne ceste pa nadzor prometa na autocestama (kojim se bave Hrvatske autoceste) i gradskog prometa (uspostavljeni prometni centri tih gradova ili policija) nije u njihovoj nadležnosti.

'Upravljamo s približno 7400 kilometara državnih cesta, što uključuje neke od prometno najopterećenijih i infrastrukturno najzahtjevnijih dionica u zemlji. Sustav nije centraliziran samo u Karlovcu, jer uz glavni centar postoje i regionalni centri koji upravljaju posebnim prometnim cjelinama', rekla nam je Čačić.

Tako se iz regionalnog centra u Dugopolju upravlja brzom cestom Solin-Klis, tunelskim sustavima na toj prometnici, omiškom obilaznicom i pojedinim tunelima na području Dalmacije. Regionalni centar Zaradeže nadzire Pelješki most i prilazne ceste dok centar u Dubrovniku upravlja Mostom dr. Franja Tuđmana. Posebne prometne cjeline zahtijevaju i posebne sustave upravljanja zbog sigurnosti, konfiguracije terena i intenziteta prometa.

Automatizirani sustavi: Prate broj vozila, prometne nesreće, meteorološke uvjete...

Velik dio posla danas obavljaju automatizirani sustavi. U HC-u, doznajemo, koriste mrežu videonadzora, meteoroloških postaja, brojača prometa i specijaliziranih senzora koji prikupljaju podatke s terena u stvarnom vremenu. Termalne kamere mogu detektirati pregrijana vozila ili neuobičajene promjene temperature, a sustavi nadziru teretna vozila u pretovaru te automatski detektiraju prometne nesreće.

Jedan od takvih sustava je i BRANCO, a on na više lokacija u Hrvatskoj detektira udarac u zaštitnu odbojnu ogradu, nakon čega se generira alarm operateru. No, unatoč tehnologiji, ljudski faktor i dalje je ključan. Operateri kontinuirano procjenjuju situacije na cestama, komuniciraju s policijom, vatrogascima, HAK-om i službama održavanja cesta te odlučuju kada je potrebno reagirati.

Prilikom aktivnog upravljanja prometom regionalni centri imaju mogućnost intervenirati u različitim situacijama na cestama. Primjerice, prilagodbom rada prometne signalizacije ili uključivanjem treptećeg žutog svjetla na semaforskim uređajima kako bi upozorili vozače na izvanredne okolnosti.

'Primarni cilj sustava je pravovremeno informiranje vozača o svim izvanrednim situacijama na cestama putem prometnih karti, upozorenja Hrvatskog autokluba ili informacija koje prenose radijske postaje. Takva brza razmjena informacija pomaže smanjenju gužvi, povećava sigurnost prometa i doprinosi mirnijoj vožnji', rekla je Čačić, ističući da time pomažu vozačima što sigurnije stići do odredišta.

Podaci iz ovih sustava za nadzor omogućuju i prepoznavanje takozvanih crnih točaka, odnosno lokacija na kojima se učestalije događaju prometne nesreće ili drugi sigurnosni problemi. Upravo na temelju takvih analiza Odjel za promet Hrvatskih cesta, u sklopu kojeg djeluje SCNUP-DC, tijekom godina sustavno je provodio različite mjere za povećanje sigurnosti prometa, uključujući postavljanje dodatne prometne signalizacije i druge infrastrukturne prilagodbe.

Tijekom našeg posjeta tom centru na jednoj je prometnici došlo do kvara vozila, zbog čega je promet bio usporen. Na ekranima se moglo pratiti dolazak pomoći i njegovo uklanjanje s kolnika, a informacije o tome gotovo istovremeno bile su proslijeđene prometnim servisima i vozačima.

Svaka dionica ima specifičnosti: Poseban nadzor tunela

U središnjem centru u Karlovcu zaposleno je pet operatera čija je glavna zadaća nadzor prometa te prikupljanje informacija i snimki koje stižu iz regionalnih centara, a same intervencije na terenu provode nadležne službe. Važan izvor informacija predstavljaju i tvrtke zadužene za održavanje državnih cesta u pojedinim županijama jer također imaju svoje operativne centre i kontinuirano razmjenjuju podatke s HC-om.

Čačić objašnjava da je riječ o iznimno velikoj cestovnoj mreži pa se specijalizirani sustavi za detekciju nesreća, nadzor pretovarenih vozila i druge napredne tehnologije postavljaju prvenstveno na prometno i sigurnosno najzahtjevnijim dionicama. Zato, naglašava, kvalitetna suradnja između različitih službi i operativnih centara ima ključnu ulogu u učinkovitom nadzoru državnih cesta.

'Državne ceste su svojevrsne žile kucavice koje povezuju gradove, regije i autoceste. Svaka dionica ima svoje specifičnosti i zato ne postoji univerzalni model upravljanja', pojašnjava Čačić.

Posebnu kategoriju predstavljaju tuneli i veliki infrastrukturni objekti jer je u njima svaki incident potencijalno mnogo opasniji nego na otvorenoj cesti pa zahtijevaju složene sigurnosne sustave.

'Tuneli imaju niz podsustava – od videonadzora i ventilacije do vatrodojave, rasvjete i razglasa. Situacija u tunelu potpuno je drugačija nego na otvorenoj prometnici. Operateri u centrima u svakom trenutku moraju biti spremni reagirati na požar, prometnu nesreću, kvar vozila ili iznenadnu promjenu prometnih uvjeta. Upravo zato se dio najzahtjevnijih dionica nadzire kroz posebne regionalne centre', objašnjava Čačić.

Snimke se čuvaju tjedan dana: Mogu ih tražiti i građani, ali preko policije

Čačić navodi da HC pohranjuje videosnimke iz sustava nadzora približno tjedan dana i imaju dobru suradnju s policijom, kojoj ih prema potrebi dostavljaju radi provođenja istraga prometnih nesreća. Manje je poznato da u tom razdoblju pristup snimkama mogu zatražiti i građani, odnosno osobe uključene u prometne događaje i njihovi bližnji. Ipak, ističu, ti se zahtjevi moraju podnijeti preko suda ili policije.

'U slučaju postojanja relevantnih snimki u sustavu, eventualni zahtjevi za pristup informacijama rješavaju se putem nadležnih službi Hrvatskih cesta i sukladno važećim propisima te internim procedurama, vodeći računa o zaštiti podataka i ograničenjima korištenja sustava', pojašnjava Čačić, dodajući da se u HC-u nadaju da takvi zahtjevi građanima nikada neće biti potrebni.

Nacionalna pristupna točka: Prometni podaci za akademski i privatni sektor

Iako ističe da su pomoću sustava nadzora i upravljanja prometom prepoznate određene lokacije na kojima su provedene mjere dodatnog prometnog označavanja i povećanja sigurnosti, Čačić pojašnjava da identifikacija i analiza 'opasnih mjesta' nisu u njihovoj nadležnosti, već se time bavi druga organizacijska cjelina u Odjelu za promet.

Stoga nije ulazila u komentiranje konkretnih lokacija ni pojedinačnih dionica jer primarno obavljaju poslove nadzora i upravljanja prometom te pružanja prometnih informacija, a stručne analize sigurnosnih pokazatelja i formalnu identifikaciju opasnih mjesta provode prema propisanoj metodologiji i kriterijima, pri čemu pojedinačna prometna nesreća, pa ni ona s najtežim posljedicama, sama po sebi ne znači automatski da je određena lokacija klasificirana kao opasno mjesto.

Ipak, prometni podaci kojima raspolažu Hrvatske ceste koriste se i u istraživačke te analitičke svrhe putem Nacionalne pristupne točke Republike Hrvatske (NPT), kojom upravljaju upravo Hrvatske ceste. Riječ je o sustavu uspostavljenom u skladu s europskom ITS regulativom (Inteligentni transportni sustavi, op.a.), a slične nacionalne pristupne točke postoje u svim državama članicama Europske unije.

'NPT prikuplja prometne podatke u standardiziranom, strojno čitljivom obliku te ih pohranjuje na serversku infrastrukturu Hrvatskih cesta, pri čemu su podaci javno dostupni korisnicima 24 sata dnevno. Takve informacije koristi i akademska zajednica, primjerice studenti za izradu diplomskih i istraživačkih radova, ali i brojne tvrtke koje razvijaju navigacijske i prometne usluge, među kojima su Waze, TomTom, INRIX, HERE Technologies i druge digitalne platforme', navela je Čačić.

Grad, autocesta, državne prometnice: Različita vremena, različiti sustavi

Postavljamo pitanje bi li sustav upravljanja prometom bio jednostavniji kada bi postojao objedinjeni centar za nadzor svih cesta – državnih, autocesta i gradskih prometnica. No Čačić kaže da različite vrste cesta imaju različite prometne režime, tehničke zahtjeve i sigurnosna pravila pa je takav model u praksi teško provediv. Objašnjava da su se sustavi nadzora prometa u Hrvatskoj postupno razvijali u posljednjih dvadesetak godina, pri čemu su pojedini upravitelji infrastrukture razvijali svoja tehnološka rješenja i operativne centre.

'Prvi sustavi nadzora prometa nastajali su zasebno i bili razvijani za pojedinačne potrebe, primjerice za upravljanje semaforima ili brojanje prometa, zbog čega su koristili različite tehnologije i komunikacijske standarde. Upravo zato danas bi bilo iznimno teško objediniti sve prometne sustave u jedinstven nacionalni centar', navela je.

Dodaje da čak ni prometno i tehnološki razvijenije države uglavnom nemaju potpuno centraliziran sustav upravljanja prometom, već se oslanjaju na mrežu specijaliziranih operativnih centara i koordinaciju različitih institucija.

S druge strane, suradnja između Hrvatskih cesta, lokalne uprave, upravitelja prometne infrastrukture i policije kvalitetno funkcionira, uz redovite koordinacije i razmjenu informacija, a različite prometnice zahtijevaju različit pristup upravljanju jer nije moguće na isti način organizirati nadzor nad cestom kojom svakodnevno prolaze deseci tisuća vozila i manjom prometnicom s višestruko manjim opterećenjem.

Budite strpljivi, a ne nervozni vozači: Uzalud je tisuću znakova ako se ne poštuju

Malo nakon što smo otišli iz zgrade, Čačić je u ulozi voditeljice SCNUP-DC-a ugostila studente Veleučilišta u Šibeniku, kojima su predstavljeni centar, njegov način rada i organizacija sustava nadzora i upravljanja prometom. Istaknula je da imaju vrlo dobru suradnju s akademskom zajednicom te redovito sudjeluju u stručnim prezentacijama i razmjeni znanja sa studentima i budućim stručnjacima iz područja prometa i infrastrukture.

Jedan od zaposlenika tog centra je i 32-godišnji Antonio Srakočić, a on se nakon završetka studija geografije 2021. godine pridružio SCNUP-DC-u. Govori nam da je rad u centru organiziran u smjenama u trajanju od 12 sati te da intenzitet posla uvelike ovisi o situaciji na cestama. Tijekom obilaska sustava Srakočić nam je pokazao evidenciju teretnih vozila za koja je ranije utvrđeno prekoračenje dopuštene mase, što može predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik te uzrokovati oštećenja vozila i prometne infrastrukture.

Objašnjava da mu svakodnevni posao nije jednoličan, već se prilagođava izvanrednim događajima, stanju na cestama, radovima i intervencijama koje zahtijevaju brzu reakciju operatera. Kako kaže, postoje mirniji dani, ali i situacije koje znaju biti vrlo zahtjevne i emocionalno teške, posebno kada je riječ o ozbiljnim prometnim nesrećama.

Srakočić priznaje da se tijekom rada u centru operateri nerijetko susreću i s vrlo teškim prizorima prometnih nesreća, uključujući one sa smrtnim posljedicama, osobito u slučajevima stradavanja motociklista. Kaže da takve situacije nikada nisu jednostavne, posebno na početku rada, no s vremenom se nauče zadržati profesionalnu distancu. Ipak, dodaje da je iskustvo praćenja događaja putem kamera drugačije od neposrednog suočavanja s prizorima na mjestu nesreće.

Iz osobnog iskustva ističe da ga najviše zabrinjava činjenica da su brojne prometne nesreće posljedica ljudske nepažnje i neodgovornog ponašanja. Smatra da ni najmoderniji sustavi, signalizacija ni prometna ograničenja ne mogu u potpunosti spriječiti nesreće ako ih vozači ne poštuju i ne prilagode svoje ponašanje uvjetima na cesti.

'To je nekako u temperamentu i karakteru ovih krajeva da smo nestrpljivi, želimo svugdje doći prvi, nepotrebno žurimo i nervozni smo. Čitateljima bih poručio da je najvažnija strpljivost i da su sve zabrane s razlogom tamo gdje jesu, pa i to da je neka cesta zatvorena za neku skupinu ili sva vozila. Svaku izvanrednu situaciju mogu prijaviti ovdje i bilo kome nadležnom. Trebaju biti pozitivni sudionici prometa i ne tražiti uvijek krivnju u nekom drugom, već imati razumijevanja i raditi na sigurnosti svih vozača. To je zapravo najbitnija stvar', zaključio je Srakočić uz savjete kako svatko od nas može pomoći sigurnom i učinkovitom prometu – jednostavnim poštivanjem ceste, neovisno o tome vidi li vas kamera ili ne.